Pratite nas

Najave

Obilježavanje 26. obljetnice pogibije Ludviga Pavlovića

Objavljeno

na

Ludvig je od malih nogu od oca Slavka slušao priče o slobodnoj hrvatskoj državi sanjajući da će jednog dana dočekati slobodu za sve Hrvate na ovim prostorima.

Obilježavanje 26. obljetnice pogibije Ludviga Lutka Pavlovića održati će se 18. rujna 2017. godine (ponedjeljak).

Protokol:

  • 7:00 sati: Sveta misa u Crkvi Sv. Paškala u Vitini,
  • Poslije mise slijedi polaganje vijenaca i paljenje svijeća na grobu Ludviga Lutka Pavlovića na mjesnom groblju, te polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika u parku u Vitini.
  • 10:00 sati: Paljenje svijeća na mjestu gdje je pronađeno tijelo poginulog Ludviga Lutka Pavlovića u Studenim Vrilima.

Ludvig Pavlović – Lutko, (1958. – 1991).

Heroj o kojem se priča, koji je urođenom buntovnošću i srčanošću bio predodređen doživjeti mučeničku sudbinu, Ludvig Pavlović – Lutko, rođen je 10. travnja 1951. u Vitini, općina Ljubuški.

Ludvig je od malih nogu od oca Slavka slušao priče o slobodnoj hrvatskoj državi sanjajući da će jednog dana dočekati slobodu za sve Hrvate na ovim prostorima.

S tim uvjerenjima sa samo 16 godina odlazi u bijeli svijet jer se jednostavno nije mogao pomiriti s činjenicom da živi u državi gdje hrvatski čovjek ne može slobodno živjeti. Ludvigova skupina od 19 momaka, poznatija kao Bugojanska, pripremala se za akciju ‘Fenix’ u logoru u Austriji i 20. lipnja ušla u Jugoslaviju kod Dravograda.

Nisu kanili ubijati, nego obznaniti da su upali i da stvaraju hrvatsku državu. Više od dva mjeseca te davne 1972. godine vodili su iscrpljujuće borbe protiv JNA i pričuvnog sastava policije. Tom prilikom poginulo je njih 15, a četvorica su zarobljena, među kojima je bio i Ludvig Pavlović koji je na suđenju u Sarajevu najprije osuđen na smrt, a potom pomilovan na 20 godina robije.

Kaznu zatvora izdržava u Zenici i Srijemskoj Mitrovici. Pod sumnjivim okolnostima pogiba kao pripadnik HVO-a u sukobu s JNA 18. rujna 1991. u Studenim Vrilima, na cesti između Tomislavgrada i Posušja, piše Ljubuški.net.

Pavlović je rođen u Vitini kod Ljubuškog 10. travnja 1951. Kako mu je dan rođenja padao na dan osnivanja Nezavisne Države Hrvatske, u matične knjige vlasti su mu dan rođenja upisale 9. travnja, dok mu u krsnom listu stoji točan nadnevak rođenja. Bio je prvi sin u šesteročlanoj obitelji. Njegov otac Slavko je bio satnik u Hrvatskim oružanim snagama u Drugom svjetskom ratu. Sredio je vizu u njemačkom veleposlanstvu i sa 16 godina odlazi na rad u Njemačku gdje je živio s dvjema sestrama. Sa 17 godina se povezao s Hrvatskim revolucionarnim bratstvom čije je sjedište bilo u Karlsruhu.

Bio je najmlađi pripadnik Bugojanske skupine koja je organizirana s ciljem da sruši komunistički režim nakon sloma Hrvatskog proljeća. Skupinu je činilo 19 pripadnika iseljeništva. Pavlović se, zajedno s ostatkom skupine, pripremao u Austriji, a u Jugoslaviju su ušli 20. lipnja 1972. preko Dravograda. S teretnjakom koji je prevozio mineralnu vodu stigli su do Donjega Vakufa. Zarobljenog vozača i desetak šumara koje su zarobili pustili su odmah na slobodu, a preko njih su obznanili da će se podići ustanak. Nakon ulaska u Jugoslaviju, više od dva mjeseca vodili su borbe s Teritorijalnom obranom JNA, pričuvnom milicijom i civilnom zaštitom. U prvom sukobu poginuo je jedan pripadnik skupine, nakon čega su se grupirali u dvije skupine s ciljem da se prebace u Hrvatsku. Pavlović je s Vladom Miletićem, pripadnikom skupine, krenuo prema Livnu, ali ih je izdao milicajac, po narodnosti Hrvat, kod kojega su tražili vodu. Pri prijelazu prometnice za Grahovo upali su u zasjedu pričuvnog sastava milicije u kojoj je poginuo Miletić, a Pavlović ranjen, zajedno s dvojicom milicajaca. U toj akciji je uhićen. U borbama je poginulo ukupno 15 pripadnika Bugojanske skupine, a ostala četvorica, zajedno s Pavlovićem, su zarobljena. Vojni sud u Sarajevu ga je nakon uhićenja, zajedno s drugim pripadnicima skupine, Mirkom VlasnovićemĐurom Horvatom Vejsilom Keškićem, osudio na smrt 21. prosinca 1972. Njegova obitelj nije bila svjesna njegovih djelatnosti, pa niti smrtne kazne. Zbog njegove malodobnosti, Josip Broz Tito mu je smanjio kaznu na osam godina samice i 12 godina strogog zatvora. Ostala trojica pripadnika skupine su strijeljana nakon izricanja presude.

List Oslobođenje je lažno objavilo fotografije ubijenog Pavlovića i Miletića. Nakon ovoga, Pavlovićeva obitelj bila je maltretirana od strane komunističkog režima. Milicija i službenici SDS-a su im upadali kuću i mlatili ih. Tek 1973. Pavlovićev brat Iko je od školskog kolege saznao da mu je brat živ, a dozvolu za posjet u Zenicu obitelj mu je dobila tek 1974. Unatoč tome bili su spriječeni da posjete Pavlovića u zatvoru. Njegov brat i otac susreli su se s njim tek 1976. Otac mu je u više navrata pretučen u zgradi Službe državne sigurnosti u Mostaru zbog čega je 1980. umro. Pavlovićev brat Iko je pri jednom pokušaju spašavanja oca dobio udarac kundakom nakon čega su mu pukle glasnice kada je imao 16 godina. Iku su nastavili maltretirati i kasnije, te je i on odvođen u zgradu SDS-a. Zbog maltretiranja se zajedno s obitelji preselio u Njemačku.

Pavlović je sedam i pol godina samice odslužio u Zenici, nakon čega je premješten u Sremsku Mitrovicu, gdje je ponovno bio u samici osam mjeseci zbog tuče s Željkom Ražnjatovićem Arkanom, kasnijim časnikom Vojske RS-a. Zatvorski upravitelj, Crnogorac po narodnosti, 1990. je tražio od Pavlovićeve obitelji 10 000 njemačkih maraka za premještanje Pavlovića u Lipovac u Hrvatskoj. Novac je upravitelju dostavljen 2. studenog, a Pavlović je privremeno pušten na slobodu 23. prosinca.[2][3][4]

Sloboda i rat

Nakon što je pušten iz zatvora Pavlović se vratio u rodno selo. Uskoro se ponovno vratio u zatvor u Lipovac, da bi, na Uskrs, bio ponovno uvjetno pušten. U to vrijeme ratno stanje bilo je u Vukovaru i Ravnom. Pavlović se odmah povezao s hrvatskim političkim vodstvom i Franjom Tuđmanom koji je još 1970-ih surađivao s Hrvatskim revolucionarnim bratstvom i počinje organizirati obranu u Hercegovini. Pavlovićev brat Iko je u suradnji s iseljeništvom u Njemačkoj pakirao oružje u pakete Crvenog križa i slao ih u Zagreb. U noći s 14. na 15. rujan Pavlović je sudjelovao u operaciji Zelena tabla – Mala bara u Pločama gdje su hrvatske snage zaplijenile znatnu količinu oružja JNA.

Pavlović je poginuo 18. rujna 1991. u Studenim Vrilima na cesti između Tomislavgrada i Posušja. Poginuo je u kratkotrajnom puškaranju s kolonom JNA. Prema tvrdnjama njegovog brata Pavlović je ubijen zbog protivljenja prodaji oružja jer je smatrao da se oružje treba davati besplatno. Za smrt krivi kriminalnu skupinu iz Imotskog koju je vodio Zlatko Katić. Pavlović se planirao oženiti Marinom, no ubrzo je poginuo. S Marinom je Pavlović osam mjeseci nakon pogibije dobio sina Ludviga.

Visoki časnik HVO-a gen. Slavko Puljić je u razgovoru za suradnika časopisa Vojne povijesti izjavio da je uvjeren da je Pavlović i još neki ljudi kao što su Božan ŠimovićTvrtko MilošTihomir Mišić ostali na životu, da bi tijek rata u Mostaru bio drukčiji te da se neki loši događaji koji su poslije uslijedili nikad ne bi dogodili.

Odlikovanja i počasti

Ludvig Pavlović posmrtno je odlikovan tri puta. Po njemu je nazvana HVO Postrojba za posebne namjene Ludvig Pavlović.

U POVODU OBLJETNICE OPERACIJE ‘FENIKS’ 1972. ‘Bugojanska Skupina’

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Najave

Novi susret Kolinda Grabar Kitarović i Vučića početkom ožujka

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović,  srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i trojica članova BiH Predsjedništva Dragan Čović, Mladen Ivanić i Bakir Izetbegović susrest će se na trilaterali koja će se održati 6. ili 7. ožujka u Mostaru, rekao je u petak predsjedajući predsjedništva Čović koji je istaknuo da je to doprinos rješavanju problema zemalja u regiji i njihovom napredovanju na putu prema EU.

‘Ja ću na tome inzistirati da mi susjedi imamo maksimalno dobre odnose. Posebno mi je drago zbog svega što se događa posljednje vrijeme i bez obzira koliko bile teške teme i teških riječi, to je način kako ćemo te stvari riješavati i okrenuti se k budućnosti’, rekao je Čović.

Rekao je kako još nije odlučeno hoće li se trilaterala održati 6. ili 7. ožujka zbog dogovora protokola. Dodao je kako je strateški interes BiH, ali i hrvatskog naroda jačanje stabilnosti u regiji i samoj zemlji. Čović je naveo kako razgovori čelnika triju zemalja vode nadilaženju međusobnih problema što je i u Strategiji o proširenju na zapadni Balkan potaknula Europska komisija na čelu s predsjednikom Jean-Claudeom Junckerom.

‘Očekivanja od ovih susreta su razmjerno velika iako svi znamo da postoji jako puno otvorenih pitanja. Čuli ste gospodina Junckera posljednjih dana koji je tražio da sve te probleme već danas rješavamo. Jedino razgovor nas može natjerati da taj europski put iskoristimo a to je veliki poticaj i prigoda za BiH’, istaknuo je Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH.

Izvijestio je kako će Juncker zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom i visokom predstavnicom za vanjsku i sigurnosnu politiku Federicom Mogherini posjetiti BiH 28. veljače kada će im biti uručeni odgovori na upitnik.

Čović je rekao kako su za napredak BiH potrebne i promjene izbornog zakona, te je ustvrdio kako ih neće nametnuti EU niti međunarodna zajednica. ‘Svima je jasno da međunarodna zajednica neće nametati rješenje.

Znači moramo se dogovoriti. Nije mi jasno kako ćemo 28. predati upitnik i zatražiti kandidacijski status, a tražimo od OHR-a da istodobno za nas donosi odluke’, istaknuo je Čović.

Opetovao je zahtjev Hrvata da se osigura izbor legitimnih predstavnika kroz izmjene izbornog zakona.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

Vučić u napetoj atmosferi stiže u posjet Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić danas stiže u dugoočekivani posjet Hrvatskoj koji bi trebao ublažiti napetosti u odnosima dviju država, ali je prije toga ukazao i na neka raizlaženja među glavnim kreatorima hrvatske vanjske politike.

Vučića je u u posjet prije dva tjedna pozvala hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, sa željom da dvije države “nadiđu prijepore i događaje koji nas drže taocima prošlosti i time otvore novu stranicu u odnosima”.

Do njihova susreta dolazi manje od dvije godine od sastanka u Srbiji u lipnju 2016. kada su potpisali tzv. Subotičku deklaraciju o unapređenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske.

No, svi krupni problemi koji su postojali tada i danas stoje na putu potpunoj normalizaciji odnosa dviju država, opterećenih teškim naslijeđem rata i raspada zajedničke države 1990-tih.
Najmoćniji čovjek Srbije trebao je u Zagreb doći krajem 2017., ali je posjet odgođen zbog nezadovoljstva službenog Zagreba što je u Beogradu podignut spomenik majoru JNA Milanu Tepiću koji je sudjelovao u napadima na Hrvatsku.

Vučić u Hrvatsku stiže u vrijeme eskalacije napetosti nakon nedavne srbijanske izložbe o ustaškom logoru Jasenovac u sjedištu UN-a u New Yorku, kao i zapaljive retorike srbijanskog ministra obrane Aleksandra Vulina i njegove vizija “ustaša koji Vučića čekaju u centru Zagreba”.

Zbog najavljenih prosvjeda hrvatskih ratnih veterana protiv Vučića, srbijanski ministar policije Nebojša Stefanović nazvao je posjet “rizičnim” i sugerirao da bi mu sigurnost u Zagrebu mogla biti ugrožena.

No, njegov hrvatski kolega Davor Božinović uvjerava kako hrvatske institucije imaju veliko iskustvo u organizaciji međunarodnih skupova i dočeka stranih državnika te javnost može biti mirna.

Srbijanski će predsjednik u Zagrebu imati bogati program. Osim središnjeg susreta s Grabar-Kitarović na Pantovčaku, Vučić će pohoditi i Banske dvore, Sabor, Hrvatsku gospodarsku komoru i Mitropoliju zagrebačko-ljubljansku. U utorak će obići lokalne Srbe u Vrginmostu.

Prema usuglašenom dnevnom redu, Grabar-Kitarović i Vučić razgovarat će o otkrivanju sudbine 1945 nestalih osoba, povratu kulturnog blaga opljačkanog u Hrvatskoj za vrijeme rata, suradnji u progonu osumnjičenih ratnih zločinaca, položaju manjina i neriješenoj granici.

“Bude li rezultat tog posjeta rasvjetljavanje sudbine i jednog našeg nestalog branitelja ili civila, smatrat ću ga uspješnim’, kazala je Grabar Kitarović prije dva tjedna.

“Često se ovakvi susreti nazivaju povijesnima, no mi smatramo da se radi o pozitivnom iskoraku. Hoće li biti povijesni ili ne vidjet će se nakon posjeta”, rekao je u petak izvor s Pantovčaka.

Jačanje gospodarskih odnosa i važnost suradnje Beograda i Zagreba za jugoistočnu Europu također će biti teme sastanka dvoje predsjednika te izaslanstava dviju država u kojima će biti nekoliko ministara i koordinatori za rješavanje otvorenih pitanja. Na Pantovčaku posebno ističu da će se razgovorima priključiti i predstavnici manjina te udruga nestalih.

Ratna odšteta i isprika

Na dnevnom redu razgovora u uredu Predsjednice, međutim, neće biti ratna odšteta za agresiju na Hrvatsku i Vučićeve isprike za tu agresiju, dvije teme koje su u javnosti proteklih dana otvorili premijer Andrej Plenković i ministar obrane Damir Krstičević.

Na Pantovčaku objašnjavaju da ratna odšteta nije među temama koje su ovih dana usuglašavali Pantovčak i Banski dvori i koje su tihom diplomacijom dogovorene s Beogradom.

Isto se odnosi i na moguću ispriku srbijanskog predsjednika, koju je tražio Krstičević, a za koju na Pantovčaku kažu da je “osoban čin koji se ne može od nikoga tražiti”.

Upitani zašto je onda Plenković na sjednici vlade otvorio pitanje ratne odštete, suradnici Grabar-Kitarović kažu da to “treba pitati njega”. “To pitanje u ovome trenutku nije tema”, rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.

Pošto će se Plenković i Vučić sastati u ponedjeljak popodne, ostaje za vidjeti smatra li i hrvatski premijer da tu temu zasad ne treba otvarati. Vučić je u nedjelju, dan uoči puta u Zagreb rekao da za Srbiju nema tabu-tema i da će Plenković dobiti “odgovoran i ozbiljan odgovor”.

Sumnju u to je li pravi trenutak za Vučićev posjet neizravno je krajem siječnja izrazilo ministarstvo vanjskih i europskih ocijenivši da rješavanju otvorenih pitanja ne pridonose postupci srbijanske strane poput “propagandističke i manipulativne izložbe o Jasenovcu”.

U toj perspektivi gledamo i procjenu pravog trenutka za susrete visokih dužnosnika, komentirali su na Zrinjevcu predsjedničin poziv srbijanskom predsjedniku.

Bliski suradnici Grabar-Kitarović tvrde da braniteljske udruge podupiru susret dvoje šefova država. Ipak, neke su veteranske organizacije za ponedjeljak najavile prosvjede protiv Vučića, koji je 90-ih poticao lokalne Srbe na pobunu protiv hrvatskih vlasti.

Svi građani imaju pravo na prosvjed koji međutim mora biti dostojanstven, kaže dužnosnik na najavu demonstracija u kojima će sudjelovati i krovna braniteljska udruge HVIDR-a predvođena HDZ-ovim saborskim zastupnikom Josipom Đakićem.

Srbijanski predsjednik je rekao da ga se ne tiče to što će ga netko nazvati “četnikom” i da dolazi s porukama mira i stabilnosti, ali ističe da “Srbija neće biti slabija da bi (netko) drugi bio zadovoljan”.

Najavljujući prosvjed protiv Vučića, udruga udovica hrvatskih ratnih veterana objavila je kako Hrvatska u Vučiću nema iskrenog i odgovornog sugovornika za rješavanje brojnih problema, jer se radi o “notornom četničkom zločincu, koji ni danas, u umivenoj formi, ne odustaje od velikosrpskih ideja”.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari