Pratite nas

Događaji

Obilježena 25. obljetnica stradanja hrvatskog naroda na Kupresu

Objavljeno

na

U organizaciji Općine Kupres i udruga proisteklih iz Domovinskog rata u ponedjeljak je obilježena 25. obljetnica stradanja hrvatskog naroda na Kupreškoj visoravni.

Obilježavanja obljetnice započelo je polaganjem vijenaca ispred masovne grobnice Ogledala iz Drugog svjetskog rata, na spomen obilježju Suho polje, kod masovne grobnice Kupreško polje, nakon čega je uslijedilo polaganje vijenaca i paljenje svijeća ispred Spomenika vukovarskim braniteljima.

Vijence su položila izaslanstva braniteljskih udruga, hrvatskih političkih stranaka, općinskih, županijskih i federalnih vlasti te izaslanstva gradova prijatelja Kupresa.

Nakon svete mise u crkvi sv. Obitelji u Kupresu, koju je predvodio kupreški župnik don Marko Tomić, u velikoj dvorani Hrvatskog doma Kupres održan je prigodni program.

Okupljene je na početku pozdravio načelnik općine Kupres Milan Raštegorac, a uime predsjednice Republike Hrvatske nazočnima se obratio veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni u Hercegovini Ivan Del Vechio te zamjenik predstojnika Središnjeg ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Petar Barišić.

U okviru obilježavanja stradanja Hrvata Kupresa, upriličena je i javna rasprava na temu “Kupres 1942. – 1992. – sličnosti i naučene lekcije”, u okviru kojeg je govorio saborski zastupnik i hrvatski general Željko Glasnović.

Dan ranije, u nedjelju, u dvorani Skupštine Hercegbosanske županije u Tomislavgradu predstavljana je knjiga “Bilo jednom na Kupresu”, autora Dinka Pejčinovića.

Uz autora, o knjizi koja sadrži iskaze sudionika ratnih događanja iz travnja 1992. godine u Kupresu, govorio je jedan od branitelja i stradalnika Mario Bagarić.

Pejčinović je u svojoj knjizi, do najsitnijih detalja, opisao što se događalo prije 25 godina na Kupresu, s posebnim osvrtom na svjedočanstva pripadnika “studentske bojne” kojoj je on pripadao.

>>> Bitka za Kupres 1992.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Biskup Rogić: U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko

Misno slavlje u spomen na 440. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibije branitelja ove utvrde 13. siječnja 1578. godine, održano je u nedjelju 14. siječnja u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom.

Misu u sklopu 9. hodočasničkog spomen-pohoda predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, biskupima u miru Antom Ivasom i Milom Bogovićem, generalnim vikarom biskupije mons. Markom Cvitkušićem i domaćim župnikom Stjepanom Filipcem.

Uz više od tisuću hodočasnika iz cijele Hrvatske slavlju su nazočili i izaslanik predsjednice RH Ivica Krupec, ministar branitelja Tomo Medved, sisačko-moslavački župan Ivo Žinić, 12 hrvatskih generala članova Hrvatskog generalskog zbora predvođenih generalom zbora Pavom Miljavcem, kao i predstavnici brojnih udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Na početku sve okupljene je pozdravio biskup Košić zahvalivši svima na dolasku, a posebno po prvi puta biskupu Rogiću, te biskupima Ivasu i Bogoviću koji su već predvodili slavlja na ovome mjestu.

U homiliji biskup Rogić je rekao kako je sveti zadatak nas živih pamtiti velike dane i velike ljude iz naše povijesti. „Pobjede i porazi dio su svakog ljudskog i narodnog života, sastavni dio življenja. Kako smo se kada ponijeli predstavlja povijest, učiteljicu života. Ono što padne u zaborav prestaje biti škola života, izvor nadahnuća, opomena ili poticaj za uzlete novih generacija. Ako zaboravimo velikane i herojstva kako ćemo danas odgojiti velikane i heroje? Kako se nositi s novim opsadama i zahtjevnostima vremena? Čime ćemo danas biti zadivljeni i što će nas nositi naprijed?

U Svetom pismu izabrani Izraelski narod stalno prepričava svoju povijest. Djed i otac prepričavaju sinu i unuku događaje iz prošlosti svoga naroda: da upozna djela Božja, da otkrije ljude koje je nosila snaga vjere i da pronađe put u budućnost, u sadašnjim nevoljama sigurne i svijetle putokaze. Oni ih ohrabruju da ostanu vjerni Savezu, da se sa lutanja vrate, da iznova otkriju Božja djela za njih. U tom svjetlu, mi danas pričamo povijest Gvozdanskog pred 440 godina s 13. na 14. siječnja davne 1578. godine“, rekao je biskup te dodao kako u brojnim bitkama tijekom povijesti za slobodu hrvatskog čovjeka Gvozdansko svijetli kao najsjajnija zvijezda na nebu te i danas izaziva divljenje. „Velika vojna vještina, otpor do posljednjeg čovjeka i svjesno žrtvovanje za križ i slobodu učinilo je Gvozdansko simbolom hrvatske želje za slobodom i simbolom otpora protiv stranih osvajača.

U našoj povijesti Gvozdansko je poseban biser kakvih nema puno ni u povijestima drugih naroda. Proći će stoljeća, a stradanja će se ponoviti i na početku Drugog svjetskog rata i u Domovinskom ratu. Doći će gotovo do istrebljenja, nestanka cijelih obitelji. U zadnjem pohodu crkva će biti zapaljenja. Tako svjedoči povijest, tako glasi istina o Gvozdanskom. I nama valja te događaje prepričavati, uspomene čuvati i od učiteljice života učiti, pouku tražiti u svjetlu Božje riječi“.

U nastavku biskup se osvrnuo na pročitanu Riječ Božju. Istaknuvši kako ona govori o pozivu, biskup Rogić se zapitao koji je naš današnji poziv i na što nas Bog zove. Hrvatski narod, od stoljeća sedmog, ima svoju uporišnu točku, svoj oslonac i sigurnost u vjeri u Boga Stvoritelja i Otkupitelja, Gospodara svijeta i vjekova. Vjera u trojedinog Boga, Oca, Sina i Svetoga Duha, vjera koju nam je Krist navijestio, objavio i svojom smrću i slavnim uskrsnućem učvrstio. Vjera u kojoj smo kršteni i Bogu posvećeni. Ako smo kroz prošle nevolje trpjeli i iz njih izišli, prevladali ih Božjom pomoću, snagom vjere i požrtvovnosti umirući jedni za druge, zajedništvom, zašto bi danas toga uzmanjkalo?

Isprosimo molitvom da nas ne ujedinjuje samo nevolja, nego istinska želja za izgradnjom boljeg svijeta, boljih odnosa, svakog napretka. Ne smijemo od toga odustati. Božja Riječ spominje da ‘Svijećnjak Božji još ne bijaše ugašen’. Vjerujemo da ni u našem narodu plamen svjetla i ljubavi za Boga, za čovjeka – brata pored sebe, za svoju Domovinu, za dobre odnose među ljudima, smisao za žrtvu, nije ugašen.

Svaki uloženi napor, svaka iskazana požrtvovnost i velikodušnost, svaka sposobnost pojedinca ugrađena u to, svaki novi uspjeh – uvelike će opravdati i podnesene žrtve, učiniti ih još vrjednijima. Pozvani smo živjeti svoju vjeru! Živjeti ju u obitelji, na javnom mjestu, u svom pozivu i okruženju, svjedočiti ju usprkos svim opsadama kojih i danas ima na pretek. Pozvani smo – svaki ponaosob – bolje osluhnuti na što nas Bog zove, što još više i bolje možemo učiniti za svoj narod, svoju Domovinu, svoje sugrađane, svoje najbliže!

Kada to otkrijemo, budimo poput Samuela ili prvih Isusovih učenika. Zato, s vjerom u Božju providnost i milosrđe, ne žaleći truda oko dobra svega naroda i zajedništva, ohrabreni iskustvom prevladanih nevolja, čuvajmo što nam je najsvetije. Najveća ljubav je u Bogu. On je ljubav sama koja Sina daruje za spasenje svakog čovjeka. Dati život, dati sebe za ljubav, za prijateljstvo, za istinu i vjeru, za obitelj i Domovinu ne može biti zaboravljeno. I nije život koji nestaje nego donosi svoje plodove i kad ga više ne bude. Tome nas i danas uče heroji Gvozdanskoga i nakon 440 godina“, zaključio je na kraju biskup Rogić.

Nakon mise slijedio je mimohod „U čast hrvatskim junacima Gvozdanskog“ do spomen-križa, gdje je na početku komemoracije molitvu za duše svih branitelja i žrtava Gvozdanskog iz 1578., 1941. i 1991. godine predmolio biskup Košić. Vijence i svijeće kod križa položili su predstavnici vlasti, braniteljskih udruga te predstavnici kulturnih i povijesnih udruga, a na kraju ispred samog kaštela Gvozdansko u čast žrtava zapaljen je „Plamen slobode“.

GVOZDANSKO – HRVATSKI ALAMO ZA KOJI NE ZNAJU JEDINO HRVATI

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Obljetnica akcije “Širinci 92”

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U Širincima, 18 kilometara zapadno od Nove Gradiške, u srijedu je održana komemoracija u spomen na 17 poginulih branitelja i vojnu akciju “Širinci 92”, koja je bila dio vojne operacije “Orkan” kojom je od listopada 1991. do početka 1992. oslobođen dio okupiranog teritorija zapadne Slavonije.

Tom akcijom omogućena je i uspostava kraće prometne veze između Slavonije i ostatka Hrvatske.

U ime Ministarstva obrane zapovjednik kopnenih snaga Hrvatske vojske (HKOV) general Siniša Jurković, koji je i sam bio sudionik ratnih akcija na novogradiškom području, rekao je da je operacija “Orkan” bila vrlo uspješna i pokazala da je Hrvatska vojska stasala u ozbiljnu oružanu snagu.

Tijekom operacije “Orkan” Hrvatska vojska oslobodila je 21 uporište, rekao je Jurković, dodajući kako su se borili i “sanjali jednu bolju i pravedniju Hrvatsku”.

Umirovljeni pukovnik Adam Tomičić, prisjećajući se vremena prije 26 godina, pozvao je da “prestane otuđenje hrvatske države” i da se za Hrvatsku bori Vlada kao što su se i oni borili. Pozvao je vlast da se posebno zauzme za “stvaranje uvjeta koji će zaustaviti odlazak mladih ljudi iz Hrvatske”.

“Tko zna što nas u budućnosti čeka, sve nas je manje i sve smo stariji”, istaknuo je Tomičić.

“Akcija ‘Širinci 92’ bila je posljednja vojna akcija na slavonskom ratištu uoči Sarajevskog primirja koje je na snagu stupilo 3. siječnja u 18 sati. Unatoč primirju, provokacije na novogradiškom ratištu nisu prestajale, a u nekima od njih poginuo je dio branitelja kojima je danas odana počast”, podsjetio je umirovljeni bojnik, sudionik akcije “Širinci 92” Marko Derežanin.

Okupirani teritorij zapadnog dijela Slavonije potpuno je oslobođen u vojno-redarstvenoj akciji “Bljesak” 1995. godine.

Obilježavanje 26. godišnjice vojne akcije “Širinci 92” organizirali su Udruga veterana 3. gardijske brigade “Kune”, ogranak iz Nove Gradiške, Odbor za obilježavanje datuma iz Domovinskog rata novogradiškoga kraja i Općina Rešetari.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari