Pratite nas

Obavijest dobrovoljcima: Prijavite se u svoj stožer

Objavljeno

na

Federalni štab civilne zaštite obavještava građane FBiH da su isključivo općinski, odnosno županijski stožeri civilne zaštite adrese na koje će se prijavljivati zainteresirani za dobrovoljno sudjelovanje u akcijama pružanja pomoći u raščišćavanju i otklanjanju posljedica nastalih prirodnom nepogodom poplavom, gdje će biti evidentirani i odatle organizirano upućivani na područja poplavom pogođenih općina.

U novoformiranom call centru Vlade Federacije BiH dobit će samo podrobnije upute za daljnji postupak. Inače, brojevi ovog centra su 033/276-383 (u Sarajevu) i 036/355-726 (u Mostaru).

Svi punoljetni građani mogu se prijavljivati u mjesnim općinskim stožerima i nadležnim županijskim upravama uz naznaku da nose ili koriste svoju opremu ili im je treba osigurati u mjestu angažiranja. Takve sređene evidencije će županijski stožeri civilne zaštite, radi planiranja i osiguravanja prijevoza i drugih potreba, dostavljati Federalnoj upravi civilne zaštite.

Za sve dobrovoljce, na mjestu angažiranja bit će osigurana sredstva za rad (lopate i kolica) i zaštitna sredstva (rukavice, čizme i maske za organe za disanje, prva pomoć, dezificijenti, ispravna voda za piće i tehnička voda za pranje opreme i alata s kojim su radili, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Brojevi telefona općinskih organizacija crvenog križa u Federaciji BiH

UNSKO-SANSKA ŽUPANIJA

CK USK 037/226-087
Bihać 037/226-092
Bos. Krupa 037/471-011
Bos. Petrovac 037/881-710
Ključ 037/661-066
Sanski Most 037/686-200

POSAVSKA ŽUPANIJA

CK POS. 031 714 -508
Orašje 031/712-349
Domaljevac-Šamac 031/791-046
Odžak 031/762-064

TUZLANSKA ŽUPANIJA

CK TK 035 318- 630
Banovići 035/875-065
Doboj-istok 035/723-220
Gračanica 035 703 434
Gradačac 035 817 406
Kalesija 035 631 540
Kladanj 035/482-765
Lukavac 035 554-390
Srebrenik 035 645-406
Teočak 035/756-325
Tuzla 035 252-198
Sapna 035/597-527
Živinice 035/774-165

ZENIČKO-DOBOJSKA ŽUPANIJA

CK ZE-DO 032/246-090
Zenica 032/401-483
Olovo 032/826-150
Vareš 032/843 343
Visoko 032/738 939
Kakanj 032/554 968
Maglaj 032/603 302
Zavidovići 032/878 868
Žepče 032/881 263
Doboj-jug 032/691 564

ŽUPANIJA SREDIŠNJA BOSNA

CK SBK 030/792 679
Novi Travni 030/793-557
Donji Vakuf 030/205-581
Gornji Vakuf – Uskoplje 030/495/622
Bugojno 030/252-443
Kiseljak 030/979-203
Travnik 030/518-567
Vitez 030/712-311
Kreševo 030/806-816
Busovača 030/733-004
Fojnica 030/831-351
Jajce 030/658-046

BOSANSKO PODRINJSKA ŽUPANIJA

CK BPK -Goražde 038/221-128

HERCEGOVAČKO – NERETVANSKA ŽUPANIJA

CK HNK 036/323-456
Grad Mostar 036/551-573
Jablanica 036/753-170
Čapljina 036/808-265
Čitluk 036/642-639
Konjic 036/726-183
Ravno 036/891-469
Stolac 036/853-105
Prozor – Rama 036/770-999
Neum 036/880-018

KANTON SARAJEVO

CK KS 033/659 862
Novi Grad 033/451 895
Ilidža 033/ 638 022
Vogošća 033/430 209
Ilijaš 033/400 518
Stari grad 033/532-137
Centar 033/220-168
Trnovo 033/439-045
Hadžići 061/188-596
Novo Sarajevo 033/525-738

HERCEG-BOSANSKA ŽUPANIJA

Livno 034/200-325
Glamoč 034/272-290
Drvar 034/820-477
Tomislavgrad 034/352-247
Kupres 034/274-080
Bosansko Grahovo 034/850-250

ZAPADNO-HERCEGOVAČKA ŽUPANIJA

Grude 039/662-181
Široki Brijeg 039/703-288
Posušje 039/681-790
Ljubuški 039/831-274

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Poslušajte novu pjesmu Olivera Dragojevića: ‘Za tvoje dobro’

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo pet mjeseci nakon što nas je napustio Oliver Dragojević svjetlo dana ugledala je njegova nova pjesma ‘Za tvoje dobro’. Stihove pjesme potpisuje Gibonni, a aranžman Elvis Stanić.

Nova pjesma naći će se na kompilaciji ‘Do kraja vrimena’ koja će od petka biti u prodaji.

Dirljiva pjesma ganula je Oliverove obožavatelje koji se još ne mogu pomiriti s njegovim odlaskom. ‘Ovo je poklon s neba’, ‘Fališ kapetane, nikada nitko kao ti, čuvali te anđeli’, ‘Kako nedostaješ’, ‘Bez riječi sam’, samo su neki od komentara ispod pjesme objavljene na YouTubeu.

– Gibonni je genije. Najbolja moguća kombinacija su njegovi stihovi i Oliverov glas – zaključio je jedan od obožavatelja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Marakeški sporazum o migraciji

Objavljeno

na

Objavio

Zašto je šest država članica EU-a odbacilo pakt? Zašto je u Marakešu jedini prosvjednik bio hrvatski zastupnik Hrvoje Zekanović? Ima li pravo oporba kada optužuje HDZ da je zabranio raspravu o tom dokumentu – neka su od pitanja na koja su u emisiji “Otvoreno” odgovore nastojali dati Ivan Šimonović, bivši pomoćnik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda i profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora (HDZ), Domagoj Hajduković, član Predsjedništva i međunarodni tajnik SDP-a i Robert Podolnjak iz MOST-a nezavisnih lista, piše HRT.

Govoreći o biti Marakeškog sporauma Šimonović je kazao kako se “radi o problemu gdje države imaju ograničene mogućnosti djelovanja”. Uspjeh vidi jedino kroz globalni dogovor oko toga kako se nositi s migracijama. “Mislim da je ovo dobar sporazum, da nije slučajno da je usvojen na Međunarodni dan ljudskih prava. Nadam se da će, kao što i ime samog sporazuma kaže, on doprinijeti sigurnijim, uređenijim i regularnim migracijama”.

“U Marakeškom sporazumu Hrvatskoj se ništa ne nameće”

Kovač je rekao da niti mnogi u politici ne znaju o čemu se konkretno radi u Marakeškom sporazumu. “Već je naziv kao takav vrlo kompleksan. Birokratska je to formulacija. Ponudio sam hrvatski prijevod toga. Rekao sam da je to svjetski dogovor o seljenju, jer je to lakše razumjeti. Naglasak je na legalna seljenja. Ideja je da se napravi jedan sporazum ili dogovor. Vrlo je važno da se u hrvatskoj javnosti o tome razgovaralo. Problem je nastao u tome što nije bilo dovoljno komunikacije u javnom prostoru, pa se lako plasiraju lažne vijesti i informacije. U tom dokumentu dakako ima formulacija koje su nespretne, ali o tome treba razgovarati”, kazao je Kovač.

“Ono što je bitno je da takav dokument nama u Hrvatskoj ništa ne nameće. Zato smo i tražili u Odboru za vanjsku politiku jedno očitovanje Vlade o tome kako Hrvatska vidi taj dogovor i kako ga misli primjenjivati. Taj odgovor smo danas dobili”, kazao je Kovač dodavši da će RH nastaviti štititi svoje granice.

Na pitanje urednika i voditelja emisije Damira Smrtića je li ovaj sporazum potaknula migrantska kriza 2015. godine, Šimonović je potvrdio. “Već 2016. godine usvojena je deklaracija o izbjeglicama i migrantima vrlo sličnog sadržaja. To je bio sastanak na vrhu šefova država i vlada gdje je konsenzualno taj dokument usvojen”, rekao je i naglasio da će se 2019. raspravljati kakvi će biti mehanizmi kojima će se pratiti primjena tog dokumenta. “Međutim, ono što je ključno je da su u tom sporazumu uključene neke obveze koje su i prije postojale kao pravne obveze, ali i neke druge, nazvao bi ih moralne obveze. Sada se razgovara o političkoj volji da se prihvati jedan zajednički okvir zasnovan na dobrim praksama i razgovoru o tome kako izbjeći ono što nam se događalo 2015. godine”.

Podolnjak i Kovač o zahtjevima za raspravu u Saboru

Podolnjak problematičnim smatra sam naziv i kaže da se Vlada nije usudila prevesti kompakt. “Hrvatski građani mogu razmišljati o čemu je tu riječ i što je kompakt – dogovor, sporazum, pakt i sl. U Njemačkoj su ga naslovili pakt, a u Sloveniji dogovor. Mi u Odboru za vanjske poslove htjeli smo predložiti da se o tome raspravlja na plenarnoj sjednici Sabora”, kazao je i naveo primjere iz Njemačke, Slovenije, Italije i Švicarske na koje su načine državne institucije komunicirale o Marakeškom sporazumu.

Kovač je potom uzvratio da su se u spomenutim državama rasprave dogodile na inicijativu opozicije. “Je li MOST poduzeo bilo što kao Klub zastupnika ili neki MOST-ov zastupnik, da se o toj temi raspravlja u Saboru. Niste podnijeli ni interpelaciju”, kazao je Kovač spomenuvši i zastupnicu Ines Strenju Linić za koju je rekao da bi to moglo biti i u njenoj domeni djelovanja. Podolnjak je pak kazao da MOST-ovom zastupniku Boži Petrovu nije data mogućnost da predlaže te da je to konstatirao i Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Hajduković: Marakeški sporazum – katalog dobrih mjera

Hajduković je izjavio da prema njegovom mišljenju nije niti bila presudna rasprava u Saboru. “Volio bih da je javnost informiranija. Međutim, želio bih skrenuti pozornost na to tko je od ovoga napravio temu u javnosti. To je samo jedna institucija, odnosno jedna osoba. Ako me pitate, rekao bih da je to zato da se dodvori određenom biračkom tijelu. Ono što je kroz ovaj šum komunikacije unešeno u javnost u Hrvatskoj je da se mi moramo bojati neke navale migranata. Migracije traje i trajat će. Ovo nije sporazum, već više dogovor. To nije nekakav dokument koji ohrabruje migracije, posebno ne ilegalne migracije”, kazao je.

“Ovaj sporazum govori o uređenim i legalnim migracijama, a ne ilegalnim. Taj dokument razlikuje što su izbjeglice, a što migranti. Izbjeglice su ljudi koji bježe od rata, izravne osobne ugroze, dok su migracije nešto sasvim drugo. UN je apsolutno platforma na kojoj treba raspravljati o tome”, istaknuo je Hajduković i dodao da je ovaj dogovor katalog dobrih mjera.

Šimonović je naglašava da najviše profitiraju male države poput Hrvatske od jednog takvog multilateralnog dogovora oko toga kako s migracijama, jer će se veliki uvijek snaći. “Migranti nikakvo novo pravo, u pravnom smislu, ovim sporazumom nisu stekli. Ono što ovaj dogovor ili sporazum znači je da su većina članica UN-a pokazala političku volju da u određenim okvirima, koji definira ovaj sporazum, surađuju na tome da se pomogne i migrantima i državama koje su njihove destinacije”.

Kovač tvrdi da Marakeškog dogovora 2015. godine nije moglo biti. “Zatekao nas je migracijski val. Mi smo bili tranzitna država. Dobro smo se tada snašli. Stoga smo 2016. godine predložili izmjenu zakona tako da u izvanrednim situacijama vojska može pomoći policiji u nadzoru granice. Hrvatska se u svemu postavila racionalno i efikasno”.

Šimonović: 2050. – u Europi 2% manje stanovnika, a  u Africi 209% više

Šimonović je upozorio na demografske procjene. “Kada gledate demografska kretanja procjenjuje se da će 2050. godine Europa imati 2% manje stanovnika nego danas, a Afrika 209% više. Ako se pravovremeno ne ide s razvojnim pomoćima da se otklone neki faktori poput lošeg upravljanja, korupcije i sl. onda će se migracije dogoditi i nikakve bodljikave žice to ne mogu zaustaviti. Tome svemu treba dodati i rizike klimatskih promjena te nedostatak globalne solidarnosti da se nešto napravi na tom terenu. U tom slučaju – mi smo pred minskim poljem”, slikovito je opisao Šimonović.

Hrvatski Hrast i njemački AFD zajedno u Marakešu protiv Sporazuma o migracijama!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari