Pratite nas

Događaji

Obilježava se 23. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica

Objavljeno

na

U Zadru danas počinje središnja proslava obilježavanja operacije Maslenica na kojoj sudjeluje i predsjednik Sabora Željko Reiner.

[ad id=”68099″]

Prije 23 godine 22. siječnja točno u 6 sati hrvatska vojska krenula je u vojno-redarstvenu operaciju Maslenica. Iako su mnogi sumnjali u spremnost naše vojske za ovakvu akciju, 72 sata kasnije rezultati su govorili sami za sebe.

Oslobođeno je 15-ak sela u zadarskom zaleđu i bitne strateške točke, kao što su Masleničko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik te su ponovno kopneno spojeni sjever i jug Hrvatske. Akcija je značila prekretnicu u Domovinskom ratu jer je hrvatska vojska pokazala volju, moć i organizaciju.

Po prvi put u ovoj akciji, kodnog naziva “Gusar”, sudjelovale su sve grane oružanih snaga – zrakoplovstvo, mornarica i kopnena vojska.

Cijela operacija, koju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, napravljena je u potpunoj tajnosti, a u tu su svrhu neposredno prije napada iskopčani svi telefoni na zadarskom području.

Napad vojno-redarstvenih snaga potpuno je zatekao i iznenadio neprijatelja. U samoj akciji poginulo je 27 hrvatskih branitelja, a nakon nje, idućih je 6 mjeseci braneći osvojeni teritorij, život na krvavom masleničkom bojištu položilo stotinu branitelja.

Najveću tragediju doživjela je 3. Gardijska brigada “Kune” koja je u ključnoj obrani Kašića 1. veljače izgubila 24-ero svojih pripadnika.

“Žrtve su bile velike, ali nakon akcije Maslenica, Zadar nikad više nije bio pod takvom topničkom paljbom kao što je bio prije same operacije te je gradu osiguran normalniji život”, istaknuo je Davor Prtenjača, predsjednik udruge veterana 4. Gardijske brigade.

“Mi smo definitivno tu u jednom području koje je nima bilo vrlo bitno. Oni su de facto sa Debelog brda držali kompletnu našu obalu pod topničkim udarima. Mi smo u akciji Maslenica došli pod njihovo to brdo, gdje im nismo dali mogućnost da se mogu tako organizirati komotno i djelovati po našik gradovima koji su u ovom dijelu priobalja, pa i selima”, rekao je Prtenjača.

zadar mimohod

Akcije se za Novi radio sjetio i Ivica Đovani Matešić – Jeremija, onda hrvatski branitelj, a danas vojni izaslanik u Makedoniji:

“Nakon akcije Maslenica, Hrvatska vojska vođena onom doktrinom aktivne obrane generala Gotovine nije stala do južnog poteza, do Maestrala. Teško je na to sve gledati. Onaj tko ima dušu ne može drugačije nego se sa sjetom prisjećati svih tih momaka, života danih u Škabrnji, u Kašiću, na Zelenom Hrastu, u Novigradu, na Velebitu… Tih malih ljudi velikih srca”, rekao je Jeremija.

Zajedništvo hrvatskih ljudi u majci svih operacija, kako je neki vole zvati, mora biti za primjer kako danas pristupiti u rješavanu brojnim problema koje muče naš narod:

“Nismo ništa drugo htjeli nego da budemo svoji na svome, da imamo svoju kućicu, ženu, djecu, da imamo posao…Jesu li ti naši ideali bili isprazni, je li taj san bio ludilo? Mislim da nije. Imamo Hrvatsku i mislim da smo mi primjer generaciji hrvatskih političara danas kako hrvatski čovjek može biti jedinstven bez obzira na svjetonazore, kako se nismo dijelili na lijeve i desne nego smo bili sa Hrvatskom pravo i zato smo uspjeli”, kaže Jeremija.

Media Servis /eZadar.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Predsjednica na obilježavanju pogibije Blage Zadre: Kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio

Objavljeno

na

Objavio

Foto Grad Vukovar

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović nazočila je obilježavanju 28. obljetnice tragične pogibije general-bojnika Blage Zadre u Vukovaru, gdje je tom prigodom izrazila ponos što je povod okupljanja obnova sjećanja na jednoga od najvećih junaka Domovinskog rata, ali i tugu jer nas obljetnica njegove pogibije sjeća na tragediju hrvatskog Vukovara – najveće žrtve u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije.

„Rat je uvijek velika nesreća. No često nam upravo rat pokaže da među naizgled običnim ljudima žive najbolji među nama. Blago Zadro bio je jedan od takvih naizgled običnih hrvatskih ljudi, i imao je ono što obične ljude učini uzvišenim primjerima junaštva i domoljublja. Bio je istinski zapovjednik: preuzimao je odgovornost, prednjačio i ni u čemu se nije štedio“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.

Istaknula je kako je Blago Zadro svojim primjerom poticao svoje suborce na vjeru u konačnu pobjedu, zbog čega je imao autoritet te bio cijenjen i voljen. „Njegova pogibija bila je ogroman gubitak za obranu Trpinjske ceste i Vukovara, ali nije obeshrabrila njegove suborce. I nakon pogibije on je ostao među svojim suborcima kao ime koje je ih vodilo i hrabrilo. Njegovo ime i danas je hrvatski svjetionik“.

Predsjednica je kazala kako još uvijek oplakujemo mnoge žrtve zločina bez kazne te kako pravda i istina moraju govoriti u Vukovaru. „Iako kao Predsjednica ne smijem utjecati na pravosuđe, mogu kao Hrvatica i građanka zajedno s hrvatskim braniteljima, s obiteljima naših ubijenih, umrlih i nestalih i s vama Vukovarcima upitati kako je moguće da hrvatsko pravosuđe još nije izreklo cjeloviti pravorijek o Vukovaru?“, istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.

Poručila je kako se moramo upitati kako je moguće da pravna država tako revno vodi postupak protiv hrvatskoga branitelja i oca poginulih branitelja Marijana Živkovića, a još ne može prikupiti dokaze i naći krivce za razaranja i pokolj koji se ovdje dogodio i dodala kako unatoč tome što neće svi zločinci biti uhvaćeni i odgovarati za svoje zločine, mi moramo znati njihova imena i njihova nedjela, ne samo radi Vukovara i Vukovaraca, ne samo radi istine o Domovinskom ratu.

„Moramo to znati radi svih nas, današnjih i budućih, kako bismo napokon zatvorili ovu tešku povijesnu stranicu i konačno oslobodili svoju budućnost od okova prošlosti. Ožiljci će ostati, ali rane više neće boljeti ili će bar boljeti manje“.

Istaknula je kako je prvi korak u tom smjeru naći naše nestale te pozvala sve koji mogu pomoći da ih pronađemo neka pomognu. „Pozivam i odgovorne u Srbiji da učine taj iskorak u otkrivanju istine jer će to biti najveći korak ka konačnom miru i pravom pomirenju. Hrvatska je upravo pristankom na mirnu reintegraciju svojega državnog dijela Podunavlja pokazala da ne želi produljenje rata i produbljivanje sukoba. I zato srpska nacionalna manjina ima u Hrvatskoj sva prava. Vjerujemo da je pravo svakog da slobodno živi svoj identitet, s poštovanjem prema zemlji u kojoj živi, jedini pravi temelj ljudskog zajedništva i društvene kohezije“.

Naglasila je kako ime Blage Zadre nosi škola u Borovu naselju kao i mnoge ulice u Hrvatskoj, a na Hrvatskom vojnom učilištu dr. Franjo Tuđman ime Blage Zadre nosi Zapovjedno-stožerna škola. „Tako jedan od najvećih heroja Domovinskog rata stoji uz svojega vrhovnog zapovjednika, čijemu se pozivu odazvao i kojega je slijedio. Oni su svoje živote uložili u stvaranje i obranu Republike Hrvatske. Te vrijednosti moramo ugraditi u naše škole, u sustav domovinskog odgoja. A to je prije svega zadaća ministarstava obrazovanja i kulture, kako bi mladi ljudi znali što je temelj hrvatske države. To tražim i na tome ću ustrajati“, zaključila je Predsjednica Republike.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Župa Presvetoga Trojstva u Buhovu obilježila 50. obljetnicu

Objavljeno

na

Objavio

 Foto: Jabuka.tv

Župa Presvetoga Trojstva u Buhovu kod Širokog Brijega u nedjelju je obilježila 50. obljetnicu osnutka. Također predsjednik Vlade ŽZH je otvorio mjesni vodovod u rad.

Svečanom obilježavanju 50. obljetnice župe u Buhovu prethodila je trodnevnica u četvtak, petak i subotu, gdje su mještani uz molitvu, ispovijed i duhovnu glazbu željno iščekivali proslavu u nedjelju, piše Jabuka.tv, prenosi VečernjiList.

Pastoralno u ovoj župi već 33 godine djeluje don Pavao Filiović koji ističe kako je u vrijeme njegovoga dolaska bilo skoro 600 župljana.

Nedjeljna proslava započela je svečanim misnim slavljem u 11 sati koje je predvodio biskup Ratko Perić.

Inače crkva u Buhovu je vidljiva uz samu prometnicu koja povezuje Široki Brijeg i Međugorje.  A ona je kako i sam župnik don Pavao imala veliku ulogu u Domovinskom ratu.

Po završetku mise brojna izaslanstva položila su vijence i zapalili svijeće uz spomenik svim žrtvama iz ove župe u II. svjetskom ratu i poraću te Domovinskom ratu.

Zajedno su vijenac položili predstavnici Grada Širokog Brijega i Županije Zapadnohercegovačke.

Nakon toga iskorištena je prigoda i za svečano otvaranje mjesnog vodovoda na kojemu su radovi trajali neko vrijeme. Vodovod je u rad pustio predsjednik Vlade ŽŽH, a blagoslovio ga je biskup Ratko Perić.

To je za nas veliko djelo. Kada bismo usporedili proslavu 50. obljetnicu osnutka župe ili blagoslov vodovoda, ne znam kome bismo dali prednost, kroz smijeh  je nedavno istaknuo don Pavao u razgovoru za Jabuka.tv.

Ukupno se javilo 106 obitelji kako bi im se priključio vodovod, a ukupno je odrađeno 150 priključaka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari