Pratite nas

Kultura

O glagoljici

Objavljeno

na

Što je glagoljica?

Glagoljica je staroslavensko  pismo nastalo  sredinom 9. st., koje se u hrvatskimkrajevima zadržalo sve do 19. st. Već početkom 16. st. sve je više potiskuje latinica. Autorima ovog pisma smatraju se braća Ćiril i Metod, bizantski redovnici iz Soluna. Ćiril (pravim imenom Konstantin) na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavio je prilagođeno pismo i prevodio crkvene knjige.

[ad id=”68099″]

Kako je glagoljica dobila ime?

Ime pisma dolazi od staroslavenske riječi glagolati što znači “govoriti“. Na obredima je tekstove čitao svećenik glagoljaš, a sam termin glagoljski poznat je još iz 16. stoljeća, premda je ime za glagoljicu iskovano tek u 19. stoljeću.

Stoljećima su ćirilica i glagoljica jedna drugoj posuđivala ime. Novogorodski svećenik Upyr Lihi 1047. godine zapisao je u svojim Proročkim knjigama s tumačenjem  da su knjige prepisane iz kurilovice. Budući da su same knjige napisane na ćirilici, logično je da se naziv kurilovica odnosi na samu glagoljicu. Udubrovačkim dokumentima iz 15. i 16. stoljeća popovi glagoljaši nazivaju sepresbyteri chiurilice. Također, Poljičani svoju ćirilicu nazivaju glagoljicom, stoga je vidljivo miješanje imena tijekom povijesti.

Postanak glagoljice

O postanku glagoljice danas postoje mnoge teorije. Po dr. Darku Žubriniću postoje oko 42 teorije o postanku glagoljice, od ozbiljnih i vjerojatnih do onih potpuno nevjerojatnih. Danas je uglavnom prihvaćena teorija Isaaca Taylora i Vatroslava Jagića (Taylor-Jagićeva teorija) koji smatraju da je glagoljica nastala prema grčkome alfabetu, iako ona nije ni jedina ni potpuno vjerodostojna.

Kada su Hrvati stigli na prostore današnje Hrvatske, nisu imali svoga pisma. Svjetovni i crkveni dostojanstvenici, knezovi i biskupi, dakle manji broj školovanih ljudi, pisao jelatinskim jezikom koji se bilježi latinicom.

Iz tih najranijih vremena boravka na našemu tlu, sačuvani su brojni spomenici pisani na latinici i na latinskom jeziku. Oni svjedoče da su pismeni Hrvati u prvim stoljećima svoga boravka na današnjem tlu pisali jezikom zapadne civilizacije – latinskim.

Latinski jezik dugo je bio jezik službene komunikacije Hrvata. Čak i nakon prevlasti hrvatskoga jezika u pismenosti i književnosti u Hrvatskoj su usporedno s hrvatskima pisani i vrlo vrijedni latinski pravni, diplomatski, znanstveni, književni i drugi tekstovi, osobito od 14. do polovice 19. st. Latinskim se jezikom govorilo u Hrvatskom saboru do1847. kada je hrvatski jezik na prijedlog Ivana Kukuljevića Sakcinskog proglašen je službenim jezikom.
Oni koji nisu znali latinski jezik i latinicu, svjedoči Ćrnorizac Hrabar, služili su se črtami i rezami, tj. nekom vrstom tzv. runskog pisma.

Prevlast latinskoga jezika prestaje potkraj 9. st., nakon dolaska Ćirilovih i Metodovih  učenika, koji su širili kršćanstvo među Slavenima na jednom tadašnjem slavenskom jeziku – staroslavenskom ili crkvenoslavenskom. Taj je jezik, nasuprot latinskome, Hrvatima bio razumljiv jezik jer razlike među slavenskim jezicima tada nisu još bile velike kao danas. Zato su ga kao crkveni, obredni jezik, rado prihvatili te su crkve ubrzo proširile knjige na tom jeziku.

U crkvenoslavenske tekstove postupno su ulazili hrvatski glasovi, oblici i riječi pa su ti staroslavenski tekstovi postajali sve bliži tadašnjem narodnom hrvatskom govoru. Uskoro su i na hrvatskome jeziku pisani tekstovi, u kojima je ostao tek pokoji trag staroslavenštine.

Latinica kao pismo bila je neprikladna za stari hrvatski jezik jer nije imala slova za glasove č, ć, š, ž, đ…Konstantin (Ćiril) je u 9.stoljećuza potrebe pokrštavanja naroda izumio posebno pismo – GLAGOLJICU.

Ćiril je htio premostiti jaz između zapadne i istočne crkve. Ujesen 867. u Mlecima pred svećenstvom zagovarao je pravo na ispovijedanje vjere na slavenskom jeziku i pismu. Tu je postigao znatan uspjeh: već je sljedeće godine papa Hadrijan II odobrio  Glagoljaško bogoslužje– tj. uporabu slavenskih jezika i glagoljice. U vrijeme kad je cijela sjeverna i zapadna Europa u bogoslužju koristila samo latinski, bio je to doista velik uspjeh. Nakon Ćirilove smrti, za glagoljicu i Ćirilova brata Metoda zauzeo se i papa Ivan VIII. te pohvalio svećenike glagoljaše, koji poučavaju vjeru na materinskom jeziku.

Vrste glagoljice

Glagoljička slova mogla su biti obla i uglata. Danas se pretpostavlja, da je proces tekao od oble preko poluoble do uglate, no pitanje prvenstva vrste glagoljice još nije utvrđeno. Na našim je prostorima obla glagoljica postala uglatom, stoga se često naziva i hrvatskom glagoljicom.

GlagolicaSquareRound2Azbuka

Glagoljičko pismo naziva se azbuka zbog početnih dvaju grafema – az i buki.
Svako slovo ima ime: az, buki, vidi, glagole, dobro, jest, živite i tako redom. Nazivi prvih desetak slova, poredanih u svoj azbučni slijed, daju smislenu rečenicu: »Az buki vidi glagole dobro jest živite zelo zemla….« Prilagođena očekivanjima današnjeg čitatelja, ta se rečenica čita na sljedeći način: »Ja, koji slova znam, govorim da je dobro živjeti na zemlji….«

Osim toga, svako je slovo imalo brojnu vrijednost. Da bi se u rečeničnom zapisu neko slovo čitalo kao broj, autor je upućivao čitatelja da tako postupi posebnom crticom (titlom) iznad samog slova ili pak točkom ispred i iza slova. (GAO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Počinju upisi na studij hrvatskoga jezika u Željeznom u Austriji

Objavljeno

na

Objavio

fotografija: Vladan Čutura

U srijedu, 4. ožujka 2020., na Pedagoškoj visokoj školi Željezno organizira se Info dan. Od 8:30 do 12:00 održava se bogat informacijski program, a od 13:00 do 15:00 i mogućnost osobnoga predstavljanja i razgovora s voditeljima studija

Želite li studirati hrvatski jezik u Austriji – ne propustite Info dan početkom ožujka na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće. Podsjetimo,  akademske 2017./18. godine Pedagoška visoka škola Gradišće (https://www.ph-burgenland.at/startseite/) postala je prva i za sada jedina sveučilišna institucija u Republici Austriji na kojoj je moguće studirati hrvatski jezik kao zaseban studijski predmet (Lehramtsfach). I ove godine najvažnije informacije o organizaciji studija, zainteresirani budući studenti mogu dobiti na Info danu u srijedu 4. ožujka 2020. Uz studij za učitelje i učiteljice za osnovnu školu, Pedagoška visoka škola ima i bogatu studijsku ponudu za sekundarni stupanj za nastavnike u novim srednjim školama, gimnazijama te višim školama za strukovno obrazovanje. Na sekundarnom stupnju moguće je, uz studij gradišćanskohrvatskoga/hrvatskog jezika, studirati matematiku, njemački jezik, engleski jezik, povijest, zemljopis i vjeronauk.

Studij hrvatskoga jezika na sekundarnome stupnju

Studij hrvatskoga jezika ravnopravan je bilo kojemu sveučilišnome učiteljskom studiju u Republici Austriji i organiziran je u dva stupnja – na preddiplomskoj (Bachelorstudium) i diplomskoj razini (Masterstudium).

Preddiplomska razina studija namijenjena je svima koji žele podučavati u novim srednjim školama, gimnazijama ili školama za strukovno obrazovanje (npr. HAK, HAS, HTL, BafEP, BASOP) i traje osam semestara. Nakon preddiplosmkoga studija moguće je upisati dvogodišnji diplomski (Master) studij uz rad (berufsbegleitend).

Budući da je prema austrijskim obrazovnim zakonima potrebno studirati dva predmeta za podučavanje, upisuje se i druga studijska grupa. Na Pedagoškoj visokoj školi Gradišće u kombinaciji sa studijem gradišćanskohrvatskoga/hrvatskog jezika, moguće je studirati  njemački jezik, engleski jezik, matematiku, povijest, vjeronauk i zemljopis.

Studij se može upisati i kao treći predmet, u slučaju da ste već diplomirali i odlučili dodatno studirati i gradišćanskohrvatski/hrvatski jezik.

 Studij hrvatskoga jezika na sekundarnome stupnju moguć je s predznanjem i bez predznanja jezika

Kada je riječ o poznavanju hrvatskoga jezika, studij nudi dvije vrste jezične izobrazbe. Jedna vrsta jezičnih vježbi koncipirana je za izvorne govornike hrvatskoga jezika, a druga za studente sa slabijim znanjem hrvatskoga jezika, odnosno za studente bez jezičnoga predznanja. Na trećoj godini studija ove se dvije grupe spajaju u jednu, što znači da do kraja preddiplomskoga studija svaki student dostiže jezičnu razinu B2/C1.

Uz to, potiču se i studentske razmjene, jedan semestar ili cijelu akademsku godinu, na sveučilištima u Republici Hrvatskoj (Zagreb, Zadar ili Osijek). Na studiju predaje i gostujući lektor hrvatskoga jezika kojega u Austriju upućuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, a studenti jednom godišnje organizirano posjećuju Republiku Hrvatsku.

Detaljnije informacije možete dobiti na Info danu Pedagoške visoke škole Gradišće, odnosno kod voditeljice studija, poznate austrijske slavistice i filologinje, profesorice dr. sc. Zorke Kinda-Berlaković na e-mail [email protected]

Vladan Čutura

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Gavranov roman ‘Judita’ po treći puta objavljen u Rusiji

Objavljeno

na

Objavio

Roman Mire Gavrana “Judita” ovih je dana objavila  glasovita izdavačka kuća iz Moskve Centar knjige Rudomino, u sklopu svojevrsne antologije ponajboljih južnoslavenskih autora koje je na ruski jezik prevela Natalija Vagapova.

Knjiga od sedam stotina stranica, koju je uredila Elena Sagalović, nosi naziv “Svaki grad ima svoje vrijeme”, a njezin  izlazak događa se povodom 85. obljetnice života ugledne prevoditeljice, stoji u priopćenju.

U antologiju je uvršteno deset autora: Ivo Andrić, Miroslav Krleža, Andrej Heing, Beno Zupančić, Milorad Pavić, Vlado Malevski, Ćamil Sijarić, Dušan Kovačević, Goran Stefanovski i Miro Gavran.

Gavranova “Judita” je prvi puta tiskana u kultnom časopisu “Inozemna literatura” 2003. u Moskvi, a godinu potom izlazi kao samostalna knjiga u izdanju velike izdavačke kuće Azbuka iz Petrograda.

Treće objavljivanje na ruskom još je jedna potvrda bliskosti našeg autora ruskom senzibilitetu – u Rusiji je Gavran do sada imao i 12 kazališnih premijera u Moskvi, Novosibirsku, Novokuznjecku i Petropavlovsku.

Njegova “Judita” je do sada imala 11 izdanja na hrvatskom jeziku, te se pojavila i u prijevodima na 12 jezika.

Uz to, proteklih dana Miro Gavran i supruga Mladena sudjelovali su u Moskvi na konferenciji “Djeca za bolji svijet”  te održali zajedničko predavanje o svome umjetničkom putu i producentskim iskustvima vezanim uz Teatar GAVRAN, prenosi Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari