Pratite nas

BiH

Obilježena 24. godišnjica zločina na Korićanskim stijenama

Objavljeno

na

Na Korićanskim stijenama, mjestu gdje je 21. kolovoza 1992. godine strijeljano oko 200 logoraša koji su prethodno bili zatvoreni u prijedorskim logorima, danas će u organizaciji Saveza logoraša u BiH biti obilježena 24. godišnjica ovog zločina.

Predsjednik Saveza logoraša u BiH Jasmin Mešković je kazao da će, kao i svake godine, posjetiti tu lokaciju. Dodao je da će se obratiti članovi obitelji ubijenih, predstavnici udruga koja okupljaju bivše logoraše, a bit će bačeno i 200 ruža u ponor, provaliju gdje su ostavljana tijela ubijenih logoraša. On podsjeća da je 21. kolovoza 1992. godine na lokalitetu Korićanskih stijena na svirep način strijeljano najmanje 200 logoraša koji su dovezeni iz prijedorskih logora.

-Na svu sreću, 12 ljudi je uspjelo da preživi taj zločin. Uspjeli su prenijeti priču šta se desilo – istaknuo je Mešić.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić kazala je da je na Korićanskim stijenama ubijeno oko 200 prijedorskih civila bošnjačke nacionalnosti, te da su do sada, na temelju DNK analize, identificirani posmrtni ostaci 117 žrtava koji su pronađeni na lokalitetu Korićanske stijene.

Spomen ploča za ubijene na Korićanskim stijenama

Spomen ploča za ubijene na Korićanskim stijenama

-Međutim, 27 posmrtnih ostataka žrtava nisu ukopani jer su pronađene samo sitne kosti. Za 20 žrtava je utvrđen identitet, ali nemamo kostiju koje bi predali porodicama, jer su pronađeni dijelovi kostiju koji su uzeti za DNK analizu. Dakle, utvrđen je identitet, utvrđeno je da su se oni nalazili na ovom lokalitetu, ali nema kostiju koje bi se mogle ukopati – pojašnjava Čengić.

Po njenim riječima, još uvijek se traga za posmrtnim ostacima 98 žrtava, uzimajući u obzir i posmrtne ostatke ovih 27 žrtava, gdje još uvijek nema dovoljno skeleta kako bi ih obitelji mogle ukopati. Čengić podsjeća da su ekshumacije na lokalitetu Korićanske stijene, na planini Vlašić, rađene pet puta u periodu od 2003. do 2013. godine.

– Moguće je da ćemo se ponovo vratiti na ovaj lokalitet i pregledati ga, ali velika je vjerojatnoća da su skeleti izmješteni na drugi ili druge nepoznate lokacije – zaključila je Čengić. /FENA/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Zastupnici u BiH uz ogromne plaće traže od države i plaćanje tretmana u toplicama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zastupnici u parlamentu Bosne i Hercegovine najbolje su plaćeni u regiji i u prosjeku primaju mjesečne plaće i naknade u visini od oko tri tisuće eura, no nekima od njih ni to nije dovoljno pa žele iz državnog proračuna i plaćeni tretman u toplicama u inozemstvu, prenose u četvrtak lokalni mediji.

Zanimanje novinara za zdravstvene probleme državnih parlamenataraca potaknuo je slučaj Milice Marković, zastupnice Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Portal Žurnal objavio je presliku njenog zahtjeva iz siječnja, kojim je ona od komisije za administrativne poslove tražila tri tisuće konvertibilnih maraka (tisuću i pol eura) za plaćanje troškova tretmana u Banji Koviljači u Srbiji.

Pozvala se na pravo na nadoknadu troškova u slučaju bolesti odnosno “degenerativnih progresivnih neuroloških oboljenja”.

Marković se komisiji potužila kako je već tri godine boli kralježnica te kako te tegobe “postaju sve progresivnije”.

Kako je obrazložila, liječnik joj je propisao tretman i to baš u Banji Koviljači.

Marković je najprije tražila da joj toplice u Srbiji plati Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske čiji je osiguranik, no tamo je dobila odbijenicu jer taj fond ne pokriva troškove takvih tretmana u drugoj državi.

Marković je odmah nakon toga odlučila isti zahtjev ispostaviti državi BiH.

“Naravno da hoću iskoristiti mogućnost koju su iskoristili neki drugi zastupnici. Nisam ni prva ni posljednja”, kazala za Marković za banjolučki list EuroBlic.

Žurnal pak prenosi kako problemi s kralježnicom nisu spriječili Marković da u protekle tri i pol godine mandata o državnom trošku učestalo putuje po svijetu, pri čemu europske destinacije preferira posjećivati službenim automobilom.

Iz proračuna je za putovanja zastupnice Makrović tako do sada izdvojeno više od 25 tisuća eura.

Dodikovi zastupnici u državnom parlamentu poznati su po tome da im nije mrsko dobivati novac iz proračuna države čiju opstojnost uporno niječu.

Tako je SNSD-ova zastupnica Dušanka Majkić, koja je drugi put izabrana u Zastupnički dom 2014. godine, gotovo na samom početku aktualnog mandata odlučila otići u mirovinu, i to samo na jedan dan, te na temelju te činjenice dobiti otpremninu od šest dodatnih plaća odnosno 28 tisuća konvertibilnih maraka (oko 15 tisuća eura), a dan kasnije zamrznuti status umirovljenika i ponovo zasnovati radni odnos kao zastupnica i nastaviti primati plaću veću od tri tisuće eura.

“Nema niti jedne zakonske prepreke vezano za moj slučaj. To su pojedini mediji napravili slučaj, a svi državni službenici koji su otišli u mirovinu dobili su istu otpremninu ali se o tome ne govori”, kazala je Majkić 2015. godine dodajući kako se nema čega sramiti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Rektor Tomić: Diplome s mostarskog Sveučilišta jedine iz BiH koje vrijede u EU

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Hercegbosanske županije (HBŽ) Ivan Jozić i ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa Petar Galić održali su u utorak sastanak s rektorom Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc Zoranom Tomićem i njegovim suradnicima s kojima su razgovarali o novoj Strategiji Sveučilišta u Mostaru.

Kako je priopćeno iz Službe za odnose s javnošću Vlade HBŽ-a, rektor Tomić je naglasio ključne izazove koje je Sveučilište u Mostaru imalo koncem prošle godine. U tom kontekstu istaknuo je kako je Sveučilište dobilo dvije reakreditacije (potvrde) i to Institucionalnu reakreditaciju Agencije za visoko obrazovanje i osiguranje kvalitete BiH i Reakreditaciju Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske koju je provelo 17 međunarodnih akreditatora (stručnjaka) iz sedam zemalja.

Dobivanje reakreditacije Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH doprinijelo je tome da su stečene diplome na Sveučilištu u Mostaru jedine diplome iz BiH koje vrijede u Europi.

Rektor Tomić je istaknuo kako nova Strategija Sveučilišta u Mostaru do 2022. godine ima potporu svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj te da bi ona trebala doprinijeti da to sveučilište bude sveučilište budućnosti.

Kao velika novina spomenuta je integracija mostarskog Sveučilišta s ciljem da ono bude što više samoodrživo i da što dublje bude unutar društva. “U mnoštvu predviđenih planova i projekata ovo Sveučilište predviđa za dvije godine i uvođenje interdiscipliniranih studija kao i uvođenje studija na engleskom jeziku.

Novi projekti predviđaju veoma tijesnu suradnju s gospodarstvom jer je od velike važnosti znati koji su kadrovi potrebni tržištu i što gospodarstvenici misle o visokom obrazovanju”, kazao je Tomić. Po njegovim riječima, plan je, kao što je to u zemljama zapadne Europe, povećati praksu, a smanjiti teoriju.

Tijekom sastanka istaknuto je kako je Senat Sveučilištu u Mostaru donio Odluku o razvoju druge faze sveučilišne i studentske infrastrukture u Rodoču u Mostaru koja će zacijelo doprinijeti podizanju kvalitete studiranja i znanosti na ovom Sveučilištu.

Bilo je riječi i o decentralizaciji Sveučilišta, odnosno dislociranju studija ovog Sveučilišta na područja gdje se pokazuje interes za studiranjem određenih studija i disciplina.

Također je naglašeno kako ovo Sveučilište radi na partnerstvu s drugim sveučilištima što će doprinijeti većem broju projekata, otvaranju studija, mobilnosti studenata i na koncu utjecati da će studenti u određenim situacijama stjecati dvije diplome.

Ministar znanosti, prosvjete, kulture i športa HBŽ-a Petar Galić u svojim opservacijama iznosio je činjenice iz aktualnog stanja obrazovanja na ovim prostorima. Tako je, uz ostalo, kazao kako svi osnivači Sveučilišta u Mostaru moraju donijeti Odluku o zajedničkom sustavnijem rješavanju financiranja ovoga Sveučilišta jedinog u BiH na Hrvatskom jeziku.

Posebice je naglasio kako stručna suradnja osnovnih i srednjih škola, ministarstva i Sveučilišta treba biti stalno u uzlaznoj putanji i da je ministarstvo kojem je on na čelu otvoreno za sve vidove suradnje.

Na sastanku je kazano kako će se odmah početi osmišljavati koncept održavanja stručnih seminara na području gdje se izvodi nastava prema hrvatskom planu i programu.

Osim toga, Galić je dao punu potporu javnim fakultetima u sastavu Sveučilišta u Mostaru. Vlada HBŽ-a će, kako je kazao njen predsjednik Ivan Jozić, maksimalno podržavati projekte mostarskog Sveučilišta.

Hrvatska ne priznaje diplome iz BiH? Samo Sveučilište u Mostaru ispunjava kriterije

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati