Pratite nas

Herceg Bosna

Obilježena 24. obljetnica 2. gbr HVO-a

Objavljeno

na

U mostarskoj vojarni Stanislava Baje Kraljevića, svečano je obilježena 24. obljetnica 2. gardijske brigade HVO-a, jedne od najslavnijih postrojbi Hrvatskog vijeća obrane.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast poginulim pripadnicima HVO-a.

Potom je u kapelici sv. Ivana Krstitelja misu služio vojni kapela don Jakov Pavlović. Uz članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih pripadnika brigade, veterana, predstavnika HNS-a, braniteljskih udruga HVO-a, obljetnici su nazočili brojni gosti i uzvanici.

Prigodne riječi u znaku prisjećanja na herojski ratni put 2. gbr HVO-a, njezina ustroja i postignuća te čestitkama za obljetnicu postrojbe uputili su zapovjednik 1. pješačke gardijske pukovnije OS-a BiH brigadir Slaven Galić, pomoćnik zapovjednika Operativnog zapovjedništva OS-a BiH brigadrni general Ivica Jerkić i ratni zapovjednik 2. gardijske brigade HVO-a general zbora Stanko Sopta.

Govor generala zbora HVO-a Stanka Sopte

POŠTOVANI PRIJATELJI

U prigodi 24. obljetnice 2. gardijske brigade HVO-a obraćam Vam se kao njezin ratni i mirnodopski zapovjednik. Ovdje s mauzoleja i spomen-kapele slavnoj brigadi HVO-a. Ovdje gdje nas sa svoga spomen znaka gledaju njeni poginuli vitezovi. Ovdje gdje su pismene o ukazu predsjednika HRHB Mate Bobana da se osniva ova Brigada. Ovdje gdje je oltar – žrtvenik s kojeg već evo 24. godinu slavimo sv. misu za naše poginule suborce. Ovdje gdje u središtu tužna majka Hrvatica u naručju drži svoga poginulog sina bojovnika HVO-a.

Kad je prije 20. godine biskup Ratko Perić posvetio i blagoslovio ovu kapelu, obratio se na koncu bojovnicima, obiteljima poginulih i mnoštvu puka ministar obrane RH Gojko Šušak i održao najkraći, ali i najsadržajniji govor. Gledao je s ponosom u sve nas i rekao: NE BOJTE SE!

Evo, dvadeseti četiri godine poslije i ja želim to isto ponoviti: NE BOJ TE SE! Toliko je krvi i znoja, toliko muke i patnje uloženo u našu slobodu da se ne smijemo i ne trebamo bojati. Naši nas poginuli s neba sokole i vele: Mi smo za Vas dali svoju krv.

I naš General Slobodan Praljak ponavlja ne samo nama, već cijelom svijetu: SLOBODAN PRALJAK NIJE RATNI ZLOČINAC. S PRIJEZIROM ODBACUJEM VAŠU PRESUDU.
I svi naši poginuli prijatelji, pripadnici 2. gardijske brigade, vitezovi su ljubavi pram slobodi. Oni su heroji. Branili su goli život svoga naroda i svoje ognjište, svoju zemlju. Oni su činili Hrvatsko Vijeće Obrane. Oni su nas branili, a mi branimo istinu o njima i stoga sve laži i lažne konstrukcije odbacujemo.

Mi smo na ove godine ponosni – one su naš ponos. Danas molimo za svoje poginule, za njihove obitelji, za sve nas da nas njihova žrtva okrijepi u ovome našem životu.
Pokoj vječni daruj im, Gospodine! Počivali u miru Božjem

Kamenjar.com

MUNJE

 

24. obljetnica utemeljenja 2. gardijske brigade HVO-a

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Odluka o gašenju Herceg Bosne je teški promašaj

Objavljeno

na

Objavio

Odmah nakon masakra u Borovu Selu srpske snage razorile su Uništa, selo na obroncima Dinare u BiH. Tamošnji Hrvati doslovno su eliminirani od pobunjenih Srba iz Krajine. Čak pet mjeseci kasnije događa se masakr u Ravnom 1. listopada. Izvode ga pripadnici tzv. JNA. Tadašnji bošnjački čelnik izgovara već sada famoznu rečenicu: “To nije naš rat”. Nakon tih opomena i Vukovara rađa se Herceg Bosna.

Višemjesečnu dramu raspada Jugoslavije i krvavog rata u Hrvatskoj, koji je kulminirao padom Vukovara 18. studenog 1991. s jednakom tugom, ali i prkosom te svjesnosti kako je na pomolu još krvavija repriza na teritoriju Bosne i Hercegovine, pratili su Hrvati i njihovi politički prvaci, piše Večernji list BiH. I već tada su bolno preživljavali sudbinu ove agresije. Prvo napadnuto, razoreno i etnički očišćeno mjesto u BiH još 10. svibnja 1991., odmah nakon masakra u Borovu Selu, bila su Uništa, selo na obroncima Dinare kojemu se jedino prometno može pristupiti iz Hrvatske. Tamošnji Hrvati doslovno su eliminirani od pobunjenih Srba iz Krajine. Čak pet mjeseci kasnije događa se masakr u Ravnom 1. listopada. Izvode ga pripadnici tzv. JNA.

‘To nije naš rat’

Iz Sarajeva nikakva službenog odgovora institucija. Dapače, tadašnji bošnjački čelnik izgovara već sada famoznu rečenicu “To nije naš rat” koja do danas debelo obilježava i hrvatsko-bošnjačke odnose, koji su uglavnom isprepleteni nepovjerenjem. Svjesni da središnje institucije vlasti neće biti u stanju obraniti Hrvate, ali ni zemlju od nastupajuće agresije, politički predstavnici Hrvata u BiH pokazuju vizionarsku odlučnost organizirati se u političku, a kasnije i vojnu organizaciju kako bi obranili nacionalno biće. Tako hrvatske političke institucije okupljene oko HDZ-a BiH u središnjoj Bosni potkraj srpnja 1991. ocjenjuju da Predsjedništvo BiH svojim neodređenim stajalištima, ali ni Vlada BiH, nije ništa poduzelo za rješavanje nastale situacije BiH u kojoj se nastavljalo novačenje rezervista i njihovo preuzimanje oružja. Uslijedila su i reagiranja i drugih stranačkih odbora te se nakon dolaska rezervista iz Srbije i Crne Gore na područje Hercegovine 18. rujna 1991. godine osniva Krizni stožer te se započinje s nabavom naoružanja.

Krizni stožeri su hitno uspostavljeni za Travničku, Hercegovačku i Posavsku regionalnu zajednicu. Upravo je ta Posavska zajednica, koja je najviše doživljavala patnje Vukovara, šest dana prije ove tragedije, 12. studenoga 1991. godine, odlučila ustrojiti Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu. U njezin sastav su ušle općine: Bosanski Brod, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Odžak, Orašje i Gradačac, a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku kako bi se obranili Hrvati od agresije. Dok su sve oči bile uprte prema gradu stradalniku i heroju, upravo suočeni sa sličnim iskušenjima, politički Hrvati okupili su se u Grudama i utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg Bosnu. Najprije je njezino sjedište bilo u Grudama, zatim je prebačeno u Mostar. U njezin sastav su ušle sve većinski hrvatske općine, oko 30 njih u Bosni i Hercegovini. U odluci koju su potpisali prvi demokratski izabrani načelnici ili, pak, čelnici općinskih vijeća, iskazana je ipak lojalnost legalno izabranim vlastima BiH, sve dok postoji državna neovisnost BiH u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju. I u aktu o osnivanju Hrvatske zajednice Herceg Bosne, ali i kasnijem Hrvatske Republike Herceg Bosne, jasno je pisalo kako se ova struktura nalazi unutar Bosne i Hercegovine kao aranžman za rješavanje hrvatskog nacionalnog pitanja, koje pak nije ni do danas realizirano.

BiH je okupirana

Tada je prigodom osnivanja Herceg Bosne predsjednik Mate Boban upozorio na epilog koji je, nažalost, i uslijedio. 
“Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njezinim cestama, željeznicom, eterom njezinim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da da do znanja da to ne želi”, rekao je predsjednik HZ HB, a kasnije i Hrvatske Republike Herceg Bosne. Nakon Gruda i HZ HB utemeljene su i druge manje zajednice diljem BiH, najprije kao način za obranu od Usore i Žepča do središnje Bosne. Kroz rat institucije HB dobile su i svoje obrambene snage te bile sastavni dio svih rješenja o miru u BiH.

ODLUKA O GAŠENJU TEŠKI PROMAŠAJ

U svim sredinama gdje su opstale institucije Herceg Bosne i Hrvatskoga vijeća obrane Hrvati su uspjeli opstati u ratu te zadržati svoj snažni utjecaj. Tamo gdje to nije bio slučaj, pretrpjeli su daleko veće žrtve. Dvadeset i četiri godine nakon što je službeno ugašena, vidi se koliko je bila pogubna takva odluka. Ponajprije stoga jer bi bila neprobojna brana u ostvarenju ratnih ciljeva bošnjačke politike o eliminiranju hrvatskoga naroda iz BiH.

Zoran Krešić/Večernji.ba

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Ćosić: Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost!

Objavljeno

na

Objavio

Foto: jabuka.tv

Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost,  Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda koju su Hrvati prvi branili  na politički i svaki drugi način, a pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam neće oduzeti. Stoga je danas, više nego ikad potrebno afirmirati vrijednosti Herceg Bosne, rekao je Zdenko Ćosić, predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke na svečanoj sjednici županijske Skupštine,  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske zajednice Herceg Bosne, javlja Hrvatski Medijski Servis.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svečanom sjednicom Skupštine  Županije Zapadnohercegovačke danas je u Širokom Brijegu obilježen dan Županije Zapadnohercegovačke i Dan Hrvatske zajednice Herceg Bosne.

Na početku obilježavanja izaslanstva HDZ-a i HNS-a te predstavnici županijske vlasti položili su vijence i zapalili svijeće na Trgu širokobrijeških žrtava. Nakon toga je u Hrvatskom kulturnom domu u Širokom Brijegu (kino Borak) održana Svečana sjednica županijskog parlamenta.

Prisutnima su se obratili predsjednik Skupštine ŽZH Ante Mišetić, predsjednik Glavnog vijeća HZ Herceg Bosne mr. Vlado Šoljić, te predsjednik Vlade ŽZH Zdenko Ćosić.

Ćosić je napravio povijesni presjek društveno-političkih zbivanja koji su doveli do potrebe uspostavljanja Herceg Bosne te je povukao paralelu s današnjom situacijom u kojoj se hrvatski narod u BiH nalazi.

„Često se zaboravlja da su, prije nego smo mi 18. 11. 1991. osnovali HZ HB, i Srbi i Muslimani u Bosni i Hercegovini imali svoje nacionalne organizacije. Kod Srba je to bila Srpska Republika Bosna i Hercegovina, a kod Muslimana Vijeće za obranu muslimanskog naroda, a ne Bosna i Hercegovina. Danas nam ti isti poručuju da smo se mi obilježavajući dan HZ HB ponovno vratili u neka ratna vremena  i da, kako kažu, mi revitaliziramo zločinačke projekte“, rekao je Ćosić.

Ćosić naglašava da bošnjačka strana uporno želi afirmirati tezu da je Herceg Bosna zločinački projekt pri tome se pozivajući na Haašku presudu i navodnu tezu da je Haaški sud presudio HZ Herceg Bosni.

„Oni zaboravljaju da smo danas, više nego ikada, mi Hrvati primorani afirmirati vrijednosti Herceg Bosne jer se uporno želi ukinuti naša konstitutivnost. Time nas ne mogu uplašiti, to je svakome jasno. Ne mogu nikakve presude Haaškoga suda, koji je politički sud, nama davati politički okvir za naše djelovanje”, rezolutan je predsjednik Vlade ŽZH.

Citirajući suca  Davida Hunta koji je napuštajući Haaški sudu kazao „ovaj sud neće biti prosuđivan prema broju presuda koje donese ili prema brzini kojom izvrši završnu strategiju koju je donijelo Vijeće sigurnosti UN-a, već prema poštenju svojih suđenja. Većina odluka iz Žalbenog i drugih vijeća u kojima je završna strategija bila prioritet pred pravima optuženih ostat će velika mrlja na ugledu ovoga suda“, Ćosić kaže da je Haaškome sudu primarna bila završna strategija nad pravima optuženih.

„Nikada nećemo pristati da nam se ukine konstitutivnost, Bosna i Hercegovina je zemlja triju konstitutivnih naroda. Ovo je zemlja koju su Hrvati prvi na politički i svaki drugi način branili i pravo da ravnopravno u njoj živimo nitko nam ne može oduzeti”,  zaključio je Ćosić.

Inače, Svečanoj sjednici Županije Zapadnohercegovačke  povodom obilježavanja Dana Županije Zapadnohercegovačke i Dana Hrvatske Zajednice Herceg Bosne nazočili su mnogi uglednici iz javnog, političkog, kulturnog i vjerskog života Hrvata u Bosni i Hercegovini./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari