Pratite nas

Događaji

Obilježena 25. obljetnica stradanja hrvatskog naroda na Kupresu

Objavljeno

na

U organizaciji Općine Kupres i udruga proisteklih iz Domovinskog rata u ponedjeljak je obilježena 25. obljetnica stradanja hrvatskog naroda na Kupreškoj visoravni.

Obilježavanja obljetnice započelo je polaganjem vijenaca ispred masovne grobnice Ogledala iz Drugog svjetskog rata, na spomen obilježju Suho polje, kod masovne grobnice Kupreško polje, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća ispred Spomenika vukovarskim braniteljima.

Vijence su položila izaslanstva braniteljskih udruga, hrvatskih političkih stranaka, općinskih, županijskih i federalnih vlasti te izaslanstva gradova prijatelja Kupresa.

Nakon svete mise u crkvi sv. Obitelji u Kupresu, koju je predvodio kupreški župnik don Marko Tomić, u velikoj dvorani Hrvatskog doma Kupres održan je prigodni program.

Okupljene je na početku pozdravio načelnik općine Kupres Milan Raštegorac, a uime predsjednice Republike Hrvatske nazočnima se obratio veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni u Hercegovini Ivan Del Vechio te zamjenik predstojnika Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Petar Barišić.

U okviru obilježavanja stradanja Hrvata Kupresa, upriličena je i javna rasprava na temu “Kupres 1942. – 1992. – sličnosti i naučene lekcije”, u okviru kojeg je govorio saborski zastupnik i hrvatski general Željko Glasnović.

Dan ranije, u nedjelju, u dvorani Skupštine Hercegbosanske županije u Tomislavgradu predstavljana je knjiga “Bilo jednom na Kupresu”, autora Dinka Pejčinovića.

Uz autora, o knjizi koja sadrži iskaze sudionika ratnih događanja iz travnja 1992. godine u Kupresu, govorio je jedan od branitelja i stradalnika Mario Bagarić.

Pejčinović je u svojoj knjizi, do najsitnijih detalja, opisao što se događalo prije 25 godina na Kupresu, s posebnim osvrtom na svjedočanstva pripadnika “studentske bojne” kojoj je on pripadao.

>>> Bitka za Kupres 1992.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Bremenitost i bogatstvo hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Održana dvodnevna konferencija posvećena hrvatskoj političkoj emigraciji

Dvodnevna međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”, upriličena  21. i 22. veljače u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Hrvatske matice iseljenika, ponudila je jako zanimljiva predavanja iz povijesti hrvatske političke emigracije, koja, a prema organizatorima, nažalost u našoj domovini ima često negativan imidž, kako u široj hrvatskoj javnosti tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija.

U uvodnom tekstu  u konferenciju organizatori su istaknuli i činjenicu da je jedan od razloga organizacije ove konferencije želja da se pokaže  kako je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete, istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društvenopolitičkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u 20. stoljeću. Organizator je konferencijom želio demistificirati ulogu hrvatske političke emigracije  u dugoj borbi za neovisnost Hrvatske i upoznati hrvatsku javnost sa akterima i događajima iz toga vremena.

Na samom početku konferencije nazočne su pozdravili u ime organizatora: predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta i ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić te ravnatelj Ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu dr. Tomislav Markić te Vlatka Vukelić, u ime hrvatskih studija zagrebačkog Sveučilišta.

U dva dana vrlo kvalitetnih predavanja nazočni su mogli čuti mnogo činjenica i podataka iz života hrvatske političke emigracije, a predavači su bili Jure Krišto, Vladimir Šumanović, Tomislav Sunić, Danijel Jurković, Ante Beljo, Marina Perić Kaselj, Mario Jareb, Josip Jurčević, Mnarin  Sopta, Mijo Korade, Tomislav Đurasović, Wolfy Krešić, Nikola Štedul,  Miro Akmadđa, Ivan Miletić, Tanja Trošelj Miočević, Marko Zadravec, Jure Vujić, Marin Knezović, Bože Vukušić, Anđelko Mijatović, Vice John  Batarelo, Željko Glasnović, Ivan Tepeš, Marko Paradžik, Vlado Glavaš, Mislav Rubić, Krešimir Bušić, Stipe Ledić, Vlatko Smiljanić, Domogoj Novosel, Gojko Borić i Jakov Žižić.

Drugoga dana Međunarodne konferencije o povijesti hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću nazočni su mogli čuti vrlo zanimljivo predavanje dr. sc. Anđelka Mijatovića o Bruni Anti Bušiću, čovjeku kojega mnogi vide kao svojevrsni simbol hrvatskoga otpora i žrtve.

dr. sc. Anđelko Mijatović

U svom nadahnutom i činjenicama potkrijepljenom izlaganju dr. sc. Mijatović je sažeo cjelokupno Bušićevo djelovanje, govoreći o počecima i tradicionalnoj Imotskoj krajini, te obiteljskom kolektivnoj svijesti o stradanju Hrvata osobito u Drugom svjetskom ratu i poraću. Slikovito je opisao sve ono što su “drugovi” zamjerili mladom Bušiću i patnje kroz koje je prolazio. Spomenuo je i pomoć koju  je Bušiću u više navrata pružao dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske, a čiji je bliski suradnik bio dr. sc. Mijatović.

Prema Mijatovićevim riječima Bušić se književnošću zanio vrlo mlad a pisao je prozna djela, tako mu je 1955. godine nagrađena pripovjetka “Starac i život”. I tijekom bijega iz Hrvatske Bušić se bavio književnošću i aktivnim novinarskim radom, ma gdje živio. Bio je, kako reče dr. Mijatović, vijesnik skorašnje hrvatske borbe i slobode.

– Bušićev život i ukupno njegovo djelovanje ugrađeni su u temelje suverene hrvatske države, kazao je ovom prigodom dr. sc. Anđelko Mijatović.

Anto PRANJKIĆ

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću – međunarodna konferencija

Objavljeno

na

Objavio

Danas je otvorena međunarodna konferencija POVIJEST HRVATSKE POLITIČKE EMIGRACIJE U 20. STOLJEĆU (21. – 22. veljače 2019.) u organizaciji Hrvatske matice iseljenika i Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva.

Pozdravni govor, uz Marina Soptu, predsjednika Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Miju Marića, ravnatelja Hrvatske matice iseljenika te Tomislava Markića, ravnatelja ureda HBK i BK BiH za dušobrižništvo Hrvata u inozemstvu, održala sam ispred Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, referirajući se na Odsjek za povijest i doktorski studij povijesti.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari