Pratite nas

Herceg Bosna

Obilježena 25. godišnjica stradanja Hrvata Bugojna

Objavljeno

na

U Bugojnu je danas polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i svetom misom zadušnicom obilježena 25. obljetnica stradavanja, progona i zločina nad Hrvatima. Na gradskom groblju Sultanovići kod Spomen Križa položeni su vijenci i upaljene svijeće ubijenim hrvatskim civilima i poginulim pripadnicima bugojanske brigade HVO-a.

Hrvatskim žrtvama agresije tzv. Armije BiH na Bugojno počast su odali: Udruga obitelji nestalih i poginulih Hrvata Općine Bugojno, HVIDRA Bugojno HVO-a Herceg-Bosne, Hrvatska udruga logoraša Bugojno, Udruga nositelja ratnih odličja HVO-a Bugojno, Udruga nestalih i poginulih branitelja Domovinskog rata Županije Središnja Bosna, Udruga obitelji stradalih i poginulih branitelja ŽSB, Udruga hrvatskih logoraša na razini BiH i HKD Napredak Bugojno.

Bugojanskim žrtvama poklonili su se i gosti iz Republike Hrvatske – udruga Feniks i Udruga “Vukovarske majke”.

Počast poginulim hrvatskim braniteljima i ubijenim civilima odali su i hrvatski dužnosnici u BiH na čelu s Marinom Pendeš, ministricom obrane BiH.

Predstavnici HDZ-a Bugojno na čelu s predsjedateljem Općinskog vijeća u Bugojnu, HDZ Županije Središnja Bosna, također su položili vijence i upalili svijeće stradalim Hrvatima.

Na gradskom groblju Sultanovići danas su bili i pripadnici 1. gardijske pukovnije Oružanih snaga BiH koja baštini tradiciju Hrvatskog vijeća obrane.

Djeca hrvatskih povratnika u Bugojno, također su u odjeveni u majice s natpisom “311 žrtva” i “25 godina stradanja Hrvata Bugojna” odali počast stradalima.

Marina Pendeš, ministrica obrane BiH, za Dnevnik.ba je kazala kako očekuje da će pravosuđe u BiH pred lice pravde dovesti odgovorne za progon Hrvata Bugojna.

“Pravda, iako spora, ipak je dostižna. Očekujem da će pravosuđe konačno pred lice pravde dovesti i one koji su radili zločine nad Hrvatima Bugojna, ali u cijeloj BiH”, kazala je Pendeš.

Naglasila je i kako očekuje da će odgovarati odgovorni za progon, uništavanje imovine, ali i ubojstva civila u Bugojnu.

“Očekujemo da Tužiteljstvo BiH pokrene istrage i kazni odgovorne za progon Hrvata, ubojstva civila, uništavanje imovine”, kazala je Pendeš.

Miroslav Zelić, bivši logoraš s bugojanskog stadiona “Iskra” u izjavi za Dnevnik.ba je kazao kako progon Hrvata u Bugojnu nije incident nego agresija.

“Prošlo je 25 godina od agresije na Hrvate Bugojna. I danas pojedini dužnosnici iz SDA govore kako je to bio incident. To je bila agresija na sve hrvatsko. Nakon progona Hrvata iz Bugojna nastavilo se s uništavanjem svega hrvatskog – ljudi, imovine, ostalo je tada ukupno 900 Hrvata”, istaknuo je Zelić.

Posmrtni ostatci bugojanskih Hrvata koji su odvedeni iz mudžahedinskog kampa ni nakon 25 godina nisu pronađeni.

Zelić je, odgovarajući na pitanje, sabotira li SDA istraga kazao kako postoji politički pritisak i utjecaj na pravosuđe u BiH.

“Slavica Terzić 10 godina radi na tome, najmanje 10 godina. Obećala je da će završiti ove godine, to je obećavala i ranije. Moguće je da postoji utjecaj na pravosuđe”, rekao je Zelić za Dnevnik.ba.

Dijana Strujić, predsjednica Udruge obitelji nestalih i poginulih Hrvata u Bugojnu i supruga nasilno odvedenog Mihovila Strujića, kazala je za Dnevnik.ba kako imaju informacije da je Tužiteljstvo BiH konačno počelo raditi svoj posao kako treba.

“Očekujemo da će pravosuđe u ovoj godini to završiti, tako nam je obećano. Svih ovih godina smo imali probleme s političke stranke. Nadam se da će sada biti drugačije”, izjavila je Strujić.

Supruga jednog od nasilno odvedenih bugojanskih Hrvata čiji posmrtni ostatci ni do danas nisu pronađeni naglasila je kako je nedavno preminuo i Zoran Galić, posljednji živi roditelj.

“Sada ostaju supruge i djeca, ako mi moramo doživjeti sudbine roditelja nasilno odvedenih bugojanskih Hrvata, pa tko će se onda boriti za istinu o njima?”, kazala je Strujić.

Sveta misa zadušnica služena je crkvi sv. Antuna Padovanskog,a predvodio ju je fra Hrvoje Radić u koncelebraciji sa svećenicima župa Općine Bugojno i gvardijanom franjevačkog samostana sv. Duha u Fojnici, Mirom Relotom, kojem i Bugojno pripada.

Podsjetimo, iz Bugojna je tijekom agresije tzv. Armije BiH protjerano 15 tisuća Hrvata.

Posmrtni ostatci nestale bugojanske skupine ni nakon 25 godina nisu pronađeni.

Hrvati u Bugojnu odgovornim smatraju Selmu Cikotića, bivšeg zapovjednika OG Zapad 3. korpusa tzv. Armije BiH, Dževada Mlaću, predsjednika Ratnog predsjedništva u Bugojnu, Abdulaha Jeleča, načelnika Stožera TO-a, Tahira Granića, zapovjednika 307. brdske brigade tzv. Armije BiH. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

HNS: Presuda ratnom zločincu Enveru Buzi zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Prvostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine ratnom zločincu Enveru Buzi, bivšem zapovjedniku bataljuna Prozor Armije BiH, pod čijim se vodstvom počinio masakr u Uzdolu nad hrvatskim civilima i pripadnicima HVO-a, zabrinjavajuće je negiranje opsega okrutnih zločina protiv Hrvata u BiH, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a, javlja Hrvatski Medijski Servis.

U nizu nepravdi koje osporavaju raspone ratnih zločina, pokolja i ugnjetavanja pripadnika hrvatske nacionalnosti, Odjel za branitelje HVO-a i Domovinski rat GV HNS-a BiH apelira na postizanje pravde za žrtve i mira za obitelji ubijenih.

“Devaloriziranje žrtava i okrutnosti zločina putevi su koji Bosnu i Hercegovinu vraćaju u bolnu prošlost i oni za koje se BiH ne smije opredijeliti”, stoji u priopćenju.

Iz Odjela za branitelje GV HNS-a ističu kako je jaka i funkcionirajuća pravna država prioritet razvoja Bosne i Hercegovine, koja će u sukladnosti s ovlastima i djelovanjem pružiti okvir za mirnu i stabilnu budućnost zajedničke domovine.

“Put stabilnosti, pravičnosti, suživota i zajedništva neophodni su za mir i razvoj Bosne i Hercegovine, te naša odgovornost prema žiteljima BiH”, priopćeno je iz Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat Glavnog vijeća HNS-a./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

28 godina od okupacije Mostara od strane tzv. JNA i rezervista

Objavljeno

na

Objavio

Prije 28 godina, 19. rujna 1991. u Mostar su došli navjestitelji rata, srpski i crnogorski rezervisti JNA. Zbog navodnog osiguranja Zračne luke, u Mostar i Hercegovinu dolazi više od pet tisuća rezervista, pripadnika titogradskog i užičkog korpusa tzv.JNA.

Nedugo nakon dolaska, tzv.JNA zauzima položaje na brdima oko Mostara i zračne luke, pripremajući opsadu grada koja će početi s proljećem 1992. godine.

Za dolazak rezervista u Mostar (19. rujna 1991.) iako nenajavljen, mostarski krizni stožer bio je pripravan. U suradnji s hrvatskim kadrovima u republičkom MUP-u zaustavljen je prvi nasrtaj rezervista da uđu u samo središte grada. Zaustavljeni su u Gnojnicama i Zračnoj luci, gdje je tadašnji MUP postavio svoje policijske punktove, piše HMS.

U Mostar je ilegalno donesena radio-oprema koju su kupili Hrvati u Njemačkoj. Svakodnevno je sve veći broj dragovoljaca pristupao obrani Mostara, oružje koje je dolazilo ilegalno raspoređivalo se preko glavnog stožera u Grudama. U to vrijem gradom su kružile razne dezinformacije i zlonamjerne glasine koje je širio KOS što je među građane unosilo nemir, pa se krizni stožer morao suprotstaviti i takvom vidu specijalnog rata protiv KOS-a.

Dok je rat praktično pred vratima, oporbene stranke u Mostaru organiziraju razne mitinge podrške za JNA.

Od tada pa do početka ratnih događanja u Mostaru, skoro svakodnevno  dolazilo je i do incidenata u koje su bili uključeni rezervisti tzv.JNA. Sporadična pucnjava s okolnih brda prema Katedrali, strašenje građana s dugim cijevima na ulicama, bombe u kafićima, pijančevanje i tuče, te pucnjava na vozila u okolici Mostara, ali i međusobni obračuni rezervista, unijeli su osjećaj straha, nemira i nesigurnosti među stanovnike Mostara.

U listopadu 1991. je napadnuto i selo Ravno u sjeverozapadnom dijelu Popova polja, što je događaj kojim de facto počinje rat u Bosni i Hercegovini, za kojeg tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović je kazao da nije „naš rat“.

Jedinice JNA smještene u Mostaru su trebale, zajedno s kninskim korpusom, zauzeti Split i srednju Dalmaciju. Kako to nisu uspjeli učiniti, užički i podgorički korpus ostaju na ovom području.

Užički korpus je preimenovan u ”bilećki”, a poslije i u ”hercegovački”. Djelovao je na području Mostara. Titogradski korpus je djelovalo na području Popova polja, Neuma, Stona i Dubrovnika.

Pod zapovjedništvom ovih korpusa su kasnije bile i brojne paravojne formacije iz Srbije i istočne Hercegovine, koje su počinile i zločin na Uborku gdje je mučki ubijeno 114 civila iz mostarskog naselja Zalik i Sutina, a za koji nitko nije odgovarao. Bio je to jedan od prvih masovnih zločina nad civilima tijekom četverogodišnjeg rata u BiH.M. L./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari