Pratite nas

BiH

Obilježena 26. godišnjica stradanja Hrvata u selu Trusina kod Konjica

Objavljeno

na

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomen-obilježja u Trusini kod Konjica u utorak je obilježena 26. godišnjica ubojstva 22 Hrvata koje su pripadnici Jedinice za posebne namjene ‘Zulfikar’ ubili na današnji dan 1993. godine.

Kod spomen-obilježja i križa podignutog na mjesnom groblju u Trusini, uz članove obitelji i prijatelje žrtava, okupili su se i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović, ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Slađan Bevanda i ministar pravde Bosne i Hercegovine Josip Grubeša.

Nakon polaganja vijenaca održana je sveta misa koju je predvodio don Ante Ledić koji je u svojoj propovijedi pozvao na opraštanje i podsjetio na posljednje Isusove riječi na križu: “Oče oprosti im jer ne znaju što čine”.

U napadu postrojbi Armije BiH kojima je zapovijedao Zulfikar Ališpago selo je zauzeto u ranim jutarnjim satima, nakon čega je ubijeno 18 civila i četiri pripadnika HVO-a.

Najstarija žrtva bila je Kata Drljo koja je u vrijeme kada je ubijena imala 75 godina dok je najmlađa žrtva Ivan Drljo u vrijeme kada je ubijen imao 21 godinu.

Sud BiH je zbog zločina u Trusini dosad pravomoćno osudio bivše pripadnike Armije BiH Edina Džeku, i to na 13 godina zatvora, dok je Rasema Handanović temeljem sporazuma o priznanju krivnje osuđena na pet i pol godina zatvora.

Na 15 godina zatvora osuđen je Nihad Bojadžić, Nedžad Hodžić dobio je 12 godina, a Mensur Memić deset godina zatvora.

Za ovaj zločin optužen je i Zulfikar Ališpago protiv koga je vođen odvojen proces zbog lošeg zdravstvenog stanja.

(Fena)

 

26 godina od ratnog zločina u selu Trusina kod Konjica

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Milorad Dodik podržao izmjene Izbornog zakona BiH

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik podržava promjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojim bi se, kako kaže, dala prilika Srbima, Hrvatima i Bošnjacima da biraju svoje predstavnike.

To je, kaže, jedini način da BiH, ipak osigura mir i stabilnost te da se svako nametanje rješenja drugima pokazalo kao neprihvatljivo.

Dodik je u izjavi novinarima u Banjoj Luci kazao kako predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ima pravo kada traži promjenu Izbornog zakona BiH, “jer se nitko od konstitutivnih naroda u BiH ne može preglasavati, kao što je bilo takvih slučajeva s Hrvatima”.

U Daytonskom sporazumu je, kaže, uspostavljen jedan važan princip da BiH može egzistirati samo uz dogovor tri naroda i dva entiteta, ali su ga predstavnici međunarodne zajednice oskvrnuli i “bilo je puno petljavina”.

Ponovio je da je neprihvatljiv Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, jer je njime, kako tvrdi, učinjena diskriminacija prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njezinoj imovini, te da treba podržati zahtjeve za njegovo ukidanje.

On je danas u Banjoj Luci sudjelovao u procesiji povodom pravoslavog praznika Bogojavljenja, a koja je, kako je naveo, bila je posvećena podršci srpskom narodu i Crkvi u Crnoj Gori u nastojanjima da se pokaže jedinstvo kada je riječ o obrani srpskih svetinja, ma gdje se nalazili. (Fena)

Čović: Uz ovu dinamiku Izborni zakon moguće usuglasiti do kraja ožujka

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Nakon 12 godina održat će se izbori u Mostaru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović ustvrdio je u nedjelju da će se na jesen prvi put nakon 12 godina održati izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru, izražavajući očekivanja da će se izmijeniti i izborna pravila za biranje Doma naroda i Predsjedništva.

U intervju za Novinsku agenciju Federacije BiH (FENA) Čović je rekao kako se vode intenzivni razgovori s vodećom bošnjačkom Strankom demokratske akcije (SDA) kako bi se postigao dogovor o Mostaru.

„Sigurno će biti organizirani izbori u Mostaru 2020. godine. Taj problem će se riješiti, to je sasvim izvjesno. I to u za to predviđenim zakonskim rokovima“, rekao je Čović.

Ustavni sud BiH je 2010. godine po apelaciji tadašnje predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto (HDZ BiH) poništio odredbe Izbornog zakona BiH o načinu biranja vijećnika u Gradsko vijeće iz šest gradskih područja.

Nakon toga je aktivistica Naše stranke Irma Baralija prošle godine pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu dobila presudu protiv BiH jer u Mostaru građani godinama ne mogu birati tijela vlasti.

Čović je pojasnio kako je suština tih presuda da se pronađe način izbora 35 vijećnika za Gradsko vijeće, dok pak bošnjačka SDA inzistira na promjeni Statuta i donošenju posebnog zakona o Mostaru kojim bi se onemogućila dominacija brojnijih Hrvata nad Bošnjacima u tome gradu.

„Meni se čini da je realno postaviti plan do kraja trećeg mjeseca da taj posao završimo“, istaknuo je čelnik HDZ-a. Dodao kako se zajedno s time treba postići dogovor o izmjeni izbornog zakonodavstva o načinu biranja Doma naroda i Predsjedništva BiH gdje pak Hrvati traže zaštitu od preglasavanja brojnijih Bošnjaka.

Po njegovim riječima HDZ-ov prijedlog i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora temelje se na idejama federalizma koje baštini Europska unija kao standard, te da se u BiH uz građane trebaju zaštititi i tri naroda.

Čović je uvjeren kako bi se nakon izmjena Izbornog zakona BiH trebali stvoriti uvjeti za izbor nove Vlade Federacije BiH i predsjednika toga entiteta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari