Pratite nas

Summit G20 u Rusiji: Obaminu izjavu protiv Sirije odbila potpisati Angela Merkel

Objavljeno

na

Američki predsjednik Barack Obama pokušao je jučer na zadnjem danu summita G20 u Rusiji “spasiti što se spasiti da”. Već prvog dana postalo je jasno kako neće dobiti ni približno snažnu potporu kakvu je možda očekivao . Njegova doktrina o “koalicijskom napadu” koja je u potpunosti funkcionirala za vrijeme napada na Libiju 2011. sada se raspada. Teško je uopće govoriti o nekakvoj “međunarodnoj koaliciji” kada još samo Francuska od europskih sila podržava i spremna je uključiti se u vojni napad na Siriju.

Vladimir Putin jučer je istaknuo kako većina G20 članica odbija vojni napad na Siriju. Nadalje, Putin je po prvi puta konkretno spomenuo “pomoć Siriji” ukoliko u konačnici zaista dođe do strane vojne agresije. Također je otkrio kako se, unatoč tome što se ranije govorilo da do toga neće doći, sastao s Obamom te kako je sastanak jedan-na-jedan trajao oko 30 minuta. “Iznijeli smo svoja stajališta o Siriji, ali se nismo složili po tom pitanju”, rekao je Putin za vrijeme novinske konferencije.

Obama ima velikih problema u američkom Kongresu. Znatan broj zastupnika i dalje je neodlučan, no većina onih koji su se odlučili do sada javno komentirati svoja stajališta ističu kako će glasati protiv napada na Siriju. Britanski i francuski izvori sugeriraju kako će Obama možda odgoditi glasanje u Kongresu na nekoliko dana, jer bi početkom idućeg tjedna vrlo vjerojatno njegov plan bio odbijen. Drugim riječima, nastaviti će se s pritiskom na zastupnike i na američku javnost, a obavještajne službe iz dana u dan će tvrditi kako su “sve sigurnije” u to da su sirijske vlasti izvele kemijski napad.

Nadalje, izgleda kako će Obama taktički pričekati na izvještaj UN istrage. Naime, UN istražitelji – koji su prikupili podatke i uzorke s lokacija gdje se desio navodni napad – mogu samo ustvrditi da li se napad desio ili nije, tj. nemaju jurisdikciju tvrditi tko je izveo napad. Tu činjenicu američki dužnosnici uporno ponavljaju te se nastoji stvoriti dojam kao da bi potvrda napada išla isključivo njima u prilog. U stvarnosti potvrda napada na nikakav način ne bi značila da je napad izveden od strane sirijske vojske. Kemijski napad nije negiran od strane sirijske vlasti, upravo suprotno, Damask tvrdi kako su napad izveli militanti s ciljem dovođenja strane vojne intervencije.

Američka strana djeluje poprilično samouvjereno, no samo dok razgovaraju sami sa sobom. Kada je pak riječ o međunarodnoj zajednici, stvari su znatno drugačije. Obama je imao plan iskoristiti G20 summit za prezentiranje “međunarodne potpore” za napad na Siriju. Ta potpora u konačnici je gotovo sasvim izostala.

Američka strana složila je posebnu neobvezujuću izjavu o Siriji koju su potpisale 11 država, no u izjavi se eksplicitno ne spominje vojni napad, jer da se spominje, Obama bi možda dobio tek 2 ili 3 potpisnika.

U izjavi se poziva na “snažan međunarodni odgovor na veliko kršenje svjetskih pravila”, po pitanju kemijskog napada u Siriji. “Dokazi jasno pokazuju kako je za napad kemijskim oružjem kriva sirijska vlada”, također se ističe, kao i: “Potpisnice prepoznaju kako je UN Vijeće Sigurnosti i dalje paralizirano. Svijet ne može čekati na beskrajne pravne procese koji mogu dovesti do još većih patnji u Siriji. Podupiremo napore SAD-a i drugih zemalja u uspostavi prohibicije uporabe kemijskog oružja”.

Očito je kako je izjava složena poprilično oprezno te se u njoj nigdje eksplicitno ne navodi američki vojni napad na Siriju. Postavlja se pitanje – koliko bi potpisnica bilo da se spominje? Već to je jedan dokaz kako SAD ne osjećaju da imaju potpunu potporu svojih saveznika.

Ovu američko složenu izjavu su potpisale: SAD, Francuska, Velika Britanija, Australija, Kanada, Japan, Italija, Južna Koreja, Saudijska Arabija, Turska i Španjolska (nije članica, ali je stalni gost G20 summita). Da se napad eksplicitno spominjao vjerojatno bi iz ovog potpisa otpala Italija, možda i Španjolska. Ostale države su produžena ruka američkog globalnog utjecaja. Britanija je potpisala, no njihov parlament već je odbio mogućnost sudjelovanja u bilo kakvom vojnom napadu na Siriju.

No, čak i na ovako “razvodnjenu” izjavu jedan važan potpis je izostao – potpis njemačke kancelarke Angele Merkel. Ovo je za neke poprilično iznenađenje, jer svrha ove izjave primarno je bila okriviti sirijsku vladu za kemijski napad, pošto se iz teksta izbacilo eksplicitno pozivanje na vojnu intervenciju. No, prava svrha potpisa bila je priznavanje lojalnosti Washingtonu. Traženjem potpisa Obama je zapravo tražio izjašnjenje vodećih država svijeta u stilu: tko je s nama, a tko protiv nas.

Izgleda kako je Njemačka itekako svjesna svojih nacionalnih interesa koju ne mogu biti isključivo vezani uz Zapadnu sferu, naročito ne u trenutku kada jača ekonomska suradnja između Berlina i Moskve.

Izostanak njemačkog potpisa, najveće europske ekonomije, bolan je udarac za Obamin plan intervencije.

Ovu američku izjavu su osim Njemačke također odbile potpisati: Rusija, Kina, Južnoafrička Republika, Indonezija, Argentina, Brazil, Meksiko i Indija. Jedna stvar je sada i više nego očita – “međunarodna koalicija” na koju se poziva američka strana – ne postoji. Ako žele, mogu javno govoriti o “krnjoj koaliciji”, ali samo kada je riječ o optuživanju sirijske vlade, ne i po pitanju vojne intervencije. Po pitanju napada na Siriju izgleda kako su Obama i francuski predsjednik Hollande sami. Možda bi se i Erdogan pridružio, no to ovisi o tome što će reći Washington i Pariz.

“Međunarodna zajednica” više nije argument iza kojeg SAD može stati. Nema te međunarodne zajednice čiji dio nisu Rusija, Kina, Njemačka, Indija, Brazil, Indonezija itd.

Obama je izgubio dva dragocjena dana na G20 summitu, koje je mogao potrošiti za žešće lobiranje američkih kongresmena. Američka strana na G20 nije uopće poentirala, samo su otkrili kako se popis njihovih dojučerašnjih najodanijih saveznika i dalje smanjuje. Njemačka je iznenađenje, ali svakako se mora spomenuti i američki susjed, Meksiko. Predsjednik Enrique Pena Nieto također je odbio staviti potpis na američku izjavu što se može protumačiti kao sve veće oslanjanje Meksika na Latinsku Ameriku.

No, Obama ne odustaje. Informacije govore kako će se u utorak obratiti američkoj naciji u govoru koji će imati za cilj utjecati na javnost i zastupnike. Za sada izgledi u Kongresu ne idu na ruku Obami, ali pošto je velik broj zastupnika neodlučan, njegov govor u utorak mogao bi biti presudan za uspjeh ili neuspjeh ovog ratnog plana

Kako se bliži trenutak mogućeg napada na Siriju, tako i ruske izjave, ali i potezi na terenu , postaju sve konkretniji. Ruski predsjednik Vladimir Putin jučer je na završnoj konferenciji za novinare istaknuo kako su napad kemijskim oružjem u okolici Damaska izveli pobunjenici te kako se radi o “provokaciji” koja ima za cilj dovesti stranu vojnu intervenciju njima u pomoć.

Također je jasno istaknuo kako bi napad na Siriju bio nelegitiman. “Uporaba sile protiv suverene države je moguća samo u slučaju samoobrane – a znamo kako Sirija ne napada SAD – ili po odluci UN Vijeća Sigurnosti. Oni koji djeluju drugačije, nalaze se izvan zakona”, naglasio je ruski predsjednik.

The Guardian | Reuters | Advance| AP

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Raketna topovnjača ‘Vukovar’: Prvi hrvatski ratni brod u misiji NATO-a vratio se u Split (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / M. Čobanović

Raketnu topovnjaču “Vukovar” s 33 člana posade koja se u ponedjeljak vratila iz NATO-ove operacije potpore miru “Sea Guardian” u vojnoj luci Lori sirenama su pozdravili brodovi Hrvatske ratne mornarice, a kako je istaknuto, u tri tjedna na Sredozemlju naša je topovnjača prešla najviše milja među brodovima u taktičkoj grupi.

“Raketna topovnjača ‘Vukovar’ je prvi brod Hrvatske ratne mornarice koji je sudjelovao u NATO-ovoj operaciji i preplovio je više od 4100 nautičkih milja”, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević čestitajući posadi na uspješno obavljenoj zadaći.

Podsjetio je kako je naša prisutnost u Sredozemnom moru nastavak pomorske tradicije, ali i prilika za interakciju s najmodernijim vojnim pomorskim sustavima. Po njegovim riječima, ovim sudjelovanjem otvorili smo put našim mornarima, našoj ratnoj mornarici koji će omogućiti stjecanje važnih iskustava i znanja u suočavanju s najsuvremenijim oblicima prijetnji i ugroza.

“Ulažući u razvoj regionalne pomorske sigurnosti, podupirući borbu protiv terorizma, proliferacije oružja i ljudi, osiguravanjem slobode plovidbe, štiteći ključnu infrastrukturu s ciljem stvaranja situacijske svijesti stvara se prijeko potreban bazen znanja”, istaknuo je Krstičević.

Dodao je kako je to i važan doprinos Hrvatske zajedničkim naporima saveznika u osiguravanju sigurnosti na moru jer se, kako je rekao, interesi i sigurnost Hrvatske ne brane samo na njezinim granicama, nego i ondje gdje ugroze nastaju.

“Uspješnost operacije ‘Sea Guardian’ ima izravni učinak na potencijalne sigurnosne prijetnje i održavanje sigurnoga i stabilnog stanja u bližem području i prostoru Jadranskog mora, što značajno i izravno utječe na hrvatsko gospodarstvo i društveni razvoj u cijelosti”, rekao je Krstičević.

Ocijenio je da je posada raketne topovnjače “Vukovar” pokazala naše mornaričke sposobnosti, vjerodostojnost HRM-a i Hrvatske kao NATO saveznika djelovanjem hrvatskog broda na Sredozemlju.

“Bili ste profesionalni, izvršili ste zadaću u svom području operacije i time pridonijeli ugledu i prepoznatljivosti Hrvatske ratne mornarice”, istaknuo je Krstičević.

Direktor Glavnog stožera Oružanih snaga RH viceadmiral Robert Hranj poželio je dobrodošlicu posadi broda te im zahvalio što su kao predstavnici RH u toj operaciji davali potporu u odvraćanju i borbi s pomorskim sigurnosnim prijetnjama.

“Posebno bih istaknuo odgovornost, strateško promišljenije i razumijevanje geopolitičke situacije koje su iskazali zapovjednik kontingenta i zapovjednik broda, čime su na najbolji način štitili interese Hrvatske u ne tako jednostavnoj sigurnosnoj situaciji na Mediteranu. Svojim uspješnim izvršenjem zadaće pridonijeli ste ugledu zemlje i Hrvatskim oružanim snagama”, istaknuo je viceadmiral Hranj.

Načelnik stožera i zamjenik zapovjednika HRM-a, kapetan bojnog broda Damir Dojkić rekao je tom prigodom kako su svi u HRM-u ponosni na mnoge pozitivne reakcije i pohvale koje su stizale iz zapovjedništva pomorske komponente NATO-saveza u Northwoodu tijekom sudjelovanja našeg broda u operaciji.

“Povjerenje koje je iskazano pripadnicima HRM-a, članovi 1. HRVCON-a opravdali su u pravom smislu riječi, na ponos Hrvatske vojske i naše domovine. Još jednom smo dokazali da nema tog izazova na koji hrvatski mornari ne mogu uspješno odgovoriti i ujedno se potvrdili kao neizostavan čimbenik sigurnosti na moru unutar Saveza”, istaknuo je Dojkić.

Zapovjednik 1. HRVCON-a NATO-ove operacije “Sea Guardian”, kapetan korvete Nikola Bašić je rekao kako su brod i posada bili potpuno uvježbani i spremni za sve zadaće, što su na kraju uspješno i realizirali. “Pokazali smo uvježbanost, učinkovitost, održivost i samostalnost djelovanja u svim fazama operacije”, rekao je Bašić.

U izjavi novinarima istaknuo je kako je raketna topovnjača “Vukovar” u toj operaciji prešla najviše milja među brodovima u taktičkoj grupi te je pokrivala područje dugo oko 180 nautičkih milja i prosječno široko 100 nautičkih milja od zapadne obale Sicilije do obale Tunisa i prema Malti.

“Naša zadaća je bila stvaranje cjelovite pomorske situacijske slike, identifikacija potencijalnih prijetnji i njihovo praćenje i otkrivanje te razmjena podataka”, objasnio je Bašić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Video: Predsjednica pjeva ‘Lijepa li si’, a veleposlanik Pjer Šimunović bojkotira!

Objavljeno

na

Objavio

NEW YORK – Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s našim iseljenicima pjeva Thompsonov hit ‘Lijepa li si’… No, u dvorani je bio i jedan čovjek kojemu se to, izgleda – nije svidjelo. Pjesmu je pratio prekriženih ruku i s podsmijehom.

Riječ je o veleposlaniku RH u SAD-u Pjeru Šimunoviću!

Kada pogledamo njegovu biografiju, ne treba nas čuditi što Pjer bojkotira Thompsona; kao mladi i perspektivni jugoslavenski novinar 1988. magistrirao je u Londonu, a kasnije se vratio na Zrinjevac…

Josipović i Milanović poslali su ga u Izrael, dok su ga njihovi nasljednici odlučili čak i unaprijediti pa je završio – u Washingtonu. Baš kao da među našim iseljenicima nema dovoljno mladih i obrazovanih Hrvata koji bi vjernije služili svojoj Domovini…

Velimir Bujanec

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari