Pratite nas

BiH

O čemu se Ban Ki Moonu nije pisalo?

Objavljeno

na

Ako se već u Hrvatskoj osjećala potreba pisati Ban Ki Moonu i Vijeću sigurnosti vezano za rad Suda u Haagu onda je to trebalo raditi na temu presude „Šestorci“, jer bi moglo biti kasno kada Hrvatska i Hrvati budu proglašeni agresorima na same sebe, piše Slaven Raguž u kolumni za Dnevnik.ba.

[ad id=”93788″]

Kolinda Grabar Kitarović pisala je Ban Ki Moonu, razočarana prvostupanjskom presudom u slučaju Šešelj. O razočaranju presudi „Šestorci“ nema tko pisati.

Poštujući neovisnost postupanja i odlučivanja suda u Haagu, predsjednica RH je „duboko razočarana i zabrinuta prvostupanjskom presudom  u slučaju Šešelj“. Govori predsjednica kako je „presuda štetna za proces uspostave trajne pomirbe, nacionalne i vjerske snošljivosti na prostoru J.I.E.“, te nastavlja kako je „ovom prvostupanjskom presudom jednog sudskog vijeća duboko poljuljano povjerenje u MKSJ i razloge zašto ga je Vijeće sigurnosti UN-a osnovalo, a to su poštivanja prava žrtava“. 

Distrakcija zvana Šešelj

Sveopća medijska i javna konsternacija presudom Šešelju služi isključivo kao odvlačenje pozornosti. To „odvraćanje“ se može tolerirati primjerice ljevičarskim medijima koji preko noći na temi Šešelja postadoše desničari, ali se predsjednici Hrvatske ne može i ne smije tolerirati.

Prijetnja stabilnosti, te šteta u procesu trajne pomirbe nije prvostupanjska presuda Šešelju, nego ona Praljku, Stojiću, Petkoviću, Pušiću, Ćoriću i Prliću.

U prvostupanjskoj presudi zaključeno je kako su „Franjo Tuđman, Gojko Šušak i ‘Šestorka’ postigli dogovor radi ostvarivanja različitih vidova zločinačkog cilja udruženog zločinačkog poduhvata kako bi protjerali nehrvatsko stanovništvo iz Herceg-Bosne“.

U opsežnom obrazloženju presude nije citiran niti jedan neoboriv dokument s kojim bi dokazalo ovu tvrdnju, što nije spriječilo Sud preuzeti političko arbitrarnu ulogu tumača političko povijesnih događanja. Zločine počinjene pod odorom HVO-a se stavlja u konteskt UZP-a, dok se zločine počinjene pod odorom Armije BiH, a evo i vojske RS-a, stavlja u kontekst individualne odgovornosti.

Pravni stručnjaci se slažu u jednome: presuda Šešelju je skandalozna ne toliko zbog samog izricanja i njenog sadržaja, koliko zbog činjenice da je do kosti ogolila traljav, površan i subjektivan rad Tužiteljstva.

Skandalozna je i zato što je pokazala kako su tužiteljstva BiH i Hrvatske više radila na denunciranju HVO-a kao zločinačke vojske i Herceg Bosne kao zločinačke tvorevine, nego na dokazivanju krivnje optužbama protiv vrha JNA, sigurnosnih i obavještajnih službi tadašnje Jugoslavije itd. I tu priča staje. Šešelj ponovno služi kao distrakcija. Piše se o njemu, a ne o stvarima koje bi eventualno mogle imati dalekosežnije i dugoročnije posljedice.

U slučaju drugostupanjske potvrde prvostupanjske presude „Šestorci“ uspjet će se u onome u čemu se nije uspjelo na suđenju Gotovini, a to je ovjekovječiti tlapnje o agresiji RH na BiH i nastojanjima pripajanja hrvatskih krajeva BiH Republici Hrvatskoj. Hrvati bi od žrtava i prvih koji su stali u obranu od agresije mogli postati agresori sami na sebe, jedini i glavni krivci za sva događanja. Krivci za svoje i tuđe zločine, toliko ludi i glupi da su naoružavali i humanitarno pomagali one koje su kroz UZP planirali protjerati.

Gdje leži prijetnja „regionalnoj stabilnosti“

Ako je Predsjednica željela govoriti o istinskoj „štetnosti za proces uspostave trajne pomirbe, nacionalne i vjerske snošljivosti”, onda je morala govoriti o prvostupanjskoj presudi „Šestorci“.

Ta presuda želi nametnuti fiktivnu verziju istine koja bi trebala ostati upisana u povijesti kao relevantna. U prilog ovoj tezi idu i nedavne izjave Momčila Krajišnika, inače osuđivanog ratnog zločinca, danas poželjnog medijskog opinionistu, gdje on sadržaj presude uzima kao nepobitne činjenice koje mu je „potvrdio sam Praljak, ali eto radi svoje obrane mora govoriti drugačije“.

On tvrdi kako je „hrvatska strana od početka željela podjelu BiH i pripajanje hrvatskih krajeva Hrvatskoj“. Izbacite subjekt, ostavite samo izjavu, tu izjava bi potpisao bilo koji od današnjih eksponenata bošnjačke političke elite. Zajedničkim snagama se ponovno, dakle, nameće neka nova istina, jednako kao što se 1993. „ginulo“ i iz grla vapilo za jedinstvenost i teritorijalnu neodvojivost BiH, dok se u Ženevi  potpisivalo, od strane Alije Izetbegovića i Momčila Krajišnika, Deklaraciju o podjeli BiH na tri unije, sa mogućnošću mirnog razlaza.

Koliko je u praksi presuda „Šestorci“ istinska prijetnja regionalnoj stabilnosti najbolje dokazuje ponašanje Tužiteljstva i Suda BiH. Ove institucije, na inerciji zadanoj iz Haaga, kriminaliziraju HVO, terete zapovjednike HVO-a za UZP, dok uopće ne istražuju, oslobađaju ili primjerice minimalno kažnjavaju zapovjednike Armije BiH.

Zadnji u nizu skandala ovih institucija je presuda Nihadu Bojadžiću od godine dana zatvora za zločine u muzeju u Jablanici. Jedna od preživjelih žrtava mučenja, koji je u to vrijeme bio samo dijete, tu presudu je komentirao riječima „dulje sam ja bio u zatočeništvu u muzeju nego je on dobio kazne zatvora“. 

Agresori na same sebe

Nije slučaj samo sa zločinima iz rata da se Tužiteljstvo i sud na ovakav način ponašaju. Ubojica prizna ubojstvo dvoje staraca povratnika, biva pušten na slobodu. Za smrt 8 povratnika i dvojice policajaca u Travniku, gospodarstvenika Joze Kafadara, doministra Joze Leutara i cijeli niz drugih slučajeva o počiniteljima se godinama ne znaju niti indicije.

U slučaju generala Šantića, poznaju se i počinitelji i nalogodavci, tužiteljstvo ništa ne radi. Samo se znaju žrtve: Hrvati. Prije nekoliko tjedana u jednim dnevnim novinama jedan ugledni odvjetnik piše kako je u slučaju Joze Leutara istina u dokumentima koji vezano za taj slučaj stoje u FUP-u. Gle slučaja, iz FUP-a nedavno javljaju kako su nestali dokumenti iz predmeta Leutar.

Predsjednica RH bi morala znati kako su nad Hrvatima BiH u Domovinskom ratu dokumentirana 154 masovna ratna zločina. Niti na sudu u Haagu, niti pri sudskim institucijama u BiH nitko nikada nije odgovarao za njih po zapovjednoj odgovornosti, a u samo dva slučaja se išlo u istragu direktnih izvršitelja.

Haag je otišao korak dalje tvrdeći kako nije postojala nikakva vojna operacija, poput „Neretve 93“, slijedom koje su počinjeni masovni zločini primjerice u Grabovici, Uzdolu, Doljanima, Konjicu, Jablanici, itd. Je li presuda Šešelju „ljuljanje povjerenja u Međunarodni sud i nepoštivanje prava žrtava“ zbog čega je on kreiran, ili su ovi neistraženi zločini čiji bi počinitelji i nalogodavci mogli proći nekažnjeno?

Prema tome, ako se već u Hrvatskoj osjećala potreba pisati Ban Ki Moonu i Vijeću sigurnosti vezano za rad Suda u Haagu onda je to trebalo raditi na temu presude „Šestorci“, jer bi moglo biti kasno kada Hrvatska i Hrvati budu proglašeni agresorima na same sebe.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Krenuo je na more preko BiH: Srbi su me kaznili zbog kockica

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Privatna arhiva Dario Strašček (Zagreb)

Vidio sam da je policijski automobil stao ispred kafića, ali sam se iznenadio kad je policajac krenuo prema meni, a još više kad mi je rekao da će me kazniti zbog remećenja javnog reda i mira jer nisam ništa učinio, priča Dario Strašček iz Zagreba, za 24 sata.hr

Jutro nakon što je Hrvatska pobijedila Englesku i plasirala se u finale Svjetskog prvenstva, on je vozio dvije maloljetne kćerke na more. Išao je preko Bosne i Hercegovine te se zaustavio na kavu u Bosansku Kostajnicu u RS.

Imao je na sebi dres hrvatske reprezentacije i zato je platio kaznu od 50 konvertibilnih maraka, što je otprilike 200 kuna.

Vrijeđanje pred kćerkama 

”Policajac me pitao znam li gdje sam. Ja sam mu rekao da sam u Bosni i Hercegovini, a on je odgovorio da griješim, da sam u Republici Srpskoj i da bih mogao dobiti batina zbog hrvatskih obilježja.

Rekao je da me zato mora kazniti. Kad sam sjeo u kafić, neko me je prijavio policiji. Zaista nisam ni navijao ni bilo koga na bilo koji drugi način provocirao. Mlađa kćerka mi se rasplakala, bilo je izuzetno neugodno”, prepričava Dario.

Policajac mu je još dodatno rekao da ga neće pustiti ako ne plati odmah i da će ići na sud, pa je shvatio da je bolje odmah platiti kaznu.

‘Kontrola će sve provjeriti’

”Uz to mi je naredio i da se odmah presvučem. Pokupio sam kćerke, obukao drugu majicu i odmah napustio grad. Ne mogu vjerovati da se to događa 2018. godine.

Bojao sam se i za kćerke, jer su mi iz drugih kafića neugodno i ružno dobacivali dok sam razgovarao s policajcem ”, kaže Dario.

Dok je cijeli svijet tražio “kockasti dres” i divio se igrama reprezentacije Hrvatske, Dario je vjerojatno jedni Hrvat koji je dobio kaznu jer ga nosi.

U Hrvatskoj strani navijači nisu bili kažnjavani zbog nošenja svojih nacionalnih dresova niti su imali bilo kakvih neugodnosti. Iz MUP-a RS su kazali da će provjeriti sve navode o ovom slučaju.

 

Dodik: U slučaju sukoba Srba i Bošnjaka u BiH vjerujem da bi Hrvati ostali po strani

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Iz robnih rezervi će se davati hrana i ostale potrepštine sve većem broju migranata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata.

Za potrebe zbrinjavanja migranata iz zemalja Azije i Bliskog istoka Vlada Federacije BiH donijela je devet mjera među kojima traži od Federalne direkcije robnih rezervi da na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, uz znanje i suglasnost Federalnog operativnog stožera za pitanje migracija, a u skladu sa svojim mogućnostima, stavi na raspolaganje svoje kapacitete za potrebe funkcioniranja kampova koji će biti uspostavljeni na području Sarajevske i Unsko-sanske županije, piše Večernji list BiH.

To znači kako će hrana i ostale potrepštine koje se čuvaju u robnim rezervama biti ustupljene ovim migracijskim kampovima, a da se radi o većoj količini robe, svjedoči i podatak da je Federalna direkcija robnih rezervi u posljednjih nekoliko mjeseci raspisala nekoliko natječaja za nabavu konzervirane hrane, ulja, brašna, mlijeka u prahu te raznih higijenskih potrepština. Spriječiti ilegalne ulaske

– U slučaju aktiviranja robnih rezervi iz Federalne direkcije robnih rezervi, iste će biti dane na raspolaganje Crvenom križu Federacije BiH, koji će biti obvezan, koristeći svoju strukturu i volontere, iste pripremati i distribuirati uz suglasnost nadležnih institucija u BiH, a u suradnji sa Službom za zajedničke poslova organa i tijela FBiH treba pronaći prostor za skladišni/logostički centar Crvenog križa Federacije BiH iz raspoloživih objekata neperspektivne vojne imovine – stoji u zaključku.

Također je Vlada Federacije BiH donijela zaključak svoje policijske snage staviti na raspolaganje za sprečavanje ilegalnog ulaska migranata s istoka preko granice BiH. Zadužila je i Federalno ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Ministarstvom sigurnosti BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice, precizira nositelje plaćanja troškova liječenja, kako primarne tako i specijalističko–konzultativne i bolničke zdravstvene zaštite migranata te lijekova, uz preciziranje procedura plaćanja.

Pomoć iz Austrije Vlada je također zadužila Federalnu upravu civilne zaštite da svoju rezervu materijalno-tehničkih sredstava i opreme za zaštitu i spašavanje stavi na raspolaganje Ministarstvu sigurnosti BiH, da zbog migranata stavi u optjecaj raspoloživi broj šatora za njihov smještaj, sanitarni kontejner s tuševima i umivaonicima te pratećom opremom, sanitarni kontejner s integriranim toaletima s pratećom opremom, stacionarnu kuhinju za pripremu odgovarajućeg broja obroka – pokretnu kuhinju.

Za nove lokacije za smještaj migranata određen je kamp u vojarni “Ušivak” u Hadžićima, pri čemu će se angažirati potreban broj pripadnika civilne zaštite i potrebna materijalno-tehnička i druga sredstva i oprema te će se osigurati stručna i tehnička pomoć za smještaj i zbrinjavanje migranata, kao i u slučaju eventualnog uspostavljanja kampa u Velikoj Kladuši u objektima Agrokomerca, a na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH.

Iz tekućih rezervi odobreno je nešto više od 28 tisuća maraka za prijevoz šatora koje je ovih dana donirala Austrija.

U izvješću o kretanju broja migranata iznesen je podatak kako je na prostoru BiH, prema raspoloživim podacima, od 1. siječnja 2018. do 2. srpnja 2018. godine Službi za poslove sa strancima prijavljeno 7128 nezakonitih migranata. Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil u BiH u istom razdoblju iskazale su 6354 osobe, dok su 683 osobe podnijele zahtjev za azil. (večernji.ba)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori