Pratite nas

Kultura

 O PRAVOPISU: “Uime Jovanovića i Goldsteina”

Objavljeno

na

Prigovaraju mi neki što tako općenito govorim o ruglu koje se zove “Hrvatski pravopis” u produkciji Insituta za jezik i jezikoslovlje. Prigovornici imaju pravo jer sam od detalja odustao nakon prvih nekoliko stranica i bacio rečeni pravopis u smeće. No, bilo je očito i onih koji imaju više strpljenja, pa su me dobri ljudi upozorili na portal koji mi do sada nije bio poznat kao ni mnogi drugi jer se ne bavim pretrčavanjem po međumrežju.

Potražio sam ipak preporučeni portal i tekst stanovitog i duhovitog gospodina koji se potrudio pronaći stotinjak bisera, abecednim redom. Što je našao? Da u pravopisu IZAJIJ-a (nije prorok) Armenci mogu biti i armenci, a to valjda da Jozić napakosti Bagdasarovu, da se piše “pripadnici Armenske Crkve” koja ne postoji nego dvije – Armenska apostolska crkva i Armenska katolička crkva, nadalje da se djeci drago lane piše bambi, a ne Bambi, da je pridjev budimpeški – što podsjeća na gay pride, da je strujama oduzeto veliko slovo pa se pišu: golfska i đenovska itd.

Vrlo me je začudilo i moram provjeriti je li točno, ali ako je točno onda se radi o velikoj sablazni – naime, rečeni je gospodin opazio da se u pravopisu piše Decartes, a tek u genitivu dobiva svoj “s” (Descartesa). Malena Ciganka piše se malim slovom – cigančica. Postoji hrvatska riječ kiberdjevojka. Postoji i lakmusov papir, valjda po izumitelju Ž. Lakmusu, ne postoje najlonke nego samo najlonka kao uputa za žene koje idu u “šoping” pa kažu prodavačici “Imate li najlonku?”.

O sljubljivanju riječi javnost već ponešto zna, ali nije naodmet ponoviti da se po Joziću i kompaniji piše: dosutra, dogrla, dovečer, uime, uinat. Već sam i ja o tome pisao, navodeći riječi koje izgovaramo križajući se, po novom Uime Oca i Sina itd. To jest, pravopis rađen Uime Jovanovića i Goldsteina.

Problemi s malim i velikim slovom

S velikim i malim slovima IZAJIJ ima golemih problema, pa kad malim piše što bi trebalo velikim, onda se na drugom mjestu razbaca pa Marula naziva Ocem Hrvatske

Književnosti (OHK) što bi Marulića bacilo u afan. Institutov pravopis drži da nisu dobre rječi poput neoskvrnut, neosporan, porijeklo, vjekovni.

O sljubljivanju riječi javnost već ponešto zna, ali nije naodmet ponoviti da se po Joziću i kompaniji piše: dosutra, dogrla, dovečer, uime, uinat. Već sam i ja o tome pisao, navodeći riječi koje izgovaramo križajući se, po novom Uime Oca i Sina itd. To jest, pravopis rađen Uime Jovanovića i Goldsteina.

Još desetke i desetke primjera nebuloznosti navodi rečeni gospodin, kao primjerice da se nešto ne smije više dići nego samo dignuti i slično, no jedna je preporuka novoga pravopisa upravo briljantna a radi se o glagolima naprćiti i napućiti, s preporukom da je bolje napućiti , pa ma o kojem se dijelu tijela radi.

Eto, prepričao sam nalaze rečenoga gospodina jer želim da se zabavljaju i čitatelji portala HKV-a.

Što znači riječ – pravopis?

Po definiciji, to je skup propisa o pisanju nekim jezikom. Takozvani “Hrvatski pravopis” blaženoga Instituta drži se te definicije – jest da je propisao pisanje nekim jezikom, ali taj neki jezik ni u kom slučaju nije hrvatski jezik.

 

Hrvoje Hitrec/hkv

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Troplet predstavlja Antu Čuvala i njegove tri izuzetno vrijedne knjige

Objavljeno

na

Objavio

U okviru Tropletovih dana kulture 2018, u utorak, 13. studenoga u 19 sati, u Hrvatskom domu H. S. Kosača u Mostaru, Troplet organizira „Susret s autorom“ i predstavlja prof. dr. Antu Čuvala i njegove tri izuzetno vrijedne knjige koje je objavio ove godine.

Unazad nekoliko mjeseci objavljena je njegova knjiga Komunistički totalitarizam na djelu – Hercegovačka hrvatska sela u poraću (1945. – 1952.) a potom  100. obljetnica pravaške saborske interpelacije 1918.-2018. – Grozote u Odesi 1916.-1917. i knjižica Croatian Martyrs for the Faith (Hrvatski mučenici za vjeru), koje ćemo ovom prigodom predstaviti.

U predstavljanju, pored autora, prof. dr. Ante Čuvala, sudjeluju: Anita Martinac, književnica; Hrvoje Mandić, povjesničar angažiran u Hrvatskom dokumentacijskom centru Domovinskog rata u BiH i fra Miljenko Mića Stojić, voditelj Vicepostulature postupka mučeništva „Fra Leo Petrović i 65 subraće“. Događanje će glazbom oplemeniti VIS „Amen“.

Ante Čuvalo je bivši dugogodišnji politički emigrant s tri mandata u Hrvatskm narodnon vijeću. Studirao je filozofiju i teologiju i stekao doktorat iz povijesti na Ohio State University. Bio je profesor povijesti na Ohio State University i na collegu u Jolietu blizu Chicaga.

Objavio je nekoliko knjiga na engleskom i hrvatskom jeziku kao i brojne članke o Hrvatima, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Po povratku u domovinu, zajedno sa suprugom, utemeljio je izdavačku kuću CroLibertas Publishers. Objavili su nekoliko knjiga na engleskom, španjolskom i hrvatskom jeziku.

M.J./Hrsvijet

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Tamo me rodi Hercegovka mati

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Kamenjar.com

Tamo

Tamo sunce umire u ljepoti !
Iz kamena se rađaju životi !
Žuljevite ruke pričaju priču
o neizmjernoj očevoj dobroti…

Tamo se laste u proljeće vrate,
kad produlje dani,noći se skrate .
Tamo se rijeke u beskraju gube
tamo planine sa nebom se ljube !

Tamo i zima svoje čari ima,
kad zabjeli poljane i gore,
bura u kosti uvlači se svima
kada krene da uzburka more !

Tamo me rodi Hercegovka mati .
Od kamena sivog i moji su geni .
Nitko mi više ne može dati
od ovog što ona zapisa u meni !

Tamo ću i ja na počinak poć’
sa precima svojim usnuti san .
Tamo ću posljednju dočekati noć.
Tamo ću posljednji ispratiti dan !

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

 

Mali gradić kraj Kupreški vrata vječno bit će kolijevka Hrvata!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati