Pratite nas

Događaji

Obilježen Dan sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora

Objavljeno

na

Polaganjem vijenaca ispred Spomen ploče logora Stara bolnica te Spomen obilježja poginulim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu u Kninu te polaganjem vijenaca ispred razbijene Spomen ploče u Tepljuhu, u utorak je obilježen Dan sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora.

Izaslanica predsjednice Republike  Kolinde  Grabar Kitarović i državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac istaknula je kako su spomen obilježja simbol patnji hrvatskih zatočenika u srpskim koncentracijskim logorima.

“Na nama je da nikad ne zaboravimo zvjerstva, patnje i boli koje ste pretrpjeli za samostalnu i suverenu Hrvatsku”, poručila je Rimac, obraćajući se nazočnim u Tepljuhu.

Izaslanik Vlade i Glavnog stožera Oružanih snaga general Tihomir Kundid je istaknuo kako hrvatskim logorašima pripadaju velike zasluge za stvaranje samostalne  Hrvatske.

“Domovinski rat je prožet zvjerstvima koje je agresor činio u logorima nad vama zatočenicima,” kazao je Kundid. Naglasio je kako patnje i žrtve logoraša nikad ne smiju pasti u zaborav.
“Spomen obilježja simboliziraju patnju i stradanja logoraša a naša je obveza pronositi istinu o Domovinskom ratu,” rekao je Kundid.

Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić je istaknuo kako se nedavnim napadima na spomen ploču u Tepljuhu koja je oskvrnuta, trebaju baviti sve hrvatske stranke, ustanove, a osobito službe zadužene  za nacionalnu sigurnost.

“Izostala je očekivana reakcija Vesne Teršelič, Lore Vidović na bačeni kamen na spomen ploču koja nas podsjeća na Domovinski rat, svu patnju i bol koju je prouzročila velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i to samo nekoliko dana prije obilježavanja Oluje”, rekao je.

“Bačeni kamen na ploču koja podsjeća da RH još uvijek traži 1481 branitelja i civila nestalih u Domovinskom ratu nije samo puko bacanje kamena i čin vandalizma,” poručio je Turudić.

Tema “Dana logoraša” : “OLUJA – NEOPROŠTENA POBJEDA” – 24. godine nakon VRO Oluja, logoraši i obitelji logoraša srpskih koncentracijskih logora poručuju : Mi vas kruhom, a vi nas kamenom”.

Na teritoriju Srbije, BIH, Crne Gore i okupiranim djelovima Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. god. nalazilo 70-tak logora na poznatim lokacijama (od toga je 30 bilo na području okupirane Hrvatske). Preko    30 000 zarobljenih osoba (od toga 3000 žena i 500 djece) oko 2500 nikad nije stiglo u logore, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli od posljedica zlostavljanja.

Ponovit ću da je najmlađa ubijena osoba u srpskim koncentracijskim logorima imala svega 6 mjeseci, a najstarija 104 godine.

Zarobljenike se mučilo na najokrutnije načine, a mnogi su učestvovano silovani i to osobe oba spola.

Za 804 zatočenika još se uvijek ne zna mjesto zatočenja, stradanja, ili smrti i već 28 godina se vode kao nestali.

Velikosrpska agresija nastoji se opravdati prethodno nametnutom „fašističkom“ krivnjom Hrvata i Hrvatske, zbog kojega su Srbi u Hrvatskoj ugroženi, budući da su genetski „antifašisti“. Otud uz nametanje kolektivne krivnje dolazi i teza o „građanskome ratu“. U duhu je jugoslavenskoga i jugokomunističkoga bratstva i jedinstva podijeliti krivnju između agresora i žrtve. Srbija, njezina agentura u Hrvatskoj i u svijetu, uz svekoliku pomoć svetosavske SPC, ulažu velike političke napore i nemala sredstva da od Oluje naprave mit o pogromu Srba iz Hrvatske. U sustavu nametanja Oluja zauzima mjesto produženog Jasenovca, a međunarodno priznanje RH jest zločin nad zločinima, jer je zločin samo postojanje hrvatske države i naroda vjernoga Svetome Stolcu.

Prošle je godine predsjednik Srbije Vučić, u nazočnosti najvišega klera SPC i Milorada Pupovca, zastupnika u Hrvatskom saboru, izjavio: „Jedina krivica i Ane Frank i Srba iz Krajine bila je ne nešto što su uradili… traženo je i primenjeno konačno rešenje“, pritom je u isti kontekst stavio Hitlera i Tuđmana s jedne, a Židove i Srbe s druge strane.

Ove je godine bio blaži. S ove strane Dunava i Drine, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja SNV obilježava tradicionalnom „izjavom sjećanja“. U prošlogodišnjoj „izjavi“ ove jednonacionalne udruge građana Oluja je dovedena u ovaj kontekst: „ubojstva, etničko čišćenje, sistematsku pljačku, uništavanje imovine i ometanje povratka izbjeglica“.

U svakom slučaju za službeno srpstvo u Hrvatskoj Oluja nije oslobodilačka akcija.

U ovogodišnjoj pak „izjavi“ SNV drži da „rat“ nije završen! Koji ili čiji rat?

Zato što nije završio kriva je Hrvatska.

Izjava je pročitana u Zagrebu na „komemorativnoj sjednici“ u povodu 24. obljetnice Oluje u nazočnosti mitropolita Porfirija i predstavnika srbijanskoga veleposlanstva!

Riječ je o službenom stajalištu Srbije, Srpske pravoslavne crkve i političkih predstavnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Nema ozbiljne i odgovorne reakcije vlade, predsjednice države, niti političkih stranaka na velikosrpsku ideju  i težnju ka ostvarenju projekta „Sanu“, odnosno velikoj Srbiji.

Izostala je očekivana reakcija Vesne Tešelić, Lore Vidović na bačeni kamen na spomen ploču koja nas podsjeća na Domovinski rat, svu patnju i bol koju je prouzročila velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i to samo nakoliko dana prije obilježbe dana VRO Oluje. Bačeni kamen na ploču koja podsjeća da RH još uvijek traži 1.481 branitelja i civila nestalog u Domovinskom ratu nije samo puko bacanje kamena i čin vandalizma!

Pitamo se: bili ploča bila razbijena da je dvojezična?

Ovakvim napadima na jednu od najranjivijih populacija proizašlih iz Domovinskog rata bi se trebala ozbiljno baviti svaka hrvatska stranka, politika, pa i ustanova Predsjednika Republike, a osobito službe zadužene za nacionalnu sigurnost!

Do kad ćemo podnositi nametnuto stanje neoproštene pobjede?

Do kada ćemo se bojati izvjesiti hrvatske stjegove u hrvatkom Dvoru na Uni, posljednjem oslobođenom mjestu tijekom VRO Oluja i na svom ostalom ratom opustošenom teritoriju RH, gdje su Hrvati u manjini?

 Nudili smo i ruku pomirenja u nadi da ćemo doći do istine o nestalima.

OVDJE POKRAJ RAZBIJENE PLOČE SVJEDOČIMO: MI VAS KRUHOM, A VI NAS KAMENOM!

Dragi prijatelji, ponavljamo godinama, upozoravamo godinama!

HDLSKL neće pokleknuti već će ojačati. Bacanje kamena na Spomen ploču znak je da smo na pravom putu jer nekima smeta što dolazimo do novih spoznaja, dokaza o istini. HDLSKL se ne bavi samo komemoracijama, prisjećanjima na nestale i zatočene hrvatske branitelje i civile. HDLSKL se aktivno uključuje u istraživanja ratnih zločina i zločinaca i bit ćemo aktivni sve dok ruka pravde ne dohvati i zadnjeg ratnog zločinca!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

U zagrebačkoj Areni počinje kongres Europske pučke stranke

Objavljeno

na

Objavio

U zagrebačkoj Areni počinje dvodnevni 24. izborni kongres Europske pučke stranke (EPP). Više od 2000 sudionika iz 40 zemalja izabrat će novo vodstvo EPP-a. Donald Tusk zamijenit će Francuza Josepha Daula koji je konzervativni EPP vodio od kraja 2013. Raspravljat će se i o akcijskom planu za klimu, politikama za mlade te zapadnom Balkanu.

Uz Tuska, u Zagreb stižu odlazeći predsjednik i nova predsjednica EK, Jean-Claude Juncker i Ursula von der Leyen, njemačka kancelarka Angela Merkel, austrijski premijer Sebastian Kurz, premijeri Bugarske, Latvije, Grčke, Rumunjske, Moldavije, Norveške i Irske te predsjednici Švicarske i Cipra. Na skupu će biti i talijanski, ukrajinski te slovenski oporbeni čelnici Silvio Berlusconi, Julija Timošenko i Janez Janša.

Skup će otvoriti predsjednik vlade i HDZ-a Andrej Plenković u 14 sati u zagrebačkoj Areni. Na programu u srijedu je i rasprava o zapadnom Balkanu.
Na marginama sastanka EPP-a, premijer Andrej Plenković ima, između ostalih, najavljene susrete s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, budućom predsjednicom EK Ursulom von der Leyen, norveškom premijerkom Ernom Solberg i bugarskim premijerom Bojkom Borisovom.

Osnovan 1976., savez europskih stranaka desnog centra danas okuplja 84 stranke iz 43 države. S osvojena 182 od 751 mandata na europskim izborima u svibnju, pučani su najbrojnija skupina u Europskom parlamentu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Žrtva Borova naselja za domovinu

Objavljeno

na

Objavio

Nastavlja se obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. Danas će djeca vukovarskih osnovnih škola zapaliti lampione duž Križnoga puta, od Borovo commerca do crkve Gospe Fatimske u Borovu naselju, a u Borovo commercu ispred ostataka nekadašnje ratne bolnice i skloništa.

U organizaciji “Vukovarskih majki” održat će se program “Žrtva Borova naselja za domovinu”, a u 10 sati počet će Križni put Ulicom Blage Zadre i Trpinjskom cestom do crkve Gospe Fatimske gdje će biti služena misa za žrtve Borova naselja.

U 12.30 na obali Dunava u Borovu Selu odat će se počast stradalim braniteljima i civilima programom “Svjedočenjem protiv zaborava”, položit će se vijenci i upaliti svijeće kod spomen-obilježja na Farmi Lovas, a vijencima i upaljenim svijećama odat će se počast kod spomen-obilježja nestalima u Domovinskom ratu u Sportskoj ulici u Borovu naselju.

Večeras će se održati 15. Novinarsko-književnički susret “Grad – to ste vi” u spomen na novinara i urednika Hrvatskog radija Vukovar ratnog izvjestitelja i književnika Sinišu Glavaševića.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari