Pratite nas

Kultura

O Veljku Mariću se govorilo i u Varaždinu

Objavljeno

na

U dvorani Varaždinske biskupije u Varaždinu održano je predstavljanje knjige Mladena Pavkovića – “Veljko Marić-nisam kriv”. Pored autora, o knjizi su još govorili Zvonimir Trusić, hrvatski branitelj i Ivan Jaklin, predsjednik Ogranka Hrvatskog kulturnog vijeća, koje je bilo i organizator ove uspješne tribine, na kojoj smo se još jednom podsjetili na Veljka Marića, koji je neopravdano osuđen u Beogradu, na drastičnu kaznu od 12 godina zatvora.

U knjizi, za koju je predgovor napisao akademik Josip Pečarić, poznati novinar i publicist Mladen Pavković, upoznao nas je s optužnicom, presudom, nizom važnih dokumenata, osobnih pisama ovog sve poznatijeg hrvatskog uznika, dopisima koji su pisani da se Marić, kao hrvatski branitelj oslobodi ili prebaci na izdržavanje kazne, odnosno na ponovno suđenje u Hrvatsku i drugo – rekao je Jaklin te dodao da čitajući ovu knjigu svatko se vrlo lako može uvjeriti da ovaj hrvatski branitelj iz Grubišnog Polja nije imao pošteno i pravedno suđenje.

S tim se složio i Zvonimir Trusić, koji se osvrnuo i na nepravde koje se godinama čine ljudima koji su branili i obranili hrvatsku državu, a da najveći dio krivice za to ide ljudima koji su obnašali i obnašaju najviše državničke političke i ine funkcije.

  • Da su branitelji i članovi njihovih obitelji zadovoljni, a trebali bi biti, pokazuje i šator koji je smješten u centru Zagreba, a u kojem ljudi koji su najzaslužniji za stvaranje države svakodnevno protestiraju. Vlast jednostavno nema sluha, branitelje se neprestano proganja, pa je i moj moto “Stop proganjanju hrvatskih branitelja”. Žalosno je što Marić leži u srpskim logorima. To se nikada ne bi moglo dogoditi recimo nekom izraelskom vojniku. Da smo mi na takav način proganjali agresorske vojnike nakon rata, kao što su Srbi Veljka Marića, vjerujem da do ovog slučaja nikada ne bi došlo – istaknuo je Trusić i najavio da će pod motom “Stop progonu hrvatskih branitelja” uskoro organizirati niz tribina diljem Hrvatske, a u kojima će sudjelovati i najzaslužniji za ovo što imamo danas.

Pavković je autor brojnih zapaženih knjiga i publikacija u kojima se govori o progonjenim hrvatskih junacima, među kojima se poglavito ističu knjige o generalima Gotovini i Markaču te o Dariju Kordiću. Samo tijekom posljednjih godina bio je sudionik nekoliko stotina tribina na kojima se govorilo o hrvatskom Domovinskome ratu i svemu onome što se događalo i događa nakon njega.

Rekao je da slučaj Veljka Marića nije jedinstven, da na žalost ima još hrvatskih branitelja koji su uhićeni i zatvoreni poput ovog uznika, te je naglasio primjer nekih branitelja HVO-a. No, po njegovu mišljenju žalosno je što se Hrvatska tek samo tako odriče svojih branitelja, što nitko ništa, osim časnih pojedinaca, nije učinio da ti ljudi, ako ništa drugo, a ono imaju časno i pravedno suđenje. Marić i njegova obitelj ostavljeni su na “vjetrometini”, a nema naznaka ni da će se uskoro nešto pozitivno dogoditi kad je ovaj čovjek u pitanju. Stoga, rekao je, sada priprema već i novu knjigu, također o problematici branitelja.

Inače, to je nakon Zagreba i Grubišnog Polja treće predstavljanje ove knjige, a naredno je zakazano u Rijeci.

D.V.

Autor: Dragan Vicković

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

MUNJE

Objavljeno

na

Objavio

MUNJE

Kada vidiš svjetlost kako nebo para,
tamo negdje iznad Mostara,
sjeti se njih što za dom su pali,
što su živote kao Munje dali .

Sjeti se njih i zapali im svijeću
a ni ja ih nikad zaboravit neću,
padali su hrabro bez straha na licu,
za slobodu našu i za trobojnicu.

Padali su hrabro jedan za drugoga
s krunicom u ruci i vjerom u Boga,
po njima danas povijest se piše,
takvi kao oni ne rađaju se više !

Ne rađa majka takvih heroja,
niti može reći ova pjesma moja,
kolika njihova ljubav je bila
u toj zadnjoj suzi što niz lice se slila.

Prijatelji moji na svemu vam hvala
i hvala majci što vas je dala
a ja još jedino što mogu ,
za vas zahvaliti dragom Bogu !

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Uzeše mi anđela čuvara, pa ja nemam koga zvati tata

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljena knjiga Višnje Starešine: “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”

Objavljeno

na

Objavio

Knjiga “Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda”, autorice novinarke i publicistkinje Višnje Starešine, predstavljana je u ponedjeljak u Zagrebu, u izdanju AvidMedie i Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Autorica u knjizi nastoji, kako i sam naslov kaže, dati završni račun i prikazati rezultate rada Haaškog suda te je knjiga svojevrsni vodič kroz politički motivirane optužnice, montirane procese i nepravedne presude Haaškog suda, istaknuto je na predstavljanju knjige u prepunoj dvorani Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Također, kroz analizu suđenja s kojih je kao novinarka izvještavala, te presuda kao i sjećanja sudionika, publicistkinja Starešina prikazuje Haaški sud kao arenu za djelovanje obavještajnih službi koje su preko njega vodile ‘rat poslije rata’, ocijenjeno je, prenosi Hina.

“To je knjiga o Haaškom sudu i rezultatima toga suda za hrvatski narod u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ali ona istodobno otvara i dublju dimenziju vezanu za način funkcioniranja bivše Jugoslavije i struktura koje su nastavile djelovati i nakon raspada SFRJ, koje su bile vrlo aktivne i na haaškim procesima i koje očito i dalje imaju jasne političke ciljeve”, rekao je govoreći o knjizi HDZ-ov saborski zastupnik Davor Ivo Stier.

“Svjedoci smo kako i 2017. godine postoje pokušaji da se Hrvatsku denuncira kao fašističku, a Domovinski rat prikaže kao građanski rat. To redovito čine čelnici Republike Srbije, ali su ti glasovi postali javni i vrlo glasni i u Hrvatskoj, pogotovo nakon posljednje presude Haaškog suda. Štoviše, bilo kakvo javno protivljenje takvim kvalifikacijama o ‘fašizaciji Hrvatske’ i ‘građanskog rata’ snažno se medijski osuđuje kao retrogradno, nacionalističko, a u tim se optužbama sve češće koristi i optužba za klerofašizam, omiljena sintagma iz prošlog sustava koja je očito ponovno u trendu”, istaknuo je Stier.

Dodaje kako, gledajući formalno, KOS (Kontraobavještajna služba bivše JNA) više ne postoji, no zato je njegov posljednji šef general Aleksandar Vasiljević, jedan od ključnih protagonista ove knjige koji je, među ostalim, 1991. potpisao odluku o osnivanju logora u Srbiji za ratne zarobljenike te imao jednu od ključnih uloga tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću.

“U prikazu rada Haaškog suda Starešina ide u srž stvari, izbjegavajući klišee koji su prisutni kako kod onih koji opravdavaju rad suda tako i kod onih koji ga osporavaju. Ako bih u jednoj rečenici morao sažeti smisao ove knjige rekao bih da ona rasvjetljuje što ti klišei zamagljuju. Autorica tako demantira kliše o učinkovitom sudu koji je podigao optužnice protiv 161 osobe s različitih strana, jer dokazuje kako nisu suđeni, a čak ni procesuirani oni najodgovorniji za rat i ratne zločine u  Hrvatskoj i BiH”, zaključio je Stier.

Ocijenio je također da nakon posljednje presude šestorici bosansko-hercegovačkih Hrvata “ponovno na vidjelo dolazi i pitanje djelovanja ili nedjelovanja Hrvatske kao države”.

Knjiga, ističe Stier, “pokazuje nedostatak sustava u odnosu Republike Hrvatske prema Haaškom sudu, nedostatak državne politike nakon predsjednika Franje Tuđmana i na razne blokade na koje su naišli oni koji su pokušali vratiti takvu politiku, barem u nekoj formi”.

Autorica Višnja Starešina kazala je na predstavljanju kako joj se prilikom pisanja knjige stalno “ukazivala ‘ptica KOS’ koju nikako nije mogla izbjeći”- kada je, među ostalim, pokušavala pronaći odgovore na pitanja “kako je ‘ptica KOS’ upravljala procesima pred Haaškim sudom i koliko je bila presudna, zašto su optužnice pisane kao da ih je pisao vojni tužitelj JNA, ili zašto je posljednja presuda suda izgledala kao da ju je donio vojni sud bivše JNA po boljševičkom pravu kolektivizirane krivnje”.

Naglasila je kako je posljednjih 3000 znakova uvršteno u knjigu nakon posljednje presude Haaškog suda, 29. studenoga, koja je obilježila rad tog suda kao i samoubojstvo generala Praljka prilikom izricanja osuđujuće presude u haškoj sudnici.

“Sve se to ne bi moglo dogoditi da su hrvatske institucije funkcionirale kao institucije jedne suvremene države, da ova ‘ptica’ u njih nije ugrađivana od početka i da u njima ne blokira procese do današnjeg dana, te tim procesima gura Hrvatsku u jugoslavenske okvire ili dopušta drugima da je ondje odvuku, pa i preko suđenja za ratne zločine. Ne ukloni li se ta ‘ptica’ iz sustava i ne počne li hrvatsko državno vodstvo pitanje suđenja za ratne zločine – čija se arena sada seli u BiH –  tretirati kao prvorazredno političko i sigurnosno pitanje, neugodna će iznenađenja tek uslijediti”, zaključno je istaknula Višnja Starešina.

O knjizi je govorio i britanski povjesničar Robin Harris./HMS/

Višnja Starešina: Skrivena povijesna i politička pozadina najvećeg i najdužeg procesa haškog suda

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari