Pratite nas

Događaji

Obilježen Dan sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora

Objavljeno

na

Polaganjem vijenaca ispred Spomen ploče logora Stara bolnica te Spomen obilježja poginulim braniteljima i civilima u Domovinskom ratu u Kninu te polaganjem vijenaca ispred razbijene Spomen ploče u Tepljuhu, u utorak je obilježen Dan sjećanja na zatočenike srpskih koncentracijskih logora.

Izaslanica predsjednice Republike  Kolinde  Grabar Kitarović i državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac istaknula je kako su spomen obilježja simbol patnji hrvatskih zatočenika u srpskim koncentracijskim logorima.

“Na nama je da nikad ne zaboravimo zvjerstva, patnje i boli koje ste pretrpjeli za samostalnu i suverenu Hrvatsku”, poručila je Rimac, obraćajući se nazočnim u Tepljuhu.

Izaslanik Vlade i Glavnog stožera Oružanih snaga general Tihomir Kundid je istaknuo kako hrvatskim logorašima pripadaju velike zasluge za stvaranje samostalne  Hrvatske.

“Domovinski rat je prožet zvjerstvima koje je agresor činio u logorima nad vama zatočenicima,” kazao je Kundid. Naglasio je kako patnje i žrtve logoraša nikad ne smiju pasti u zaborav.
“Spomen obilježja simboliziraju patnju i stradanja logoraša a naša je obveza pronositi istinu o Domovinskom ratu,” rekao je Kundid.

Predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan Turudić je istaknuo kako se nedavnim napadima na spomen ploču u Tepljuhu koja je oskvrnuta, trebaju baviti sve hrvatske stranke, ustanove, a osobito službe zadužene  za nacionalnu sigurnost.

“Izostala je očekivana reakcija Vesne Teršelič, Lore Vidović na bačeni kamen na spomen ploču koja nas podsjeća na Domovinski rat, svu patnju i bol koju je prouzročila velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i to samo nekoliko dana prije obilježavanja Oluje”, rekao je.

“Bačeni kamen na ploču koja podsjeća da RH još uvijek traži 1481 branitelja i civila nestalih u Domovinskom ratu nije samo puko bacanje kamena i čin vandalizma,” poručio je Turudić.

Tema “Dana logoraša” : “OLUJA – NEOPROŠTENA POBJEDA” – 24. godine nakon VRO Oluja, logoraši i obitelji logoraša srpskih koncentracijskih logora poručuju : Mi vas kruhom, a vi nas kamenom”.

Na teritoriju Srbije, BIH, Crne Gore i okupiranim djelovima Republike Hrvatske tijekom 1991. i 1992. god. nalazilo 70-tak logora na poznatim lokacijama (od toga je 30 bilo na području okupirane Hrvatske). Preko    30 000 zarobljenih osoba (od toga 3000 žena i 500 djece) oko 2500 nikad nije stiglo u logore, nego su nakon zarobljavanja ubijeni ili umrli od posljedica zlostavljanja.

Ponovit ću da je najmlađa ubijena osoba u srpskim koncentracijskim logorima imala svega 6 mjeseci, a najstarija 104 godine.

Zarobljenike se mučilo na najokrutnije načine, a mnogi su učestvovano silovani i to osobe oba spola.

Za 804 zatočenika još se uvijek ne zna mjesto zatočenja, stradanja, ili smrti i već 28 godina se vode kao nestali.

Velikosrpska agresija nastoji se opravdati prethodno nametnutom „fašističkom“ krivnjom Hrvata i Hrvatske, zbog kojega su Srbi u Hrvatskoj ugroženi, budući da su genetski „antifašisti“. Otud uz nametanje kolektivne krivnje dolazi i teza o „građanskome ratu“. U duhu je jugoslavenskoga i jugokomunističkoga bratstva i jedinstva podijeliti krivnju između agresora i žrtve. Srbija, njezina agentura u Hrvatskoj i u svijetu, uz svekoliku pomoć svetosavske SPC, ulažu velike političke napore i nemala sredstva da od Oluje naprave mit o pogromu Srba iz Hrvatske. U sustavu nametanja Oluja zauzima mjesto produženog Jasenovca, a međunarodno priznanje RH jest zločin nad zločinima, jer je zločin samo postojanje hrvatske države i naroda vjernoga Svetome Stolcu.

Prošle je godine predsjednik Srbije Vučić, u nazočnosti najvišega klera SPC i Milorada Pupovca, zastupnika u Hrvatskom saboru, izjavio: „Jedina krivica i Ane Frank i Srba iz Krajine bila je ne nešto što su uradili… traženo je i primenjeno konačno rešenje“, pritom je u isti kontekst stavio Hitlera i Tuđmana s jedne, a Židove i Srbe s druge strane.

Ove je godine bio blaži. S ove strane Dunava i Drine, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja SNV obilježava tradicionalnom „izjavom sjećanja“. U prošlogodišnjoj „izjavi“ ove jednonacionalne udruge građana Oluja je dovedena u ovaj kontekst: „ubojstva, etničko čišćenje, sistematsku pljačku, uništavanje imovine i ometanje povratka izbjeglica“.

U svakom slučaju za službeno srpstvo u Hrvatskoj Oluja nije oslobodilačka akcija.

U ovogodišnjoj pak „izjavi“ SNV drži da „rat“ nije završen! Koji ili čiji rat?

Zato što nije završio kriva je Hrvatska.

Izjava je pročitana u Zagrebu na „komemorativnoj sjednici“ u povodu 24. obljetnice Oluje u nazočnosti mitropolita Porfirija i predstavnika srbijanskoga veleposlanstva!

Riječ je o službenom stajalištu Srbije, Srpske pravoslavne crkve i političkih predstavnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Nema ozbiljne i odgovorne reakcije vlade, predsjednice države, niti političkih stranaka na velikosrpsku ideju  i težnju ka ostvarenju projekta „Sanu“, odnosno velikoj Srbiji.

Izostala je očekivana reakcija Vesne Tešelić, Lore Vidović na bačeni kamen na spomen ploču koja nas podsjeća na Domovinski rat, svu patnju i bol koju je prouzročila velikosrpska agresija na Republiku Hrvatsku i to samo nakoliko dana prije obilježbe dana VRO Oluje. Bačeni kamen na ploču koja podsjeća da RH još uvijek traži 1.481 branitelja i civila nestalog u Domovinskom ratu nije samo puko bacanje kamena i čin vandalizma!

Pitamo se: bili ploča bila razbijena da je dvojezična?

Ovakvim napadima na jednu od najranjivijih populacija proizašlih iz Domovinskog rata bi se trebala ozbiljno baviti svaka hrvatska stranka, politika, pa i ustanova Predsjednika Republike, a osobito službe zadužene za nacionalnu sigurnost!

Do kad ćemo podnositi nametnuto stanje neoproštene pobjede?

Do kada ćemo se bojati izvjesiti hrvatske stjegove u hrvatkom Dvoru na Uni, posljednjem oslobođenom mjestu tijekom VRO Oluja i na svom ostalom ratom opustošenom teritoriju RH, gdje su Hrvati u manjini?

 Nudili smo i ruku pomirenja u nadi da ćemo doći do istine o nestalima.

OVDJE POKRAJ RAZBIJENE PLOČE SVJEDOČIMO: MI VAS KRUHOM, A VI NAS KAMENOM!

Dragi prijatelji, ponavljamo godinama, upozoravamo godinama!

HDLSKL neće pokleknuti već će ojačati. Bacanje kamena na Spomen ploču znak je da smo na pravom putu jer nekima smeta što dolazimo do novih spoznaja, dokaza o istini. HDLSKL se ne bavi samo komemoracijama, prisjećanjima na nestale i zatočene hrvatske branitelje i civile. HDLSKL se aktivno uključuje u istraživanja ratnih zločina i zločinaca i bit ćemo aktivni sve dok ruka pravde ne dohvati i zadnjeg ratnog zločinca!

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Događaji

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Objavljeno

na

Objavio

Osječko-baranjska županija pristupila Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije

Pomoći svom narodu bez obzira gdje se on nalazi smatram našom dužnošću. Do sada smo kroz različite projekte pomagali Hrvatima u Srbiji i Bosni i Hercegovini, a danas smo pristupili Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije zajedno s 11 općina, 8 gradova, 4 županije i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Nastavit ćemo i u budućnosti pomagati opstojnost hrvatskog naroda u BiH, komentirao je Ivan Anušić.

Potpisivanjem ugovora danas (9. srpnja 2020. godine) Zakladi Vrhbosanske nadbiskupije pristupilo je 36 novih članova; 11 općina, 8 gradova, 5 županija i 11 tvrtki iz Republike Hrvatske. Na prigodnoj svečanosti održanoj u Hotelu Lav u Vukovaru sudjelovao je i župan Ivan Anušić te potpisao Ugovor o pristupanju Osječko-baranjske županije ovoj Zakladi.

– Osječko-baranjska županija je i do sada podupirala projekte na području Bosne i Hercegovine te Srbije kako bi pomogli Hrvatima koji žive u tim zemljama i kojima je potrebna pomoć matične države. Do sada smo kroz određene projekte pomoći Hrvatima u BiH dali 240.000 kuna, a danas potpisanim ugovorom nastavit ćemo pomagati kroz Zakladu. Pozivam i druge županije, gradove i općine da nam se pridruže u pomoći našem narodu i njegovom opstanku u BiH – rekao je župan Anušić.

Osječko-baranjska županija je odobrila početnu donaciju u iznosu od 15.000,00 kuna, a daljnje pomaganje ovisit će o aktivnostima i projektima Zaklade.

– Kad se posadi jedna biljka jako je važno zalijevati ju da naraste, što upravo činimo sa Zakladom. Sva prikupljena sredstva usmjerit će se prema ciljevima po kojima je zamišljanja, od pomoći mladima i raznim strukturama koje tamo žive do obnove zdanja. Svi mogu biti sigurni da će novci biti transparentno ugrađeni, kako traži i Statut Zaklade – rekao je vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić te zahvalio svim donatorima, od Vlade RH i gospodarskih subjekata do ostalih dobročinitelja.

Među prvim prioritetima Zaklade je dovršenje zgrade bogoslovnog sjemeništa i dječjeg vrtića u Sarajevu.

Zaklada Vrhbosanske nadbiskupije, sa sjedištem u Vukovaru, osnovana je odlukom Ekonomskog vijeća Vrhbosanske nadbiskupije 10. prosinca 2019. godine. Njena misija je promicanje i podržavanje djelatnosti kojima se unapređuje humanitarni rad i potiče težnje za unapređivanje ljudskog i kršćanskog dostojanstva svakog čovjeka u društvu. Svoje je djelovanje usmjerila na dobrobit svih članova društva, a posebice ranjivih skupina te promicanju kršćanskih vrijednosti.

Zaklada je osnovana sa svrhom:

pokretanja inicijative, kao i samo osnivanje, izgradnja, uređivanje i opremanje domova za stare i nemoćne,
pružanja raznih oblika potpore starim, nemoćnim i bolesnim osobama,
sudjelovanja u financiranju obnove i opremanja objekata u kojima prebivaju djeca predškolske dobi, učenici i studenti,
potpore fizičkim osobama (obiteljima u potrebi) i pravnim osobama koje provode programe i projekte usmjerene na dobrobit djece i mladih,
dodjele novčane potpore učenicima i studentima tijekom njihovog redovitog školovanja,
prikupljanja novčanih sredstava za pomoć u ostvarivanju drugih projekata Vrhbosanske nadbiskupije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

U Rijeci održan ‘Hod za život’

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Pod sloganom “Moja kultura je kultura života” u Rijeci je u subotu održan “Hod za život”, a organizatori i sudionici, kojih je po procjeni policije bilo oko 350, poručili su da im je cilj poduprijeti pravo na život od začeća do prirodne smrti kao temeljno pravo čovjeka.

Kako su naveli organizatori iz te građanske incijative koja djeluje u okvirima Udruge Malaika, riječ je o “miroljubivom hodu građana”.

Hodači su se okupili na Titovom trgu, a potom su hodali preko Fiumare do Jelačićevog trga, gdje je priređen glazbeni program.

Nosili su transparente s natpisima „Život je najveća od svih vrijednosti, njemu su sve druge vrijednosti podređene“, „Živi i pusti druge da žive“, „Zanimljivo da su svi koji se protive životu već rođeni“, „Jednaka prava za nerođene“, „Ljudski život započinje začećem – dokazala znanost“, itd.

Iz udruge Malaika su istaknuli da je ovogodišnja ruta drugačija te da je, prema promijenjenoj odluci Grada Rijeke, dugačka 150 metara.

Ove godine su najavili da, zbog okolnosti u vezi s epidemijom Covida 19, očekuju manje hodača, a sudionicima su preporučili  da se zaštite maskom te da održavaju razmak.

Predsjednica Udruge Malaika Barbara Brezac Benigar izjavila je tijekom mimohoda da su obavijestili sugrađane, koji su voljni hodati za život da će ove godine hod posvećen veličanju života od začeća do prirodne smrti biti skromniji, kako bi se ipak održao, na drugačiji način, s manje ljudi te u skladu s mjerama i okolnostima.

„ Obično ljudi pitaju zašto je to samo jedan dan. Nije to samo jedan dan. Mi kroz cijelu godinu intenzivno radimo na tome da ljude pokušamo educirati, da pomognemo mladim trudnicama, majkama, koje se osjećaju ugroženo iz bilo kojih razloga, koje su u ekonomskim krizama ili u nekim drugim emocionalnim problemima, zbog kojih se razmišlja žele li ili ne žele zadržati trudnoću. Na nama je da smo tu glas onih, koji bi zapravo htjeli doći na ovaj svijet, koji bi htjeli život, da branimo  svaku osobu,  slobodu svake osobe, pa i one osobe koja je tek začeta,“ kazala je.

Dodala je da je ovogodišnji slogan „Moja kultura je kultura života“ prilagođen „riječkoj priči“, s obzirom da je  Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020.

Na novinarski upit, iz operativnog dežurstva Policijske uprave primorsko-goranske su naveli da se procjenjuje da je u “Hodu za život” sudjelovalo oko 350 ljudi.  (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari