Pratite nas

BiH

O čemu se Ban Ki Moonu nije pisalo?

Objavljeno

na

Ako se već u Hrvatskoj osjećala potreba pisati Ban Ki Moonu i Vijeću sigurnosti vezano za rad Suda u Haagu onda je to trebalo raditi na temu presude „Šestorci“, jer bi moglo biti kasno kada Hrvatska i Hrvati budu proglašeni agresorima na same sebe, piše Slaven Raguž u kolumni za Dnevnik.ba.

[ad id=”93788″]

Kolinda Grabar Kitarović pisala je Ban Ki Moonu, razočarana prvostupanjskom presudom u slučaju Šešelj. O razočaranju presudi „Šestorci“ nema tko pisati.

Poštujući neovisnost postupanja i odlučivanja suda u Haagu, predsjednica RH je „duboko razočarana i zabrinuta prvostupanjskom presudom  u slučaju Šešelj“. Govori predsjednica kako je „presuda štetna za proces uspostave trajne pomirbe, nacionalne i vjerske snošljivosti na prostoru J.I.E.“, te nastavlja kako je „ovom prvostupanjskom presudom jednog sudskog vijeća duboko poljuljano povjerenje u MKSJ i razloge zašto ga je Vijeće sigurnosti UN-a osnovalo, a to su poštivanja prava žrtava“. 

Distrakcija zvana Šešelj

Sveopća medijska i javna konsternacija presudom Šešelju služi isključivo kao odvlačenje pozornosti. To „odvraćanje“ se može tolerirati primjerice ljevičarskim medijima koji preko noći na temi Šešelja postadoše desničari, ali se predsjednici Hrvatske ne može i ne smije tolerirati.

Prijetnja stabilnosti, te šteta u procesu trajne pomirbe nije prvostupanjska presuda Šešelju, nego ona Praljku, Stojiću, Petkoviću, Pušiću, Ćoriću i Prliću.

U prvostupanjskoj presudi zaključeno je kako su „Franjo Tuđman, Gojko Šušak i ‘Šestorka’ postigli dogovor radi ostvarivanja različitih vidova zločinačkog cilja udruženog zločinačkog poduhvata kako bi protjerali nehrvatsko stanovništvo iz Herceg-Bosne“.

U opsežnom obrazloženju presude nije citiran niti jedan neoboriv dokument s kojim bi dokazalo ovu tvrdnju, što nije spriječilo Sud preuzeti političko arbitrarnu ulogu tumača političko povijesnih događanja. Zločine počinjene pod odorom HVO-a se stavlja u konteskt UZP-a, dok se zločine počinjene pod odorom Armije BiH, a evo i vojske RS-a, stavlja u kontekst individualne odgovornosti.

Pravni stručnjaci se slažu u jednome: presuda Šešelju je skandalozna ne toliko zbog samog izricanja i njenog sadržaja, koliko zbog činjenice da je do kosti ogolila traljav, površan i subjektivan rad Tužiteljstva.

Skandalozna je i zato što je pokazala kako su tužiteljstva BiH i Hrvatske više radila na denunciranju HVO-a kao zločinačke vojske i Herceg Bosne kao zločinačke tvorevine, nego na dokazivanju krivnje optužbama protiv vrha JNA, sigurnosnih i obavještajnih službi tadašnje Jugoslavije itd. I tu priča staje. Šešelj ponovno služi kao distrakcija. Piše se o njemu, a ne o stvarima koje bi eventualno mogle imati dalekosežnije i dugoročnije posljedice.

U slučaju drugostupanjske potvrde prvostupanjske presude „Šestorci“ uspjet će se u onome u čemu se nije uspjelo na suđenju Gotovini, a to je ovjekovječiti tlapnje o agresiji RH na BiH i nastojanjima pripajanja hrvatskih krajeva BiH Republici Hrvatskoj. Hrvati bi od žrtava i prvih koji su stali u obranu od agresije mogli postati agresori sami na sebe, jedini i glavni krivci za sva događanja. Krivci za svoje i tuđe zločine, toliko ludi i glupi da su naoružavali i humanitarno pomagali one koje su kroz UZP planirali protjerati.

Gdje leži prijetnja „regionalnoj stabilnosti“

Ako je Predsjednica željela govoriti o istinskoj „štetnosti za proces uspostave trajne pomirbe, nacionalne i vjerske snošljivosti”, onda je morala govoriti o prvostupanjskoj presudi „Šestorci“.

Ta presuda želi nametnuti fiktivnu verziju istine koja bi trebala ostati upisana u povijesti kao relevantna. U prilog ovoj tezi idu i nedavne izjave Momčila Krajišnika, inače osuđivanog ratnog zločinca, danas poželjnog medijskog opinionistu, gdje on sadržaj presude uzima kao nepobitne činjenice koje mu je „potvrdio sam Praljak, ali eto radi svoje obrane mora govoriti drugačije“.

On tvrdi kako je „hrvatska strana od početka željela podjelu BiH i pripajanje hrvatskih krajeva Hrvatskoj“. Izbacite subjekt, ostavite samo izjavu, tu izjava bi potpisao bilo koji od današnjih eksponenata bošnjačke političke elite. Zajedničkim snagama se ponovno, dakle, nameće neka nova istina, jednako kao što se 1993. „ginulo“ i iz grla vapilo za jedinstvenost i teritorijalnu neodvojivost BiH, dok se u Ženevi  potpisivalo, od strane Alije Izetbegovića i Momčila Krajišnika, Deklaraciju o podjeli BiH na tri unije, sa mogućnošću mirnog razlaza.

Koliko je u praksi presuda „Šestorci“ istinska prijetnja regionalnoj stabilnosti najbolje dokazuje ponašanje Tužiteljstva i Suda BiH. Ove institucije, na inerciji zadanoj iz Haaga, kriminaliziraju HVO, terete zapovjednike HVO-a za UZP, dok uopće ne istražuju, oslobađaju ili primjerice minimalno kažnjavaju zapovjednike Armije BiH.

Zadnji u nizu skandala ovih institucija je presuda Nihadu Bojadžiću od godine dana zatvora za zločine u muzeju u Jablanici. Jedna od preživjelih žrtava mučenja, koji je u to vrijeme bio samo dijete, tu presudu je komentirao riječima „dulje sam ja bio u zatočeništvu u muzeju nego je on dobio kazne zatvora“. 

Agresori na same sebe

Nije slučaj samo sa zločinima iz rata da se Tužiteljstvo i sud na ovakav način ponašaju. Ubojica prizna ubojstvo dvoje staraca povratnika, biva pušten na slobodu. Za smrt 8 povratnika i dvojice policajaca u Travniku, gospodarstvenika Joze Kafadara, doministra Joze Leutara i cijeli niz drugih slučajeva o počiniteljima se godinama ne znaju niti indicije.

U slučaju generala Šantića, poznaju se i počinitelji i nalogodavci, tužiteljstvo ništa ne radi. Samo se znaju žrtve: Hrvati. Prije nekoliko tjedana u jednim dnevnim novinama jedan ugledni odvjetnik piše kako je u slučaju Joze Leutara istina u dokumentima koji vezano za taj slučaj stoje u FUP-u. Gle slučaja, iz FUP-a nedavno javljaju kako su nestali dokumenti iz predmeta Leutar.

Predsjednica RH bi morala znati kako su nad Hrvatima BiH u Domovinskom ratu dokumentirana 154 masovna ratna zločina. Niti na sudu u Haagu, niti pri sudskim institucijama u BiH nitko nikada nije odgovarao za njih po zapovjednoj odgovornosti, a u samo dva slučaja se išlo u istragu direktnih izvršitelja.

Haag je otišao korak dalje tvrdeći kako nije postojala nikakva vojna operacija, poput „Neretve 93“, slijedom koje su počinjeni masovni zločini primjerice u Grabovici, Uzdolu, Doljanima, Konjicu, Jablanici, itd. Je li presuda Šešelju „ljuljanje povjerenja u Međunarodni sud i nepoštivanje prava žrtava“ zbog čega je on kreiran, ili su ovi neistraženi zločini čiji bi počinitelji i nalogodavci mogli proći nekažnjeno?

Prema tome, ako se već u Hrvatskoj osjećala potreba pisati Ban Ki Moonu i Vijeću sigurnosti vezano za rad Suda u Haagu onda je to trebalo raditi na temu presude „Šestorci“, jer bi moglo biti kasno kada Hrvatska i Hrvati budu proglašeni agresorima na same sebe.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Komšićeva stranka kažnjena zbog govora mržnje

Objavljeno

na

Objavio

Kazne su izrečene zbog širenja mržnje u kampanji uživo i putem društvenih mreža.

Središnje izborno povjerenstvo BiH danas je donijelo odluke kojima su novčano kažnjena dva politička subjekta i dva kandidata ovjerena za učešće na Općim izborima u BiH, koji će biti održani 7. listopada.

Utvrđeno je da je politički subjekt DF-GS, Željko Komšić: BiH POBJEĐUJE (Demokratska fronta i Građanski savez), odgovoran što je Dževad Adžem, kandidat ovog političkog subjekta za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH 10. rujna ove godine na svom facebook profilu koristio jezik koji bi nekoga mogao navesti ili potaknuti na nasilje ili širenje mržnje, čime je prekršio pravila ponašanja u izbornoj kampanji iz Izbornog zakona BiH.

Zbog toga mu se, na osnovu Izbornog zakona BiH, izriče novčana kazna u iznosu od 1.000 KM koje će snositi solidarno članice ove koalicije Demokratska fronta i Građanski savez u iznosu od po 500 KM, priopćeno je iz CIK-a BiH.

U priopćenju se navodi da je utvrđeno da je Dževad Adžem, kandidat političkog subjekta DF-GS, Željko Komšić: BiH POBJEĐUJE za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH 10. rujna ove godine na svom facebook profilu koristio jezik koji bi nekoga mogao navesti ili potaknuti na nasilje ili širenje mržnje, čime je prekršio pravila ponašanja u izbornoj kampanji iz Izbornog zakona BiH, pa mu se u skladu sa Izbornim zakonom BiH izriče novčana kazna u iznosu od 3.000 KM.

Utvrđeno je da je politički subjekt Savez za pobjedu (Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa), odgovoran što je Vukota Govedarica, kandidat ovog političkog subjekta za predsjednika Repubike Srpske, 15. rujna ove godine koristio jezik koji bi nekoga mogao navesti ili potaknuti na nasilje ili širenje mržnje, čime je prekršio pravila ponašanja u izbornoj kampanji iz Izbornog zakona BiH.

Zbog toga mu se, na osnovu Izbornog zakona BiH, izriče novčana kazna u iznosu od 7.000 KM koje će snositi solidarno članice ove koalicije Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa, u iznosu od po 3.500 KM.

Utvrđeno je da je Vukota Govedarica, kandidat političkog subjekta Savez za pobjedu za predsjednika Republike Srpske 15. rujna ove godine koristio jezik koji bi nekoga mogao navesti ili potaknuti na nasilje ili širenje mržnje, čime je prekršio pravila ponašanja u izbornoj kampanji iz Izbornog zakona BiH, pa mu se u skladu sa Izbornim zakonom BiH, izriče novčana kazna u iznosu od 5.000 KM. Odluke o izricanju kazni nisu pravosnažne.

Protiv njih se može podnijeti žalba Apelacijskom odjelu Suda BiH u roku od dva dana od dana prijema odluke, priopćeno je iz Ureda za informiranje SIP-a BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Bošnjaci ponovo pokušavaju dekonstituirati hrvate – Zakon o izbornim jedinicama na sjednici Parlamenta FBiH u četvrtak

Objavljeno

na

Objavio

Izvanredna sjednica federalnog Doma naroda na čijem dnevnom redu je zakon o izbornim jedinicama i broju mandata u Parlamentu FBiH bit će održana u četvrtak, 27. rujna. Sjednicu je na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvala predsjedavajuća Lidija Bradara.

“S obzirom na to da smo sve vrijeme govorili o važnosti usvajanja ovakvog zakona, kojim bi se omogućila normalna implementacija izbornih rezultata, smatram jako važnim ovo pitanje. Jako je važno kako ćemo kao Dom naroda FBiH odgovoriti ovom zadatku”, kazao je za Vijesti.ba dopredsjedavajući Jasenko Tufekčić (SDA).

Nakon izvanredne, planiran je nastavak ranije prekinute 23. redovne sjednice, na čijem dnevnom redu je bio zahtjev Kluba Srba za smjenu dopredsjedavajućeg Doma Drage Puzigaće.

Dan uoči sjednica, 26. rujna u 12.00 sati dopredsjedavajući Tufekčić zakazao je sjednicu Zakonodavno-pravne komisije.

“Kroz Zakonodavno-pravnu komisiju ćemo još jednom odgovoriti na zahtjev Kluba Bošnjaka je li riječ o povredi vitalnog nacionalnog interesa, te je li došlo do zloupotrebe instituta vitalnog nacionalnog interesa u kočenju rada Doma naroda. Očekujem da će Zakonodavno-pravna komisija dati adekvatan odgovor kada je u pitanju pokretanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i u slučaju smjene dopredsjedavajućeg Puzigaće i zakona o izbornim jedinicama”, kazao je Tufekčić.

Kako je naveo, zaključak Zakonodavno-pravne komisije, kao jednog od najvažnijih radnih tijela u Parlamentu FBiH, ima izuzetan značaj u radu.

“Da biste mijenjali odluku samog radnog tijela, morate imati podršku većine u Domu naroda. Dakle, za odbacivanje stajališta koje Zakonodavno-pravna komisija zauzme o zakonu o izbornim jedinicama i pokretanju pitanja zaštite vitalnog nacionalnog interesa, predsjedavajuća Doma će morati imati većinu. S obzirom na to da će do toga jako teško doći, smatram da ono što kaže Zakonodavno-pravna komisija bit će jako važno u procesu daljeg odvijanja sjednice Doma naroda”, naveo je Tufekčić.

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta FBiH Lidija Bradara ranije je za Hrvatski Medijski Servis potvrdila kako će na zahtjev Kluba Bošnjaka sazvati sjednicu Doma, iako joj je prethodno dopredsjedavajući Doma usmeno rekao da zanemari zahtjev za sazivanje sjednice.- Ukoliko i Tufekčić to i pismerno ne potvrdi ja ću sjednicu sazvati, jer je to moja ustavna i poslovnička dužnost.

Predsjedavajuća Doma naroda Federalnog parlamenta Lidija Bradara spomenuti Zakon o izbornim jednicama i mandatima u Parlamentu FBiH, kojeg su zastupnici bošnjačkih stranaka mimo volje hrvatskih zastupnika izglasali u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, proglasila je pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, što je potvrdio i dopredsjedavajući Doma Drago Puzigaća (SNSD).

U tom slučaju, temeljem Ustava i Poslovnika o radu za usvajanje zakona nije dovoljna većina u Domu naroda, već i većina u svakom od nacionalnih klubova i Kluba Ostalih. Kako bošnjačke stranke nemaju većinu u Klubu Hrvata, odbili su sudjelovati na sjednici Doma, nakon što su saznali za Bradarin i Puzigaćin potez, te su zatražili novo zasjedanje kako bi smjenili Puzigaću i onda ponovo pokušali nametnuti neustavni zakon. No, kada im ni to nije pošlo za rukom zatražili su ponovnu sjednicu Doma naroda, koja bi se trebala održati u četvrtak.

Podsjetimo Zakonom o Izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, po ocjeni Kluba Hrvata, Federacija BiH preuzima ingerencije države u oblasti izbornog zakonodavstva. Uz to u spomenuti zakon ugrađena je odredba Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH stavio izvan snage- da se iz svakog kantona bira najmanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih- koja je omogućavala da Bošnjaci izaberu, uz ostalo i jednu trežinu izaslanika u Klub Hrvata, što je, prema nametnutim ustavnim amandmanima bilo dovoljno da izaberu i kompletnu izvršnu vlast u FBiH./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari