Pratite nas

Hrvatska

Obilježen Dan hrvatske diplomacije

Objavljeno

na

Foto: Hina

Moderna Hrvatska gradi i modernu diplomaciju a za to joj je potreban i novi zakon o vanjskim poslovima, poručila je u četvrtak ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić na obilježavanju Dana hrvatske diplomacije u zagrebačkoj palači Dverce u organizaciji Hrvatskog diplomatskog kluba.

“Diplomatsku službu čine ljudi u čiji profesionalni razvoj želimo ulagati … Današanja moderna Hrvatska u 21. stoljeću gradi i modernu diplomaciju”, kazala je ona u prigodnom obraćanju članovima Hrvatskog diplomatskog kluba.

Podsjetila je da je na snazi još uvijek zakon o vanjskim poslovima iz 1996. godine. “Treba nam novi, moderni, drugačiji, primjereniji vremenu i prostoru, odnosno i okolnostima u kojima hrvatska diplomacija danas radi”.

Kazala je da je početni nacrt zakona napravljen te da bi novi zakon “trebao pomoći da bolje možemo odgovoriti izazovima vremena, izazovima potreba Hrvatske i hrvatske diplomacije u ovom vremenu”.

Ministrica je poručila članovima Hrvatskog diplomatskog kluba da su odigrali važnu ulogu u stvaranju i izgradnji suvremene hrvatske države i diplomacije – od uspostave hrvatske državnosti, suverenosti i teritorijalnog integriteta do euroatlantskih integracija.

“Vašim naporima pridonijeli ste i našim uspješno okončanim euroatlantskim integracijama, a Hrvatska se odonda čvrsto usidrila u europskoj obitelji država i međunarodnoj zajednici općenito”, kazala je ona zahvalivši im na doprinosu.

Pejčinović Burić navela je brojne diplomatske aktivnosti koje su obilježile proteklih godinu dana te najavila aktivnosti i brojne izazovne zadatke i ciljeve koji stoje pred hrvatskom diplomacijom.

Rekla je da Hrvatska nastavlja jačati bilateralne odnose sa svim partnerima i saveznicima u EU-u i NATO-u te da u fokusu njezina djelovanja ostaju europsko zajedništvo i transatlantske veze.

Hrvatskoj je isto tako prioritet razvoj i stabilnost njenog susjedstva – jugoistočne Europe i Sredozemlja, a također želi produbljivati veze s Euroazijom, Latinskom Amerikom i Afrikom.

Na obilježavanju Dana hrvatske diplomacije u palači Dverce prigodno su se također obratili doajen diplomatskog zbora u RH, apostolski nuncij Giuseppe Pinto, i predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba Smiljan Šimac.

Prije dolaska u Dverce ministrica je uručila diplome 40-ero polaznika 18. generacije jednogodišnjeg stručnog studija Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova, što se tradicionalno događa na Dan diplomacije, 7. lipnja. Na taj dan 879. godine, papa Ivan VIII. u pismu hrvatskom vladaru knezu Branimiru priznao je suverenost srednjovjekovne hrvatske države.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Hrvatska

Osnivanjem cyber zapovjedništva Hrvatska ulazi u četvrtu dimenziju ratovanja

Objavljeno

na

Objavio

Kao i svaka vojska NATO-a, i HV je vrijedan cilj za hakere i strane špijune. Novo će zapovjedništvo od kibernetičkih napada braniti vojni, ali po potrebi i civilni sektor

Računalna i komunikacijska mreža hrvatskih Oružanih snaga već je bila izložena pokušajima hakerskih napada. Kao i svaka vojska NATO-a, vrijedan je cilj za hakere i strane špijune.

Naravno, ne poput velikih vojski, poput Njemačke koja bilježi čak 100.000 kibernetičkih napada na mjesec, no dovoljno da u Ministarstvu obrane koje vodi Damir Krstičević govore o rastućoj opasnosti od kibernetičkih napada.

Stoga i traje ustrojavanje novog Zapovjedništva za kibernetički prostor (Cyber Command) kao nove grane od strateškog interesa za Hrvatsku.

Koliko cyber napada

To će zapovjedništvo, koje će čuvati vojne snage, a prema potrebi i “civilni” dio Hrvatske, biti osnovano do ljeta 2019. Hrvatska time slijedi logiku SAD-a, Njemačke, Velike Britanije i Španjolske koji imaju zapovjedništva za kibernetički prostor.

Tu je, naravno, i Izrael, svjetska velesila kada je kibernetički prostor u pitanju, koji je izložen hakerskim napadima, kažu sami Izraelci, čak oko 70.000 puta na dan!? Brigadir Bruno Bešker, koji radi na osnivanju hrvatskog zapovjedništva, misli da su te brojke upitne jer pravih je hakerskih napada manje. A ovdje je očito riječ o “automatiziranim” pecanjima i traženju ulaza u sustav koji rade kompjutori, dakle roboti.

– Treba prvo definirati što se smatra napadom – objašnjava. No potvrđuje da će HV novim zapovjedništvom integrirati postojeće sustave koji već provode obuku, održavaju komunikacijsko-informacijske sustave (KIS), sustave za potporu operacija u zemlji i u inozemstvu, u zemlje u koje naši vojnici odlaze u vojne misije, poput onih u Afganistanu, Kosovu, Poljskoj.

Osnivanjem cyber zapovjedništva Hrvatska ulazi u četvrtu dimenziju ratovanja, nakon kopna, mora, zraka, sada i u cyber prostor. Riječ je o postrojbama koje će unaprijediti nadzor KIS-ova, ali i koje rade na ranom otkrivanju kibernetičkih prijetnji, piše Davor Ivanković / Večernji list

Zapovjedništvo za kibernetički prostor spaja postojeću Središnjicu za KIS i Bojnu veze HV-a. Središte će biti u Zagrebu, a Zapovjedništvo će održavati i administrirati, štititi računalne i kriptografske sustave 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.

U MORH-u kažu da će primarni zadatak Zapovjedništva biti nadzor i zaštita vojnih sustava, jer civilna zaštita cyber prostora postoji i na nacionalnoj razini, a imaju ga i veliki sustavi iz tzv. kritične infrastrukture, poput HEP-a, primjerice.

No, kao kada je riječ i o drugim rodovima vojske, u slučaju elementarnih nepogoda, nesreća ili teških kibernetičkih napada, civilnom sektoru na raspolaganju je vojni obrambeni sustav.

– Važno je da svi razmjenjujemo informacije o cyber napadima u realnom vremenu, da svi civilni, oni državnih institucija i vojni sustavi za obranu od kibernetičkih napada budu pripravni uskakati, kažu.

Takve potrebe još u RH nije bilo. Više od 90 posto napada naši uređaji rješavaju automatski, ali svi cyber stručnjaci uvijek su napeti zbog mogućnosti pojave tzv. “zero day” napada, nepoznatog malwarea koji probije zaštitne mjere. Za ovu novu domenu HV-a bit će potrebno i angažiranje većeg broja IT i stručnjaka za cyber, koji su u HV-u često vojni specijalisti. Imaju tako i za oko 20% neto veće plaće.

Budući da takvi stručnjaci na “civilnom” tržištu sigurno mogu zaraditi i puno veće plaće, očito za zapošljavanje u HV-u imaju i drugih motiva. Jedan je i mogućnost rada na jakim vojnim sustavima, a još više motivira mogućnost obuke i školovanja u NATO-ovim školama, čiji certifikat kasnije vrijedi u “građanskim” poslovima i tvrtkama.

Vojni stručnjaci vježbaju i sa stručnjacima iz privatnog sektora i s FER-a. Obuku i doškolovanje provode i pod okriljem Nacionalne garde Minnesote, koja je Hrvatskoj strateški partner na području kibernetike. U MORH ovog tjedna stižu i stručnjaci za kibernetičko ratovanje iz Izraela, koji ima više od 700 ICT tvrtki te više od 300 tvrtki koje se bave isključivo kibernetičkom sigurnošću.

Ona se u toj zemlji razvija sinergijom Vladinih institucija, privatnog sektora i akademske zajednice, pa takvo nešto nastoje kopirati i u Hrvatskoj. S Izraelcima će naši stručnjaci za cyber dobiti dodatnu edukaciju u području odgovora na računalno-sigurnosne incidente, analize zloćudnog koda, provođenja penetracijskih testova, računalnoj i mrežnoj forenzici. Ili manje stručnim rječnikom, kako kažu u hrvatskom Cyber Commandu – naša je vojska sve više digitalizirana, od haubica, helikoptera, brodova, senzora, oružanih platformi, tako da se cyber svijet spušta sve do zadnjeg hrvatskog vojnika, piše Davor Ivanković / Večernji list

 

Krstičević u Udbini otvara specijalni kamp za commando obuku časnika i dočasnika

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković: Cilj je da nove generacije znaju što su vrijednosti Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak kako je Vlada odlučna da se u idućoj školskoj godini krene s frontalnom primjenom obrazovne reforma i novih kurikuluma u svim predmetima, te je poručio kako je cilj da nove generacije dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se jasno određuju o pitanjima poput holokausta, uz osudu najgorih režima iz vremena Drugog svjetskog rata, kao što je bio ustaški.

Plenković je na sjednici Vlade rekao kako je dosad uspješno usuglašeno, doneseno i objavljeno 37 kurikuluma, ostala su još samo dva, a i oni će biti usuglašeni.

Osvrnuvši se na kurikulum povijesti koji je, kaže, ponovno postao tema, poručio je kako je Vladin cilj da hrvatski obrazovni sustav mora biti prilagođen realnim potrebama tržišta. No, isto tako standard znanja i informacija koje ljudi dobivaju kroz svoje obrazovanje mora vrlo jasno djeci ukorijeniti ključna identitetska pitanja, ključni vrijednosni sustav argumentiran na temelju povijesnih činjenica, obrazloženu hrvatsku povijest, jezik i kulturu.

“To je naš politički cilj – da nove generacije jako dobro znaju što su vrijednosti Domovinskog rata, a isto tako da se vrlo jasno određuju o pitanjima poput holokausta, uz osudu onih režima koji su bili najgori tijekom Drugog svjetskog rata. Mi tu nemamo nikakvih dilema kada je riječ o ustaškom režimu”, istaknuo je.

Vezano za trenutni tekst koji je prošao javnu raspravu i koji je dorađen, naglasio je da u njemu nema relativizacije holokausta.

“Želimo da nakon druge javne rasprave, nakon što je ministrica stavila dorađeni tekst u ponovno javno savjetovanje, da se analiziraju doprinosi onih koji su u toj raspravi sudjelovali, da se uz konzultaciju još dvoje, troje ključnih autoriteta iz akademske zajednice usuglasi tekst iza kojeg ćemo postići široki stručni i društveni konsenzus, te da se uz malo truda stigne do iduće školske godine pripremiti i nove udžbenike”, kazao je Plenković.

Vezano za saborsku raspravu o pitanju interpelacije koju su pokrenuli zastupnici SDP-a zbog propale nabave izraelskih borbenih zrakoplova F-16, ocijenio je kako su rasprava i uvjerljiv rezultat glasovanja dali jasan zaključak da se odbaci interpelacija kao neosnovana, neutemeljena i netočna, uz jasnu poruku da “politička volja Vlade ostaje nepromijenjena kada je riječ po namjeri da Hrvatska kupi višenamjenske borbene avione zapadne tehnologije”.

Osvrnuo se i na sigurnosnu konferenciju koja je održana u Münchenu, istaknuvši kako je to iskorišteno za razgovore s predstavnicima Lockheed Martina i Saaba, a obje kompanije koje se bave proizvodnjom borbenih zrakoplova pokazale su da su zainteresirane za suradnju s Hrvatskom i spremne sudjelovati u drugim budućim načinima nabave zrakoplova.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari