Pratite nas

O sukobima u Mostaru nove dokumente objavio Praljak

Objavljeno

na

Iako je Haaški sud nedavno odbacio zahtjeve bivšeg načelnika Glavnog stožera Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) generala Slobodana Praljka da mu se dodijeli branitelj, ili da u slučaju samostalnog vođenja obrane dobije presudu na hrvatskome jeziku, uslijedila je svojevrsna protuofenziva. Praljak je objavio dvije od pet planiranih knjiga na engleskome jeziku u kojima je sublimirana njegova obrana za vrijeme sudskog postupka protiv Herceg Bosne u kojemu je i sam nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora.

praljak_0Napisao 1300 stranica

Praljak je autor dviju knjiga koje na ukupno 1300 stranica svjetskoj javnosti uz predočenje brojnih dokumenata i osobnih istupa objašnjavaju pojedinosti ratnih zbivanja uglavnom između Bošnjaka i Hrvata. Pri tome je naveo kako je u nastanku ovih vrijednih dokumentarističkih knjiga imao svesrdnu pomoć pojedinaca, a ne institucija Republike Hrvatske. Prije svega dr. Miroslava Tuđmana koji je uredio dokumente izdane od hrvatskih državnih ustanova, predsjednika Republike Hrvatske, Vlade, Sabora, Ministarstva obrane, Ministarstva vanjskih poslova u razdoblju prije sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma. No, za razliku od ove privatne pomoći, iako je to bio slučaj u obrani drugih optuženika, pomoći od Vlade Republike Hrvatske ili hrvatskih institucija u vlasti u Bosni i Hercegovini nije imao. “Pomoć hrvatske Vlade u prikupljanju nije uopće postojala”, naveo je general Praljak u predgovoru knjige. Po njegovim riječima, dokumenti koje je objavio su činjenice i ‘te činjenice mogu i moraju graditi razumni zaključak, istinu’. Prva knjiga je sastavljena od nekoliko dijelova. Prvi je dio “Istina o politici Republike Hrvatske prema Bosni Hercegovini”. U okviru toga se nalaze poglavlja koja donose istupe predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana prema Bosni i Hercegovini, Herceg Bosni i Hrvatima, kao i odnos Sabora te hrvatske Vlade.

Neretva ‘93. i Mostar

U drugome, pak, dijelu Praljak je objavio pojedinosti oko pomoći koju je Republika Hrvatska upućivala BiH, među kojima je i pomoć Bošnjacima te Armiji BiH. U drugoj knjizi, koja je sastavljena od nekoliko cjelina, Praljak je predstavio kako se odvijao razvoj političkih i vojnih priprema vezanih uz napade Vojske BiH na HVO u središnjoj Bosni i dolini rijeke Neretve u razdoblju od 1992. do 1994. Poseban dio posvećen je Mostaru i ratu u tome gradu, a u trećem su istaknuti dokumenti oko napada Armije BiH na HVO tijekom 1993. godine u akciji “Neretva ‘93.” u kojima su počinjeni brojni zločini nad hrvatskim civilima. Praljak objavljuje i intrigantni dio oko hrvatskih dragovoljaca u ratu u Bosni i Hercegovini. Za vrijeme postupka pred Haaškim sudom general Praljak je uglavnom konceptualno branio projekt osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine za vrijeme rata.

Večernji list

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Zanimljivosti

Grabar-Kitarović nastavila tradiciju: U Vukovar došla u ‘zengama’

Objavljeno

na

Objavio

Photo: Davor Javorovic/PIXSELL

Prošle godine predsjednica je također u Vukovar došla u ‘zengama’ i objasnila da time želi poručiti kako su Vukovaru potrebna radna mjesta za bolju budućnost.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u Vukovar je i ove godine došla u Borovim čizmama, takozvanim ‘zenge’ koje su 1991. nosili hrvatski branitelji grada na Dunavu.

Prošle godine predsjednica je objasnila da time želi poručiti kako su Vukovaru potrebna radna mjesta za bolju budućnost.

Žute cipele Zenge iz Borova postale su simbolom branitelja Vukovara. Proizvodila ih je obuća Borovo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Paul Nicolier: Ako Srbija želi ući u EU nema više mogućnosti da spriječe izručenje Štuke

Objavljeno

na

Objavio

Još uvijek se ne zna gdje su posmrtni ostaci Jean-Michela Nicoliera, francuskog dragovoljca ubijenog na Ovčari.

Njegovi majka i brat svih ovih godina pokušavaju ući u trag njegovim posmrtnim ostacima. Njegova majka je u petak dala iskaz Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku i taj njezin iskaz trajao je gotovo četiri sata.

HRT je razgovarao s Jean-Michelovim bratom Paulom, koji je otkrio da je njegova majka tijekom tog iskaza izjavila da je u kontaktu s policajcem Nikolom Kajkićem koji joj je prije godinu dana pokazao snimku masovne grobnice u kojoj je pokopan Jean-Michael i još 14 ranjenih iz bolnice.

Paul i njegova majka su u petak pozvali službeno Kajkića da kaže točnu lokaciju masovne grobnice gdje je pokopan Jean-Michael Nicolier.

Poznato je tko je ubio Jean-Michaela, prije svega zato što je na specijalnom sudu za ratne zločine u Beogradu Spasoje Petković zvani Štuka bio zaštićeni svjedok. On je sam priznao ono što je učinjeno na Ovčari.

Na pitanje vjeruje li da će Srbija izručiti Petkovića Hrvatskoj, njegov brat Paul odgovara da se nada da će ga izručiti. “Ako Srbija želi ući u Europsku uniju, nema više mogućnosti da spriječe izručenje Štuke. U Parizu postoji procedura, francuski sudac tražio je intervju sa Štukom vezano za to. To znači da bi Štuka mogao biti izručen i u Hrvatsku i u Francusku u slučaju ulaska Srbije u EU”, rekao je za HRT njegov brat Paul Nicolier.

 

Ovaj je čovjek postao simbolom vukovarske patnje

 

 

 

Tomislav Karamarko: OD BLEIBURGA DO VUKOVARA

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari