Pratite nas

Analiza

O revitalizaciji ustaštva, folklornom filofašizamu i prešućenoj istini

Objavljeno

na

Idućeg petka Koordinacija židovskih općina i Srpsko narodno vijeće neće sudjelovati na državnoj komemoraciji žrtvama Jasenovca zbog, kako kažu, sveprisutne relativizacije ustaštva.

[ad id=”93788″]

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović ih nije uspjela uvjeriti da odustanu od ‘alternativne’ komemoracije, iako se u Uredu predsjednice ‘nadaju da se odluka još može promijeniti’. Ona im je dala povoda da promjene svoje mišljenje izjavivši jasno i bez dvojbe: ‘NDH je bila najmanje nezavisna i najmanje je štitila interese hrvatskog naroda, a ustaški režim bio je zločinački režim. Antifašizam je u temeljima hrvatskog ustava, a moderna hrvatska država izrasla je na temeljima Domovinskog rata pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika, doktora Franje Tuđmana’.

Na što se konkretno odnose tvrdnje o revizionizmu?

Iz stava Koordinacije židovskih općina i Srpskog narodnog vijeća a ni iz izjave predsjednice nije jasno na što se konkretno odnose tvrdnje o revizionizmu, relativizaciji i revitalizaciju ustaštva. Misli li se tu na crtanje svastika ili na uzvikivanje navijačkih skupina na nogometnim stadionima? Kome Pupovac i pseudoantifašisti žele adresirati pokušaje relativizacije ustaštva? Vlasti? Ili možda narodu? Neka on i njemu slični osim politikantskog tužakanja pred vrlim svijetom prokažu imena protagonista tog i takvog revizionizma pa da se onda na jasan način problem revitalizacije ustaštva istjera na čistac. Naravno da za takvo što nemaju ozbiljnog razloga jer je u suštini njihovog izvanprotokolarnog komemoriranja žrtvama fašizma političko reketarenje kroz medijske operacije povezane s imenovanjem Zlatka Hasanbegovića za ministra kulture.

No ni Hasanbegovićevi publicirani nalazi utemeljeni na znanju novije hrvatske povijesti a ni polemički istupi nisu na valjan (znanstven) način osporavani a kamoli oboreni pa ne preostaje ništa drugo nego jednostavan zaključak kako je po srijedi neskrivena istina: Agitprop je ostao bez novca. I tu treba tražiti razloge ovoj nazovi buci i strci oko datuma državnog i nedržavnog komemoriranja žrtava fašizma.

A kada je riječ o Agitpropu prvenstveno mislim na Mesić-Pupovčev medijski i etno-tajkunski krug. Bivšem predsjedniku Mesiću uskraćena je pozamašna svota za funkcioniranje njegovog interesnog svijeta, a Milorad Pupovac je u postizbornim preslagivanjima ostao bez udjela u vlasti u onom smislu kakav su mu davali Ivo Sanader i lijevi lager. Nadalje, radi se o proizvodnji buke u medijima kako se ne bi kroz akademsku raspravu, na smiren i razborit način sučelile činjenice i to one činjenice do kojih su došli povjesničari a ne režiseri, a još manje političari sitnog zuba.

U čemu je Pupovčev problem?

Medijska i svaka druga potpora Pupovčevom SN-vijeću bila je korištena za održavanje srpskih mitova o ugrozi ‘rasejanja’, upravo onih mitova na kojima su velikosrbi uvijek iznova kroz različita povijesna razdoblja pokretali agresiju na druge narode. Jedan u nizu tih mitova je broj smrtno stradalih i protjeranih Srba 1995. g. na kojemu se temeljila optužba za Oluju, odnosno za Domovinski rat. O Jasenovcu da se i ne govori. Zbog toga a isključivo Pupovčevom krivnjom srpska manjina ne može na normalan način izgrađivati svoj materijalni probitak, vjerski i kulturni identitet uz potporu države u kojoj kao manjina živi. Isključivo Pupovčevom krivnjom u dijelu hrvatske javnosti koju prepoznajemo kao navijačke skupine postoji odium prema srpskoj manjini u Hrvatskoj.

Zašto Pupovčevom krivnjom? Zato što se on ne može poistovjetiti s onim pripadnicima srpske manjine koji su sudjelovali u Domovinskom ratu u odori hrvatskog vojnika. A takvih je bilo razmjerno mnogo. Da ovo nisu pretjerivanja može se svatko uvjeriti, pa i sam Pupovac ako mu je do toga uopće stalo. Dovoljno je ući u arhiv nekih hrvatskih bolnica. U njemu se mogu naći imena hrvatskih vojnika srpske nacionalnosti ranjenih prvih dana Oluje. Dovoljno je da se utvrdi njihov broj pa da se sruše sve Pupovčeve političke teze i da odioznost prema srpskoj manjini nestane iz navijačkih skupina.

Neopravdane sumnje

Doista, kome su adresirane optužbe za revizionizam, revitalizaciju i revitalizaciju ustaštva? Vlasti? Ili, kojim to pojedincima u vlasti? Ili možda samo hrvatskom narodu? Ništa od tih sumnji nije opravdano. Jer da jest bilo bi jasno navedeno da je Karamarko izjavio to-i-to, tada-i-tada. Naravno, cilja se na HDZ, a ni jedne konkretne kompromitirajuće izjave ni predsjednika HDZ-a ni njegovih uglednih članova. Karamarkovih istupa u javnosti je bilo loših i dobrih, ali je pri spomenu na totalitarističke režime birao riječi. Budući da vlast proizlazi iz slobodne volje naroda ne stoji optužba ni na vlast ni na narod pa optužbe za inkriminirajući povijesni revizionizam ostaje problem u glavama tužitelja.

Doduše, bilo je razloga za sumnju, ali tužbe i osude su izostale. Na primjer, razlog je postojao kada se govorilo o ideji da se pozdrav ‘za dom spremni’ uvede kao službeni pozdrav u Hrvatskoj vojsci. Prvi zagovornik i začetnik te ideje je Branko Borković, poznatiji kao Mladi Jastreb. No, on nije bio ni prozivan ni osuđivan, mediji su kao po zapovijedi o tome šutjeli, ali su s zgražanjem i osudom prozivani neki crkveni ljudi i intelektualci koji su potpisali peticiju da se pozdrav ‘za dom spremni’ ima uvesti u jezik hrvatske vojske a sama se Predsjednica o tome morala izjasniti. Čudno? Da, bilo bi čudno da nisu poznate neke zataškane istine.

Slično je bilo s crnim košuljama i s HOS-om od devedesetih pa sve do danas. No, nigdje se – a ponajmanje u američkom Kongresu – nije osuđivao HOS i Paraga, ali zato jest Tuđman. Tuđmana se optuživalo da je dozvolio da NK Dragovoljac igra u crnim dresovima. Pametnome dosta da zaključi o kome je i čemu riječ.

Neutemeljena nadanja

Neutemeljena su nadanja i Predsjednice i njezinog ureda da će predvodnici Koordinacije židovskih općina i Srpskog narodnog vijeća odustati od alternativne komemoracije. U Pupovčevom slučaju to će se dogoditi samo ako dobije jamstva da će mu se udijeliti novac za održavanje etno-biznisa i distribuciju feral-satire.

Hrvatski političari bi napokon trebali shvatiti, s koliko god se pepela posipali, da će im i pepela i poniženja uvijek dostajati sve do negiranja samog hrvatskog imena. I nije u njima problem, i neće ga riješiti zazivajući potrebu okretanja k budućnosti. U očima osporavatelja hrvatske državnosti i hrvatskog imena nitko pa ni Blaženi Alojzije Stepinac nije činio ono što oni misle da je trebao činiti. Ni Franjo Tuđman, naravno.

Na kraju, ako se predsjednica RH poziva na prvog hrvatskog Predsjednika, neka se pozove na njegovu definiciju NDH, na njegovo shvaćanje suverenosti, neovisnosti i međudržavnog partnerstva. Neka se napokon pozove na njegovo odbacivanje svakog sluganstva.

Ivan Mihael Ban/Hrsvijet.net

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

CroElecto – Opći pad popularnosti političkih stranaka

Objavljeno

na

Objavio

Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u kojoj je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 72 posto, odnosno angažman bi bio veći no proteklog mjeseca. No odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas.

  • HDZ i Most u padu
  • Živi zid i SDP također u padu
  • Pola građana misli kako ne će doći do prijevremenih izbora
  • Vlada, prema uvjerenju uvjerljive većine, ne zna zaustaviti iseljavanje

 Agencija 2×1 komunikacije provela je ispitivanje javnog mnijenja o političkim preferencijama u politički turbulentnom svibnju, a rezultat poliičke krize u državi je – opći pad popularnosti političkih stranaka.

Naime, da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor u kojoj je čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 72 posto, odnosno angažman bi bio veći no proteklog mjeseca. No odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas. Neodlučnih je ovaj mjesec čak 19,36 posto. Hrvatska demokratska zajednica i dalje je na prvome mjestu, nakon tzv. Istanbulske konvencije te afere s elektroničkom poštom mogli bi računati na 24,57 posto. Dodajmo da je pri samom svršetku istraživanja N1 televizija otkrila predizbornu vezu Andreja Plenkovića sa Šavorićevim uredom. Iako ga se teško može povezati s nedavnim aferama, SDP ne samo da nije uspio profitirati od HDZ-ova posrnuća, nego je nastavio s polaganim padom popularnosti, ovaj mjesec je na 20,69 posto. U mjesecu u kojem je Živi zid počeo nuditi svoje konkretne mjere za državu dogodio se i blagi pad njegova rejtinga. U odnosu na prošlomjesečnih 12.9%, ovaj mjesec bilježe osjetno manjih 11,08 posto. Ako je Andrej Plenković nešto uspio u aferi koja mu je odnijela i najdražu ministricu, onda je to skretanje pozornosti na ulogu Mosta u čitavoj priči s elektroničkom poštom. Most je zabilježio zapravo najznačajniji pad popularnosti u odnosu na protekli mjesec. Dovoljno je bilo da ga zataji tucet ispitanika pa da rezultat pokaže vrijednost gotovo tri boda manju – 6,94 posto. Peto mjesto sad već konstantno drže Neovisni za Hrvatsku, također s nešto manjim rezultatom no prošloga mjeseca – 3,87 posto. Stranka koja se smjestila između NHR-a i IDS-a (2%) je GLAS s postotkom 2,54. Iznad jedan posto još je tek HSS (1,2%), a od mnogobrojnih stranaka ispod jedan posto vrijedi istaknuti HSU (0,93%) te vladajući HNS koji se s 0,40% izjednačio s Hrastom.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović predvodi popis najpozitivnije doživljenih političara s 14,60 posto ispitanika. Iako narušenog postotka u odnosu na prošli mjesec, Andrej Plenković drugi je najpozitivnije doživljeni političar s 9,98 posto. Treći je Ivan Vilibor Sinčić s 5,96 posto.

Najnegativnije doživljeni političar je predsjednik Vlade Andrej Plenković kojeg je na to mjesto stavilo 26,51 posto ispitanika. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić drži drugo mjesto neslavnog popisa s 9,03 posto. Treće mjesto i ovaj mjesec pripada jednom od u zadnje vrijeme najglasnijih odvjetnika Vlade Miloradu Pupovcu (5,96%).

Kad je riječ o doživljaju rada ministara u Vladi, najznačajnija promjena svakako je ostavkom uvjetovan izostanak Martine Dalić s popisa najlošije ocijenjenih ministara. Najbolje je doživljen rad ministara: Tomislava Tolušića (10,85%), Gabrijele Žalac (5,86%), Zdravka Marića (5%), Gorana Marića (3,75%) te Tome Medveda (2,69%).

Najlošijim ispitanici smatraju rad ministara: Nade Murganić (9,70%), Milana Kujundžića (9,32%), Blaženke Divjak (5,67%), Marka Pavića (2,88%) te Nine Obuljen-Koržinek (2,11%).

Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja. Na pitanje smatraju li kako će sam Andrej Plenković raspisati prijevremene izbore, većina ispitanika smatra kako je to malo vjerojatno, odnosno kako će trenutačna većina tražiti sve načine kako odraditi mandat do kraja. Da će Plenković raspisati prijevremene izbore smatra 18,54%, da ne će 50,53%, a neodlučnih je 30,84%.

Građani su vrlo pesimistični kad je riječ o zaustavljanju iseljavanja. Tek 10,37% smatra kako će Vladine reformske mjere zaustaviti iseljavanje. Čak 72,14% uvjereno je kako ono što je dosad ponuđeno nije dovoljno za zaustavljanje iseljavanja Hrvata, dok se preostali postotak ispitanika nije znao izjasniti.

Poklič „Za dom spremni!“ zakonom bi zabranilo 42,07% ispitanika, 39% smatra kako to nije potrebno, a 18,92% nije znalo što bi zapravo trebalo kad je riječ o zakonskom reguliranju te kovanice.

Prije osamnaest godina polupredsjednički politički sustav zamijenjen je parlamentarnim, odnosno otad predsjednik države ima znatno manje ovlasti, dočim vlada ima znatno veće. Predsjednika države biraju neposredno svi punoljetni hrvatski državljani u jednoj izbornoj jedinici, a kandidirati se može svaki punoljetni državljanin. Da bi trebalo pristupiti izmjenama načina odabira predsjednika države smatra 32,47%. Postojeći sustav zadovoljavajuć je 42,07%, a 25,46% ispitanika nije se moglo odlučiti.

Ispitanicima je postavljeno i pitanje koje se između ostalih u nešto drukčijem obliku nalazi i u referendumskoj inicijativi „Narod odlučuje“: „Trebaju li nacionalne manjine u Hrvatskom saboru izostati iz odlučivanja o parlamentarnoj većini?“ Rezultat je izuzetno zanimljiv. Naime, najveći je zapravo postotak onih koji se nisu željeli izjasniti – čak 34,77 posto ispitanika, a onih koji smatraju da manjinama treba, odnosno ne treba oduzeti tu mogućnost gotovo je jednak – 32,76% da manjine ne bi trebale odlučivati o većini i tek koji ispitanik manje (32,47%) da bi.

Ante Rašić/Kamenjar.com

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Analiza

Analiza: Plenković sad zapravo tvrdi da je lani u samo par dana zaboravio lica i imena Grupe Borg s kojom se sastajao

Objavljeno

na

Objavio

Borg grupa, u kojoj su uz Martinu Dalić bili Ante Ramljak i Tomislav Matić iz tvrtke Texo Management, Matko Maravić i Tonći Korunić iz InterCapitala, Branimir Bricelj iz tvrtke Altera Savjetovanje i Odvjetničko društvo Šavorić i Partneri, radila je na pripremi Lex Agrokora da bi taj posao bogato naplatili savjetničkim ugovorima u Agrokoru, otkrio je Index pišući o Aferi Hotmail.

Upravo je premijer Plenković “molio” buduće pisce Lex Agrokora da se s njim sastanu “vezano za temu na kojoj rade”. Evo kako o tom pozivu piše Martina Dalić 5. ožujka, piše Index.

“Premijer moli da sutra dodete u Vladu u 15:30 vezano uz temu na kojoj radimo. Nadam se da cete uspjeti”, napisala je Dalić. Poziv se nije odnosio samo na članove Borg grupe nego i na Zdravka Marića, ministra financija.

Nakon poziva Dalić, Korunić će poslati u prilogu “uradak”, a riječ o hodogramu aktivnosti iz kojeg je razvidno da ta grupa radi tajno za vladu. “Draga Martina, U prilogu naš uradak. Skrećemo pažnju na listu pitanja koju bismo htjeli uputiti firmi”, napisao je Korunić.

Na tom sastanku raspravljalo se o aktualnoj situaciji u Agrokoru, ali i o izlasku iz te situacije, odnosno budućem zakonu. Bio je to vrlo bitan sastanak, a upravo je zbog tog sastanka odvjetnik Boris Šavorić odgodio direktan let za London. U Veliku Britaniju ipak je otišao tog dana, ali preko Beča u 18:40 sati i to nakon sastanka s Plenkovićem.

“Da li mogu povesti svog kolegu od povjerenja partnera Tonija, kojeg svi znaju. Pa ako se rasprava odulji, da imate pravnu podršku”, napisao je Šavorić u mailu.

Toni iz Šavorićeva maila je odvjetnik Toni Smrček, tako da ne stoji još jedna Plenkovićeva tvrdnja da nije znao o detaljima angažiranja tog odvjetničkog ureda jer su na sastanku bila dva odvjetnika iz Šavorićeva ureda.

Drugi sastanak tjedan dana prije nego je vlada prihvatila Lex

Drugi sastanak Borg grupe s premijerom održan je 23. ožujka, tjedan dana prije nego što će Lex Agrokor biti usvojen na vladi. Pisanje Lex Agrokora u to se vrijeme već dobro “zahuktalo”, pisao jeIndex.

Plenković ne može reći da nije znao za angažman Grupe Borg

Naime, 12. travnja 2017. Ante Ramljak je javno predstavio svoje suradnike i njihov angažman nakon donošenja Lex Agrokora. Teško je povjerovati da ih premijer nije prepoznao nakon tri sastanka s njima. Mediji su prenijeli sastav:

Povjerenik za Agrokor Ante Ramljak odabrao je osam najbližih suradnika koji bi mu trebali pomoći stabilizaciji poslovanja Agrokora i izvlačenju koncerna iz krize.

U savjetničkom timu su Marko Delić i Branimir Bricelj iz tvrtke Alter Capital, Tomislav Matić iz Texo Managementa, za pravna pitanja angažiran je odvjetnički ured Šavorić i partneri, za komunikaciju Kristina Laco iz Komunikacijskog ureda Colić, Laco i partneri, a iz samog Agrokora tu su Vladimir Bošnjak, Luka Cvitan i Anja Linić Sikavica.

BRANIMIR BRICELJ Spominjao se u kombinacijama i kao kandidat za vladina povjerenika u Agrokoru. Partner je u financijskoj tvrtki “Altera savjetovanje” i ima bogato iskustvo na području preuzimanja i spajanja, korporativnog upravljanja i restrukturiranja u različitim gospodarskim djelatnostima. Između ostalog, bio je voditelj razvoja u Plivi, a radio je u CA-IB-u gdje i Ante Ramljak.

MARKO DELIĆ Osnivač i partner u tvrtki “Altera savjetovanje” u području investicijskog bankarstva sa sjedištem u Zagrebu, usmjerene na pružanje usluga klijentima s područja Jugoistočne Europe. Prije osnivanja Altere, radio je kao direktor Deutsche bank za Centralnu Europu te u J.P. Morganu gdje je proveo 10 godina.

TOMISLAV MATIĆ Ramljakov partner iz tvrtke Texo Management koja se bavi pružanjem usluga financijskog savjetovanja prilikom prodaja, spajanja ili preuzimanja kompanija, te usluga financijskog i investicijskog konzaltinga. Radio je u Ministarstvu financija te u Quaestus fondu gdje je također radio i Ramljak.

VLADIMIR BOŠNJAK Radi u Agrokoru na poziciji izvršnog direktora za strategiju i tržišta kapitala, na kojoj je prije njega radio sadašnji ministar financija Zdravko Marić. Bošnjak je bio direktor za ulaganja u bivšoj Hypo banci, a također je radio u CA-IB-u, investicijskoj banci, članici Bank Austria Groupa.

LUKA CVITAN Od 2011. radi u Agrokoru na poziciji menadžera za strategiju i tržišta kapitala. Prije toga radio je i školovao se u Velikoj Britaniji.

ANJA LINIĆ SIKAVICA Direktorica Ureda za odnose s javnošću Agrokora. U koncernu radi od 2002. godine.

BORIS ŠAVORIĆ Za pravna pitanja povjerenik Agrokora angažirao je odvjetnički ured Šavorić i partneri. Ured pruža odvjetničke usluge u Hrvatskoj iz područja trgovačkog prava, tržišta kapitala, međunarodnih akvizicija i projekata razvoja nekretnina. Boris Šavorić bio je vođa odvjetničkih timova nekoliko važnih projekata i preuzimanja kompanija u Hrvatskoj, a nositelj je priznanja Svjetske Banke za rad i doprinos u Investing Across Borders.

KRISTINA LACO U timu Ante Ramljaka za komunikacijsku strategiju zadužena je Kristina Laco, direktorica i partnerica u Komunikacijskom uredu Colić, Laco i partneri. Laco je poznata komunikacijska stručnjakinja s bogatim iskustvom u savjetovanju menadžera domaćih i međunarodnih tvrtki koje posluju na hrvatskom tržištu, pisao je dnevnik.hr 12. travnja 2017. godine.

O tome je pisao i tportal i drugi mediji.

“Jedino problematično pitanje po meni je pitanje odabira podizvođača. Pozivam sve ljude o kojima se radi, a to su ljudi sa svojim poslovnim i ljudskim integritetom, neka naprave jednu gestu. Neka osim troškova i naknade koju je dobio Ante Ramljak vrate novac kompaniji.

Sve ono što smatraju da je suvišno i da odagnamo jednom za uvijek bilo kakvu logiku nekakvog ili nečijeg profiterstva koje samnom nema veze, niti me je itko pitao, niti sam znao tko će biti podizvođač, a još manje kolike će im biti naknade. I ne dolazi u obzir da ja politički, a još manje Vlada i HDZ trpi štetu ili odgovara zbog te situacije. Ja se svaki dan budim miran i idem spavat miran i nemam nikakav problem i rado bi da se sve rasvjetli”, rekao je jučer Plenković, nakon više od godinu dana, a nakon što su svi saznali da se ekipa koja je pisala Lex Agrokor odmah nakon toga počela masno naplaćivati.

hrvatska-danas.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari

No Recent Comments Found