Pratite nas

Summit G20 u Rusiji: Obaminu izjavu protiv Sirije odbila potpisati Angela Merkel

Objavljeno

na

Američki predsjednik Barack Obama pokušao je jučer na zadnjem danu summita G20 u Rusiji “spasiti što se spasiti da”. Već prvog dana postalo je jasno kako neće dobiti ni približno snažnu potporu kakvu je možda očekivao . Njegova doktrina o “koalicijskom napadu” koja je u potpunosti funkcionirala za vrijeme napada na Libiju 2011. sada se raspada. Teško je uopće govoriti o nekakvoj “međunarodnoj koaliciji” kada još samo Francuska od europskih sila podržava i spremna je uključiti se u vojni napad na Siriju.

Vladimir Putin jučer je istaknuo kako većina G20 članica odbija vojni napad na Siriju. Nadalje, Putin je po prvi puta konkretno spomenuo “pomoć Siriji” ukoliko u konačnici zaista dođe do strane vojne agresije. Također je otkrio kako se, unatoč tome što se ranije govorilo da do toga neće doći, sastao s Obamom te kako je sastanak jedan-na-jedan trajao oko 30 minuta. “Iznijeli smo svoja stajališta o Siriji, ali se nismo složili po tom pitanju”, rekao je Putin za vrijeme novinske konferencije.

Obama ima velikih problema u američkom Kongresu. Znatan broj zastupnika i dalje je neodlučan, no većina onih koji su se odlučili do sada javno komentirati svoja stajališta ističu kako će glasati protiv napada na Siriju. Britanski i francuski izvori sugeriraju kako će Obama možda odgoditi glasanje u Kongresu na nekoliko dana, jer bi početkom idućeg tjedna vrlo vjerojatno njegov plan bio odbijen. Drugim riječima, nastaviti će se s pritiskom na zastupnike i na američku javnost, a obavještajne službe iz dana u dan će tvrditi kako su “sve sigurnije” u to da su sirijske vlasti izvele kemijski napad.

Nadalje, izgleda kako će Obama taktički pričekati na izvještaj UN istrage. Naime, UN istražitelji – koji su prikupili podatke i uzorke s lokacija gdje se desio navodni napad – mogu samo ustvrditi da li se napad desio ili nije, tj. nemaju jurisdikciju tvrditi tko je izveo napad. Tu činjenicu američki dužnosnici uporno ponavljaju te se nastoji stvoriti dojam kao da bi potvrda napada išla isključivo njima u prilog. U stvarnosti potvrda napada na nikakav način ne bi značila da je napad izveden od strane sirijske vojske. Kemijski napad nije negiran od strane sirijske vlasti, upravo suprotno, Damask tvrdi kako su napad izveli militanti s ciljem dovođenja strane vojne intervencije.

Američka strana djeluje poprilično samouvjereno, no samo dok razgovaraju sami sa sobom. Kada je pak riječ o međunarodnoj zajednici, stvari su znatno drugačije. Obama je imao plan iskoristiti G20 summit za prezentiranje “međunarodne potpore” za napad na Siriju. Ta potpora u konačnici je gotovo sasvim izostala.

Američka strana složila je posebnu neobvezujuću izjavu o Siriji koju su potpisale 11 država, no u izjavi se eksplicitno ne spominje vojni napad, jer da se spominje, Obama bi možda dobio tek 2 ili 3 potpisnika.

U izjavi se poziva na “snažan međunarodni odgovor na veliko kršenje svjetskih pravila”, po pitanju kemijskog napada u Siriji. “Dokazi jasno pokazuju kako je za napad kemijskim oružjem kriva sirijska vlada”, također se ističe, kao i: “Potpisnice prepoznaju kako je UN Vijeće Sigurnosti i dalje paralizirano. Svijet ne može čekati na beskrajne pravne procese koji mogu dovesti do još većih patnji u Siriji. Podupiremo napore SAD-a i drugih zemalja u uspostavi prohibicije uporabe kemijskog oružja”.

Očito je kako je izjava složena poprilično oprezno te se u njoj nigdje eksplicitno ne navodi američki vojni napad na Siriju. Postavlja se pitanje – koliko bi potpisnica bilo da se spominje? Već to je jedan dokaz kako SAD ne osjećaju da imaju potpunu potporu svojih saveznika.

Ovu američko složenu izjavu su potpisale: SAD, Francuska, Velika Britanija, Australija, Kanada, Japan, Italija, Južna Koreja, Saudijska Arabija, Turska i Španjolska (nije članica, ali je stalni gost G20 summita). Da se napad eksplicitno spominjao vjerojatno bi iz ovog potpisa otpala Italija, možda i Španjolska. Ostale države su produžena ruka američkog globalnog utjecaja. Britanija je potpisala, no njihov parlament već je odbio mogućnost sudjelovanja u bilo kakvom vojnom napadu na Siriju.

No, čak i na ovako “razvodnjenu” izjavu jedan važan potpis je izostao – potpis njemačke kancelarke Angele Merkel. Ovo je za neke poprilično iznenađenje, jer svrha ove izjave primarno je bila okriviti sirijsku vladu za kemijski napad, pošto se iz teksta izbacilo eksplicitno pozivanje na vojnu intervenciju. No, prava svrha potpisa bila je priznavanje lojalnosti Washingtonu. Traženjem potpisa Obama je zapravo tražio izjašnjenje vodećih država svijeta u stilu: tko je s nama, a tko protiv nas.

Izgleda kako je Njemačka itekako svjesna svojih nacionalnih interesa koju ne mogu biti isključivo vezani uz Zapadnu sferu, naročito ne u trenutku kada jača ekonomska suradnja između Berlina i Moskve.

Izostanak njemačkog potpisa, najveće europske ekonomije, bolan je udarac za Obamin plan intervencije.

Ovu američku izjavu su osim Njemačke također odbile potpisati: Rusija, Kina, Južnoafrička Republika, Indonezija, Argentina, Brazil, Meksiko i Indija. Jedna stvar je sada i više nego očita – “međunarodna koalicija” na koju se poziva američka strana – ne postoji. Ako žele, mogu javno govoriti o “krnjoj koaliciji”, ali samo kada je riječ o optuživanju sirijske vlade, ne i po pitanju vojne intervencije. Po pitanju napada na Siriju izgleda kako su Obama i francuski predsjednik Hollande sami. Možda bi se i Erdogan pridružio, no to ovisi o tome što će reći Washington i Pariz.

“Međunarodna zajednica” više nije argument iza kojeg SAD može stati. Nema te međunarodne zajednice čiji dio nisu Rusija, Kina, Njemačka, Indija, Brazil, Indonezija itd.

Obama je izgubio dva dragocjena dana na G20 summitu, koje je mogao potrošiti za žešće lobiranje američkih kongresmena. Američka strana na G20 nije uopće poentirala, samo su otkrili kako se popis njihovih dojučerašnjih najodanijih saveznika i dalje smanjuje. Njemačka je iznenađenje, ali svakako se mora spomenuti i američki susjed, Meksiko. Predsjednik Enrique Pena Nieto također je odbio staviti potpis na američku izjavu što se može protumačiti kao sve veće oslanjanje Meksika na Latinsku Ameriku.

No, Obama ne odustaje. Informacije govore kako će se u utorak obratiti američkoj naciji u govoru koji će imati za cilj utjecati na javnost i zastupnike. Za sada izgledi u Kongresu ne idu na ruku Obami, ali pošto je velik broj zastupnika neodlučan, njegov govor u utorak mogao bi biti presudan za uspjeh ili neuspjeh ovog ratnog plana

Kako se bliži trenutak mogućeg napada na Siriju, tako i ruske izjave, ali i potezi na terenu , postaju sve konkretniji. Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je na završnoj konferenciji za novinare istaknuo kako su napad kemijskim oružjem u okolici Damaska izveli pobunjenici te kako se radi o “provokaciji” koja ima za cilj dovesti stranu vojnu intervenciju njima u pomoć.

Također je jasno istaknuo kako bi napad na Siriju bio nelegitiman. “Uporaba sile protiv suverene države je moguća samo u slučaju samoobrane – a znamo kako Sirija ne napada SAD – ili po odluci UN Vijeća Sigurnosti. Oni koji djeluju drugačije, nalaze se izvan zakona”, naglasio je ruski predsjednik.

The Guardian | Reuters | Advance| AP

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Mate Rimac objavio da sudjeluje u odličnom projektu za razvoj Livna

Objavljeno

na

Objavio

Mate Rimac pažnju skreće na Livno gdje je okupio entuzijaste s kojima će pokušati napraviti zamah s promjenama prema napretku tog gradića.

U kolovozu će se u BiH gradu Livno održati konferencija na kojoj će biti predstavljen Tehnološki park Livno. Na konferenciju je pažnju skrenuo globalno poznati proizvođač autombila, Mate Rimca, postom na Facebooku:

”Moje lijepo Livno se generacijama iseljava – naši djedovi i roditelji išli su tražiti bolji život u sve krajeve svijeta. U zadnjih pet godina je egzodus postao potpun – škole su se ispraznile a Livno skoro postalo grad duhova.

U gradu nema prilika za mlade ili stare, nema proizvodnje, nema firmi. Već duže vremena razgovaramo što možemo napraviti da to promijenimo i da se bar krene u boljem smjeru. Srećom se našlo nekoliko ljudi s voljom i željom za promjene i napredak u Livnu.

Želja nam je pokrenuti tehnološki park i inkubator koji će mentorirati i financirati (malim iznosima) poduzetničke projekte te im dati prostor na korištenje.

Krenut ćemo skromno i malo, ali bitno je krenuti. Ekipa je super i ako nam se još ljudi iz dijaspore pridruži imamo veće šanse za uspjeh. Za mene će biti uspjeh ako bar nekoliko obitelji pomognemo da mogu živjeti u Livnu. Dodatne informacije ćemo dati kroz sljedeće tjedne”, objavio je Mate Rimac na svom Facebooku.

Mali  grad Livno nedavno je veću pažnju javnosti dobio i po tome što je mjesto porijekla izbornika hrvatske nogometne reprezentacije Zlatka Dalića, a mogao bi je iskoristiti da privuče inovatore i investitore, alfu i omegu za poticanje suvremenog uspjeha.

Linovate Livno

”Svjesni svakodnevnih događaja i neprilika s kojima se susreću mladi, nedostatkom motiva, volje, mogućnosti te zapošljavanja, grad Livno i okolicu svakodnevno napuštaju obitelji. Jedan od ključnih razloga jest nepostojanje okruženja koje bi potaknulo i podržalo mlade ljude u izgradnji samostalne karijere kroz malo i srednje poduzetništvo.

Proteklih godinu dana pokrenuta je inicijativa uspostave Tehnološkog parka Livno, koja je rezultirala zakladom Linnovate, čiji su osnivači porijeklom iz Livna: Bernardin Ćenan, Božo Perić, Marin Jozić te Mate Rimac.

Pored uloge osnivača, važno za naglasiti jest uloga Mate Rimca kao glavnog donatora koji je osigurao potrebnu financijsku podršku za početak rada, kao i mnoge druge programe i aktivnosti zaklade Linnovate.

Rad zaklade temeljit će se na podršci edukaciji, poduzetništvu, izvozu te financiranju, a na samoj konferenciji prezentirat ćemo javnosti naše planove.

Dolaskom na konferenciju bit ćete u mogućnosti saznati motive inicijative za uspostavu tehnološkog parka, naše usluge i planove, kao i mnoge druge zanimljive teme:

Sudjelovanje na konferenciji je otvoreno za javnost, te ovim putem pozivamo sve zainteresirane s područja grada Livna kao i područja županije. Pored lokalnog stanovništva, na konferenciju pozivamo i sve pripadnike naše dijaspore, koji bi trebali odigrati jednu važnu ulogu, a kojima je posvećen dio same konferencije”, stoji na stranicama Linovate.org.

 

Livnjaci Dalić i Rimac su učinili ponosnima Hrvate cijelog svijeta

 

 

Mate Rimac u Splitu otvorio razvojni ured tvrtke Rimac Technology

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

ŠVEDSKA MULTIKULTURALNOST NA PREKRETNICI

Objavljeno

na

Objavio

Usprkos golemom uloženom trudu i novcu, integracija stotina tisuća migranata tijekom posljednjih godina se pokazuje kao veliki izazov za švedsko društvo.

Porast kriminala, religijske netrpeljivosti te ekonomski problemi koje se povezuje s većim useljeništvom teme su koje izazivaju oprečne i vrlo užarene stavove stanovnika Švedske uoči najvažnijih parlamentarnih izbora u posljednjih pedesetak godina, piše Jutarnji list.

Sve više nasilnih zločina

Hitna pomoć i vatrogasci u “ranjive zone” ne ulaze bez pratnje policije. U Liljeholmenu, južnom predgrađu Stockholma i distriktu koji formalno nije u kazalu “ranjivih područja”, već neko vrijeme ordinira “moralna policija” čiji su članovi, recimo, ovaj mjesec na ulici fizički napali Gurleen Sahotu, mladu blagajnicu iz supermarketa Willy’s, odjevenu po modi koja je iz perspektive nekoliko muslimanskih imigranata prešla prag dobrog ukusa.

A takvi su napadi samo manji dio problema s porastom nasilja koje je postalo ključna politička tema u Švedskoj uoči parlamentarnih izbora u rujnu. Službeni podaci švedskog Državnog statističkog ureda za 2017. godinu pokazuju snažan porast broja nasilnih zločina, pogotovo silovanja i onih sa smrtnim ishodom.

Broj prijavljenih silovanja u Švedskoj tijekom posljednjih deset godina porastao je za četvrtinu, no taj rast naročito je oštar u posljednje dvije godine. Preklani je broj silovanja porastao za 13 posto, a lani za daljnjih deset posto.

Državne institucije taj trend objašnjavaju proširenjem zakonske kvalifikacije tog kaznenog djela koja je sada najstroža na svijetu, kao i posljedicama edukacijskih kampanja koje su ohrabrivale žene da prijavljuju zločine, no pojedini znanstvenici i aktivisti upozoravaju kako samo ti razlozi ne mogu objasniti tako jak porast.

Problem je već godinama posebno težak u Malmöu, gradu veličine splitske latifundije, koji su zbog iznimno visoke učestalosti seksualnih napada (200 silovanja godišnje) mediji u više navrata proglasili “silovateljskom prijestolnicom Europe”. Ta je titula možda pretjerana, no neosporno je da problem – barem u percepciji ljudi koji u Malmöu žive – postoji.

S druge strane, s ozbiljnim izazovima suočena je i švedska socijalna država. Sveukupni troškovi imigracije samo za 2018. iznosili su više od 4 milijarde eura, što je više nego dvostruko od onoga što Švedska godišnje troši na, recimo, kulturu (1,5 milijardi) i oko 7 puta više od kolača koji ode na programe zapošljavanja.

Prema projekcijama SKL-a, vladine asocijacije koja okuplja sve švedske municipale i regije, do 2020. godine općine će se naći do grla urovašene u deficitu od 3,5 milijardi eura.

U praksi, to je točno 3,5 milijardi eura koje se izdvajaju za servisiranje bolnica i prihvatnih centara. Kao nedvosmislenu posljedicu toga, švedska ministrica financija Magdalena Andersson najavila je povećanje poreza i podizanje dobne granice umirovljenja, sve da bi se nastojalo namaknuti lovu za proračunsku pukotinu od 4,1 milijarde eura.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari