Pratite nas

Hrvatska

Obilježena 28. godišnjica prve žrtve i zarobljavanja branitelja Kijeva

Objavljeno

na

Polaganjem vijenaca i misom zadušnicom u Kijevu obilježena je 28. godišnjica prve žrtve u obrani toga mjesta Frane Jurića Arambašića i zarobljavanja pripadnika Hrvatske vojske koji su nakon toga bili odvedeni u srpske logore, priopćilo je u ponedjeljak Hrvatsko društvo logoraša.

Vijence su na Arambašićevo spomen-obilježje položili predsjednik splitsko-dalmatinske podružnice Hrvatskoga društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Ivan  Turudić i načelnica Općine Kijevo Lidija Slavić u nazočnosti Arambašićeve obitelji i predstavnika branitelja toga mjesta u Dalmatinskoj zagori.

“Danas obilježavamo 28. godišnjicu sjećanja na prvu žrtvu u obrani Kijeva Franu Jurića Arambašića kao i veliko stradavanje civila i zarobljavanje 70 pripadnika hrvatske vojske i policije među kojima je bilo i 37 pripadnika 4. Gardijske brigade koji su nakon zarobljavanja odvedeni u logore, a još dvojica branitelja su poginuli,” rekao je  Turudić.

Kako je navedeno, Turudić je istaknuo je da su mještani hrvatskoga sela Kijeva i njegovi  branitelji osjetili “svu težinu divljačke agresije Jugoslavenske armije i srbočetnika.”

Nakon pada Kijeva, podsjetio je Turudić, “srbočetnici su barbarski, do temelja, eksplozivom srušili župnu crkvu sv. Mihovila, selo je opljačkano pa spaljeno, a mnogi hrvatski branitelji i civili odvedeni u logore na područje grada Knina gdje su proživljavali razna psihofizička mučenja, kako od pripadnika Mladićevih snaga, tako još vise od Martićeve milicije kod kojih su utamničeni u logorima smrti – stara bolnica, tvrđava, južni logor, policijska postaja”.

Po njegovim riječima, Kijevo je poslužilo “Jugoslavenskoj narodnoj armiji”  (JNA) i srbočetnicima kao ogledni primjer provođenja etničkoga čišćenja, spaljene zemlje, a jedanaest mještana Kijeva su, nažalost, mučki likvidirani na svome kućnom pragu pri samom ‘čišćenju’ sela i nisu dočekali Vojno redarstvenu operaciju (VRO) “Oluja” u kojoj je oslobođeno i Kijevo, te stvorena slobodna i neovisna Republika Hrvatska.

Istaknuo je kako je “rezultat etničkoga čišćenja” vidljiv i kroz brojke – u čisto hrvatskome selu Kijevu do Domovinskog rata je živjelo po popisu iz 1991. 1261 stanovnik, a po popisu iz 2011. samo 417 stanovnika.

U prvom planu incident u Uzdolju, zanemaruje se da su mještani svesrdno podupirali agresiju na Hrvatsku

“S druge strane, svjedoci smo i ovih dana pokušaja da se skrene pozornost na srpsko pitanje u Hrvatskoj i da se u prvi plan stavi incident u selu Uzdolje, zanemarujući činjenicu da su i mještani Uzdolja svesrdno podupirali agresiju na Republiku Hrvatsku”, ustvrdio je Turudić.

Podsjetio je kako su Uzdoljani, zajedno s ratnim zločincem Ratkom Mladićem, Milom Martićem, Goranom Babićem koji je priznao krivnju za ratni zločin, aktivno sudjelovali u okupaciji hrvatskoga sela Kijeva, ubojstvima, pljački i paleži za što se dosad nisu niti pokušali ispričati, a kamoli zatražili oprost, a sudjelovali su i u protjerivanju i ubojstvima nesrpskoga stanovništva iz mjesta u okolici Knina – Biskupija, Potkonje za vrijeme Domovinskog rata.

“Pridružujemo se osudama nasilja čak i ako je to obračun navijačkih skupina (Delija i Grobara) s obzirom da vlasnik objekta pripada jednoj od navijačkih skupina koje kako znamo međusobno ratuju, a voli se i slikati u društvu osuđenog ratnog zločinca Dragana Vasiljkovića zvanoga kapetan Dragan”, rekao je Turudić.

Smatra kako je takvo ponašanje vlasnika “direktna potvrda njegove želju za provođenjem velikosrpske politike, oživljavanja četništva na tim prostorima i pokušaja vraćanja tzv. SAO Krajine za kojom toliko žale i tuguju”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Grlić Radman: Hrvatska želi oživjeti temu europskog proširenja

Objavljeno

na

Objavio

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman rekao je u četvrtak u Pragu da Hrvatska želi oživjeti temu europskog proširenja kojom se nije ozbiljnije bavilo od 2013. i pristupanja Hrvatske u EU.

“Želimo oživjeti temu koja je poprilično dugo u europskoj obitelji bila zanemarena i kojom se nakon zadnjeg proširenja i ulaska Hrvatske u EU nitko nije baš ozbiljno bavio”, rekao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova nakon ministarske konferencije Višegradske skupine i zemalja zapadnog Balkana.

Kaže da će Hrvatska kao predsjedateljica Vijećem EU-a raditi na tome da se u Uniji postigne “jedinstvo i konsenzus o proširenju”.

“Budući da Hrvatska više nije promatrač u Europskoj uniji, nego kreator europskih politika, osjećamo odgovornost i potrebu imati temu proširenja visoko na dnevnom redu za vrijeme hrvatskog predsjedanja”, smatra hrvatski ministar.

Svi sastanci i konferencije o širenju EU-a na zapadni Balkan priprema su za glavni događaj hrvatskog predsjedanja.

“Samosvjesno i uspješno igramo utakmicu, a finale će biti na zagrebačkom samitu u svibnju”, ističe Grlić Radman. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

U ovoj godini planira se prijam 915 novih djelatnika u vojsku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U ovoj godini u Hrvatsku vojsku bit će primljeno 915 novih djelatnika s tržišta rada temeljem javnog natječaja, a 711 već zaposlenih osoba promijenit će postojeću statusnu kategoriju, predviđeno je planovima koje je Vlada u četvrtak usvojila na sjednici.

Vlada je, naime, usvojila Plan prijma osoblja za ovu godinu u Hrvatsku vojsku te Plan promjena kategorija postojećega vojnog osoblja, a njima se nastavlja proces prijma vojnika, dočasnika i časnika u službu radi pomlađivanja kadrova i održavanja brojčane veličine vojske.

U Financijskom planu Ministarstva obrane za ovu godinu osigurana su sredstva za provedbu Plana i procijenjen je bruto trošak rashoda za novozaposlene u iznosu od 51,36 milijuna kuna.

Vlada je donijela i odluku o pokretanju pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Dodatka I. Kolektivnom ugovoru (KU) za znanost i visoko obrazovanje, te imenovala svoj pregovarački odbor.

Dana 27. ožujka, naime, istječe rok od 15 mjeseci na koji je sklopljen sporazum o Dodatku I. KU-a.

Njime je uređen dodatak na plaću (u iznosu od 10, 12 ili 15 posto osnovice za izračun plaće u javnim službama), za rad na poslovima s posebnim uvjetima rada (izloženost velikom riziku od opasnosti, štetnosti i naporu u smislu ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u vezi s radom te poremećaja u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje).

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako je do sada sve funkcioniralo prema odredbama Dodatka I. te očekuje da će se pregovori “brzo riješiti” i da će biti dogovorena njegova daljnja primjena. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari