Pratite nas

Događaji

Obilježava se 23. obljetnica vojno-redarstvene operacije Maslenica

Objavljeno

na

U Zadru danas počinje središnja proslava obilježavanja operacije Maslenica na kojoj sudjeluje i predsjednik Sabora Željko Reiner.

[ad id=”68099″]

Prije 23 godine 22. siječnja točno u 6 sati hrvatska vojska krenula je u vojno-redarstvenu operaciju Maslenica. Iako su mnogi sumnjali u spremnost naše vojske za ovakvu akciju, 72 sata kasnije rezultati su govorili sami za sebe.

Oslobođeno je 15-ak sela u zadarskom zaleđu i bitne strateške točke, kao što su Masleničko ždrilo i zrakoplovna baza Zemunik te su ponovno kopneno spojeni sjever i jug Hrvatske. Akcija je značila prekretnicu u Domovinskom ratu jer je hrvatska vojska pokazala volju, moć i organizaciju.

Po prvi put u ovoj akciji, kodnog naziva “Gusar”, sudjelovale su sve grane oružanih snaga – zrakoplovstvo, mornarica i kopnena vojska.

Cijela operacija, koju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač, napravljena je u potpunoj tajnosti, a u tu su svrhu neposredno prije napada iskopčani svi telefoni na zadarskom području.

Napad vojno-redarstvenih snaga potpuno je zatekao i iznenadio neprijatelja. U samoj akciji poginulo je 27 hrvatskih branitelja, a nakon nje, idućih je 6 mjeseci braneći osvojeni teritorij, život na krvavom masleničkom bojištu položilo stotinu branitelja.

Najveću tragediju doživjela je 3. Gardijska brigada “Kune” koja je u ključnoj obrani Kašića 1. veljače izgubila 24-ero svojih pripadnika.

“Žrtve su bile velike, ali nakon akcije Maslenica, Zadar nikad više nije bio pod takvom topničkom paljbom kao što je bio prije same operacije te je gradu osiguran normalniji život”, istaknuo je Davor Prtenjača, predsjednik udruge veterana 4. Gardijske brigade.

“Mi smo definitivno tu u jednom području koje je nima bilo vrlo bitno. Oni su de facto sa Debelog brda držali kompletnu našu obalu pod topničkim udarima. Mi smo u akciji Maslenica došli pod njihovo to brdo, gdje im nismo dali mogućnost da se mogu tako organizirati komotno i djelovati po našik gradovima koji su u ovom dijelu priobalja, pa i selima”, rekao je Prtenjača.

zadar mimohod

Akcije se za Novi radio sjetio i Ivica Đovani Matešić – Jeremija, onda hrvatski branitelj, a danas vojni izaslanik u Makedoniji:

“Nakon akcije Maslenica, Hrvatska vojska vođena onom doktrinom aktivne obrane generala Gotovine nije stala do južnog poteza, do Maestrala. Teško je na to sve gledati. Onaj tko ima dušu ne može drugačije nego se sa sjetom prisjećati svih tih momaka, života danih u Škabrnji, u Kašiću, na Zelenom Hrastu, u Novigradu, na Velebitu… Tih malih ljudi velikih srca”, rekao je Jeremija.

Zajedništvo hrvatskih ljudi u majci svih operacija, kako je neki vole zvati, mora biti za primjer kako danas pristupiti u rješavanu brojnim problema koje muče naš narod:

“Nismo ništa drugo htjeli nego da budemo svoji na svome, da imamo svoju kućicu, ženu, djecu, da imamo posao…Jesu li ti naši ideali bili isprazni, je li taj san bio ludilo? Mislim da nije. Imamo Hrvatsku i mislim da smo mi primjer generaciji hrvatskih političara danas kako hrvatski čovjek može biti jedinstven bez obzira na svjetonazore, kako se nismo dijelili na lijeve i desne nego smo bili sa Hrvatskom pravo i zato smo uspjeli”, kaže Jeremija.

Media Servis /eZadar.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Večer prijatelja tuzlanskih Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta. Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Povijest bilježi kako su se franjevci Vrhbosanske Nadbiskupije na području sadašnje Bosne najprije doselili u Srebrenicu i tamo izgradili svoj samostan. Širili su se polako i sigurno, a kako su se širili oni, tako se širilo i kršćanstvo. Brzo su naselili i područje Soli ili danas Tuzle, gdje su kasnije također izgradili svoj samostan.

Danas u Tuzli egzistira Franjevački samostan svetih Petra i Pavla, a čiji je prostor, pored održavanja vjerskih sadržaja, i mjesto kulturnih i svih drugih za Hrvate značajnih događanja. Tako su tuzlanski franjevci uz svoj puk pokrenuli i Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo”. A svaka organizacija, pogotovo ona tipa kao što je ova tuzlanska, ima i svoje prijatelje, koji pomažu kad je potrebno. Čine to uvijek kad god zatreba.

Tim povodom 10. srpnja upriličena je Večer prijatelja kao zahvala svima onima koji su pomagali izgradnju velikog i vrlo značajnog projekta za tuzlanske Hrvate. Nije se krila posebna zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, čija je potpora uistinu mnogo pomogla realizaciji projekta.

Ovom je prigodom Žana Ćorić izaslanica državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, inače vrlo draga gošća ovdašnjih Hrvata, kazala kako će Ured i u budućnosti nastaviti podupirati kulturne projekte na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine. U riječi gospođe Ćorić ne može se posumnjati, jer toliki već implementirani projekti služe kao činjenica velike potpore Vlade RH svojim sunarodnjacima u BiH.

Bila je ovo prigoda da se nazočnima obrati i donedavni gvardijan Franjevačkog samostana u Tuzli, svugdje rado viđeni, fra Mario Divković, koji je započeo izgradnju i cijeli projekt predao u ruke novom gvardijanu fra Željku Nikoliću.

Cijelom događaju bio je nazočan i vidno radostan predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BIH dr. Dragan Čović s najbližim suradnicima te novoizabrani predsjednik Hrvatskog kulturnog društva “Napredak” dr. Nikola Čiča, inače rođeni Tuzlak. Među gostima smo mogli vdiejti i Gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i premijera Županije Posavske Đuru Topića.

Piše: Anto PRANJKIĆ

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Na Plehanu postavljen kamen temeljac za novi samostan

Objavljeno

na

Objavio

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim

Piše: Anto PRANJKIĆ/Kamenjar.com

Cijela bosanska Posavina svojevrsni je simbol patnji i stradanja hrvatskoga naroda kroz, kako onu stariju, tako i noviju, burnu povijest ovog naroda.  Katoličanstvo na ovo područje donijeli su franjevci u srednjem vijeku, a čuvali su ga zajedno sa svojim pukom u svim vremenima života u svojoj Posavini. Istina, uz velike žrtve pogotovo one u Drugom svjetskom i posljednjem Domovinskome ratu, u kojem su kuće razorene a vjernici raseljeni diljem svijeta. Prvi franjevački samostan na ovom području izgrađen je 1874. godine. Samostan, crkva svetoga Marka i cijeli kraj  bili su mjesta okupljanja i zajedništva ovdašnjih posavskih Hrvata-katolika. U onim teškim vremenima Drugoga svjetskoga rata kada su mnogobrojni muškarci završavali svoje ovozemne živote kod Burića štale i na Bleiburgu, ali i tijekom i poslije Domovinskoga rata, plehanski vjernici okupljali su se oko svojih fratara i pouzdavali se  u Božju Providnost. Tu vjeru nisu izgubili niti 2. srpnja 1992. godine kada je neprijateljska vojska s dvije tone eksploziva porušila ljepoticu ovoga kraja- crkvu Svetoga Marka. Prigodom miniranja stradao je i samostan izgrađen 1932. godine. Ljudi su teškom mukom i gorčinom u srcu napuštali ognjišta, ali svoj Plehan nisu zaboravili. Prvi se vratio fra Ivan Ćurić i kao njegovi predčasnici, fratri u srednjem vijeku, na Plehanu počeo graditi novi vjernički život. Danas tamo živi oko 90 Hrvata, a prije rata bilo ih je preko osam tisuća.

Počinje gradnja samostana na Plehanu, srušenog 1992.

U ponedjeljak 8. srpnja ove godine bilo je posebno svečano na Plehanu. Uzoriti Vinko kardinal Puljić, Nadbiskup Vrhbosanski blagoslovio je gradilište i kamen temeljac  i time simbolično započeo gradnju novog samostana. U prigodnoj homiliji kardinal Puljić nije zaboravio podsjetiti svoje vjernike kako kamen temeljac označava našega Gospodina Isusa Krista kao čvrstu stijenu na kojoj gradimo život vjere. Osvrnuo se i na žrtvu koju su podnijeli branitelji i poručio svima da iz posebnog pijeteta prema njima moramo voljeti i cijeniti ono zašto su branitelji dali svoje živote.

Kardinal Puljić je posebno istaknuo potrebu zajedničkog djelovanja Crkve i vlasti na zauzimanju za izgradnju  i obnovu svih porušenih krajeva, a prigodom postavljanja kamena temeljca bili su nazočni predstavnici najviših organa vlasti hrvatskog naroda predvođeni predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Draganom Čovićem. Među nazočnima našli su se i predstavnici Vlade RH predvođeni izaslanikom premijera Andreja Plenkovića državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za obnovu  i stambeno zbrinjavanje Nikolom Mažarom. Ovom događaju bili su nazočni i predstavnici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji ulažu velike napore kako bi Hrvatima u bIh život učinili lakšim i ljepšim.

Kamen temeljac koji je ugrađen u temelj novog samostana izradio je povratnik Marko Princip a u njega je autor  ugradio i povelju o gradnji samostana. Uz veliki broj vjernika događaj su uveličali i članovi zbora župe  Rođenja BDM iz Ulica pored Brčkog, gdje je sadašnji plehanski gvardijan fra Anto Tomas službovao kao župnik i župni vikar.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari