Pratite nas

Vijesti

Obilježena 24. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a H-B

Objavljeno

na

Danas se u Ravnom obilježava obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a H-B.

Na današnji dan JNA je opkolila selo Ravno što je bila priprema za napad na selo Ravno kojim je i počeo rat u Bosni i Hercegovini.

 

Ravno, simbol opstojnosti hrvatskog naroda u BiH, u kojem je prije 27. godina započela ratna agresija, danas je bilo središte obilježavanja 24. obljetnice osnutka Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB.

Hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović, s izaslanstvom i članovima udruge, položio je vijence i upalio svijeće ispred spomenika Nikoli Niki Brajiću, prvom poginulom branitelju.

Svetu misu predvodio je vojni biskup mosn. Tomo Vukšić. U duhu evanđelja pozvao je vjernike da, iako pogođeni ratnom tragedijom, nikada ne posustanu biti slobodni od grijeha, mržnje i želje za nanošenjem zla drugima.

– Ako mi ne znamo baštiniti i svoje datume slaviti, veličati one vrijednosti Domovinskog rata i čuvati čast naših branitelja teško da će nam to netko drugi pokloniti.

Teško da će to u povijest netko drugi zapisati. Zbog toga je prevažno danas i uz svaku drugu obljetnicu to vrlo snažno naglašavati, uz sve naše razlike koje postoje, političke ali i svake druge, kazao je hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović je na svečanoj akademiji u Ravnom prilikom obilježavanja 24. obljetnica Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB.

– Mnogi se još uvijek nadaju da su ova dva entiteta sasvim dostatna za život dva naroda. Ali tu ima i treći, hrvatski narod najmalobrojniji ali i najveći narod u BiH, naglasio je dr. Čović i nastavio: Mi moramo konstruirati oko jedne zajdničke vizije, vrlo jasno poručiti svima, ovdje jesmo, ovdje smo bili i ovdje ćemo itekako ostati, kao jednakopravan narod predstavljen kroz naše legitimne predstavnike.

– Politika koju predvodimo u ime svih stranaka okupljenih kroz HNS je da naše Udruge prepoznaju budućnost, kako zaštititi vrijednost Domovinskog rata i svakog po na osob branitelja, a politika to treba provesti do kraja, kako ovdje u BiH kroz naše zakonodavstvo tako i u RH.

Najvećim dijelom to se i uspjelo uraditi. Mi ne donosimo sami odluke. Mi to trebamo razumjeti i imati dovoljno mudrosti i odlučnosti da na tome ne stanemo, zaključio je dr. Čović.

Nikica Tomić, predsjednik UDVR HVO HB je kazao kako svoja iskustva iz Domovinskog rata, i lijepa i loša, trebamo uvijek pamtiti. „Trebamo čuvati svoju tradiciju, ne zaboraviti je i svakako ne zaboraviti one koji su svoje živote položili za naš opstanak.

Bez naših dragovoljaca i veterana danas ne bi bilo hrvatskog naroda niti Bosne i Hercegovine “, kazao je Tomić. –

Današnje okupljanje upravo je samo dio naše zadaće izgrađivanja odnosa poštivanja uspomena na Domovinski rat na ponosne dane hrabrosti i odlučnosti u kojima se branio hrvatski opstanak i budućnost u BiH. Potičemo i pozivamo hrvatske znanstvenike da se temi istraživanja rata u BiH posveti veća pozornost, jer je ovo pitanje itekako važno za vjerodostojno tumačenje naše nedavne prošlosti na temelju istine i činjenica, istaknuo je Tomić.

Predsjednik Hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata BiH Željko Raguž je podsjetio kako je prvi znak rata u Bosni i Hercegovini bilo uništenje sela Ravno, u istočnoj Hercegovini, nastanjenog Hrvatima, u srpskom okruženju, 1. listopada 1991. godine. „Ravno je napadnuto u djelovanju JNA u agresiji prema Hrvatskoj u akciji, u smjeru Dubrovnika.

U Ravnom nije bilo vojske, a većinom je ondje živjelo staračko hrvatsko stanovništvo“. General Ilija Nakić, nositelj liste HDZ-a BiH i HNS-a za Sabor Županije Središnja Bosna, čestitao je obljetnicu udruge, te pozvao sve nazočne na zajedništvo u ovome vremenu, iskazavši veliki ponos što danas može govoriti okupljenim suborcima i kolegama.

Sve nazočne, kao domaćin pozdravio je načelnik općine Ravno Andrija Šimunović pozivajući da se sjećamo i ponosimo na one koji su položili svoje živote, ali i onih koji i danas nose ožiljke ratnih strahota.

Današnje sjećanje bilo je još jedan putokaz zajedništva, poticaj naporima čuvanja istine i obrane, žrtve naših branitelja i vrijednosti našeg naroda, koji i danas imaju snagu ponosa, vjere i ljubavi za opstojnost. (VL)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora

Objavljeno

na

Objavio

Karadžić je kriv za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednik ICTY-a, povećao je u srijedu kaznu zatvora ratnom vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću na doživotni zatvor za genocid u BiH ocijenivši da je 40 godina koliko je dobio u prvostupanjskom postupku neodgovarajuća kazna.

Žalbeno vijeće potvrdilo je gotovo sve elemente prvostupanjske presude. Karadžić (73)  je u prvostupanjskom postupku pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osuđen na 40 godina zatvora za najteže zločine počinjene na području Europe od Drugog svjetskog rata. Prvostupanjska presuda kojom je 24. ožujka 2016. proglašen krivim za ratne zločine izrečena mu je temeljem optužnice koja ga je teretila po dvije točke za zločin genocida, po pet točaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri točke za kršenje zakona i običaja ratovanja što su ih počinile snage bosanskih Srba tijekom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Žalbeno vijeće potvrdilo je zaključke prvostupanjske presude o odgovornosti Karadžića za etničko čišćenje Muslimana i Hrvata u BiH, za genocid u Srebrenici, za višegodišnje teroriziranje Sarajeva i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, kao i o sudjelovanju Karadžića u četiri udružena zločinačka pothvata u okviru kojih su ti zločini počinjeni. Raspravno vijeće zaključilo je prije tri godine da je Karadžić počinio zločine sudjelovanjem u četiri udružena zločinačka pothvata s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s područja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo.

Činili su to zločinima u općinama diljem BiH te širenjem terora među civilnim stanovništvom Sarajeva pucanjem iz snajpera i granatiranjem. Kao udruženi zločinački pothvat okvalificirana je i kampanja uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce kako bi se NATO odvratio od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba. Udruženi zločinački pothvat odnosi se i na plan za uklanjanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice u srpnju 1995. godine. U prvostupanjskom je postupku Karadžić je proglašen krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubojstva, deportacije, nehumana djela  odnosno prisilno premještanje stanovništva, teroriziranje civila, protupravne napade na civile i uzimanje talaca i taj je zaključak žalbeno vijeće također potvrdilo.

Žalbeno vijeće potvrdilo je dio presude raspravnog vijeća ICTY-a kojim je Karadžić oslobođen krivnje po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH – Prijedoru, Bratuncu, Foči, Ključu, Sanskog Mostu, Vlasenici i Zvorniku i odbacilo je taj žalbeni osnov tužiteljstva.

Karadžić je tražio oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje zbog nepravičnog postupka, što je odbačeno.

Sudac Vagn Prusse Joensen je ušao je u sudnicu i kazao kako neće čitati cijelu presudu, već samo sažetak. Potom je krenuo čitati detalje prvostupanjske presude te obrazlagati žalbeni postupak. Karadžić mirno prati suđenje i izlaganje predsjedavajućeg Vijeća.

Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH, a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora.

Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.

Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa.

Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Pavle Kalinić: Iza prosvjeda u Srbiji stoji strana obavještajna organizacija

Objavljeno

na

Objavio

Gost Novog dana urednika Tihomira Ladišića bio je pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba Pavle Kalinić. Komentirao je prosvjede u Srbiji, aferu oko selefija u BiH te sigurnosnu vježbu američkog veleposlanstva u Zagrebu.

Pavle Kalinić smatra da iza prosvjeda u Srbiji stoji neka obavještajna organizacija izvana, te da je to uvijek slučaj kod ovakvih prosvjeda.

“Uvijek imate sto ljudi za, sto protiv i četiri milijuna nezainteresiranih. Sve je krenulo kao građanski prosvjed, a sada se desnica s Obradovićem želi izdignuti kroz prosvjede”, smatra Kalinić. Kaže da je Srbija u neizvjesnoj situaciji, ako Vučić prizna Kosovo on pada, a postoji mogućnost da onda i Vojvodina traži autonomiju, kaže naš gost.

“Na ovom prostoru se prelamaju različiti interesi. Organizacija ovog prosvjeda mora biti ozbiljna, vjerojatno postoji pomoć sa strane jer se želi dovesti u red Vučića da radi što treba raditi ili žele dovesti novu ekipu koja će bolje slušati”, zaključio je.

Komentirajući optužbe iz BiH da je SOA pokušala regrutirati pripadnike selefijskog pokreta kaže kako je teško odrediti što je točno s obzirom na informacije.

“Bit obavještajne zajednice je da prevenira neke stvari, prava obavještajna zajednica sama proizvodi probleme pa ih rješava, što nije neuobičajeno. S obzirom na količinu informacija s kojima raspolažem ne mogu točno tvrditi o čemu se točno radi. Mislim da će morati proći određeno vrijeme prije nego saznamo istinu, a pitanje je i hoćemo li i tada saznati”, smatra Kalinić.

Za vježbu evakuacije Veleposlanstva SAD-a u Zagrebu kaže kako je riječ o ozbiljnoj vježbi ozbiljne države. “Oni ne žele ništa prepustiti slučaju. Izašli su s  veleposlanstvom iz centra grada, vrlo blizu su zračnoj luci, imaju svoju strategiju i znaju što se može prevenirati, a što ne. To je razlika između SAD-a i Hrvatske, oni razmišljaju pedeset godina unaprijed, a mi nismo u stanju razmišljati ni 15 minuta unaprijed”, komentirao je Kalinić u Novom danu N1 televizije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari