Pratite nas

Hrvatska

Obilježena 28. obljetnica stradanja Bogdanovaca

Objavljeno

na

Foto: Hina

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomenika poginulim i nestalim braniteljima i civilima u Bogdanovcima su u nedjelju državna i vojna izaslanstva, izaslanstva lokalnih vlasti, braniteljske i stradalničke udruge te suborci, rodbina i prijatelji obilježili 28. obljetnicu stradanja tog sela.

Tijekom tromjesečne obrane Bogdanovaca od višestruko nadmoćnijeg srbijanskog agresora, sela koje je tzv. „kukuruznim putem“ povezivalo Vukovar sa slobodnim hrvatskim teritorijem, poginulo je 133 branitelja i civila, a za 14 ih se još traga.

„Ove se selo u zajedništvu branilo, čuvalo i jedini put prema Vukovaru u okruženju“, rekao je bogdanovački načelnik Marko Barun, istaknuvši golem doprinos mještana sela, ondašnjega Zbora narodne garde i HOS-a i napore tijekom tromjesečne opsade.

„Ovdje je izgubljeno 133 života od kojih su 89 mještani sela, među njima sedmero pripadnika albanske nacionalne manjine, a s ponosom govorim o njima jer su bili dio nas, smatrajući da je ovo njihova država“, rekao je Barun dodavši da za zločine u Bogdanovcima još nitko nije odgovarao.

Izaslanik predsjednice Republike Ante Deur rekao je da se i ove jeseni redaju tužne obljetnice u selima vukovarsko-srijemskog kraja, danas i 28. obljetnice okupacije Bogdanovaca.

„Sjećamo se boli i krika, ali i snage i ljubavi koja se u tim trenutcima davala Hrvatskoj“, rekao je Deur istaknuvši obvezu iskazivanja poštovanja prema žrtvama ali i dužnost prenošenja istine o Domovinskom ratu na mlade naraštaje.

Obljetnice stradanja Bogdanovaca prisjetio se i tadašnji zapovjednik obrane Ivan Matković – Lasta istaknuvši da ovih dana „…oživljavaju one slike stradanja, katastrofa, slike prijatelja, znanih i neznanih, slike ljudi koji su samo prolazili kroz Bogdanovce i nema pedlja u selu gdje se ne bi mogao staviti križ“.

U mjesnoj crkvi sv. Leopolda Mandića za sve poginule, ubijene i nestale branitelje i civile u Bogdanovcima služena je misa zadušnica.

Uz 28. obljetnicu okupacije Bogdanovaca obilježen je i Dan poginulih branitelja Albanaca u Domovinskom ratu u kojem je oružjem Hrvatsku branilo više od 2.500 pripadnika albanskog naroda. (Hina)

 

10. studenoga 1991. Bogdanovci – pad štita Vukovara značio je početak kraja

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Kolinda Grabar Kitarović nazočila obilježavanju 28. obljetnice žrtava Voćina u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u petak na obilježavanju 28. obljetnice žrtava Voćina kako je dužnost hrvatske države ustrajati u istragama i kaznenom progonu zločina u Voćinu  ali i drugih zločina počinjenih tijekom velikosrpske agresije.

Grabar-Kitarović je podsjetila kako su 13. prosinca 1991. godine, “u kukavičkom bijegu pred hrvatskim vojnicima četničke horde iskalile svoj zločinački bijes na 47 nenaoružanih i nezaštićenih žitelja Voćina, čiji je jedini grijeh bio što su Hrvati”.

Ocijenila je kako se u Voćinu dogodio “jedan od najgorih zločina tijekom velikosprske agresije na Hrvatsku”, te da “čak i međunarodni stručnjaci, koji su sudjelovali u istrazi, nisu mogli pronaći riječi, kojima bi opisali ono čemu su svjedočili te ostali zaprepašteni bezumnom orgijom nasilja i zla”.
Podsjetila je kako u tom zločinu nije bila pošteđena niti gotovo osam stoljeća stara katolička crkva te kako ni danas ne može shvatiti mržnju koja je proizvela takav zločin.

“Ne želimo razumjeti ili shvaćati takvo iskonsko zlo, njemu se suprotstavljajmo dobrotom, vjerom i ljubavlju prema našim žrtvama, našem narodu i našoj domovini Hrvatskoj”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović dodavši kako nas spomen na voćinske žrtve obvezuje da gradimo sretnu budućnost “u kojoj nema mjesta mržnji”.

Međutim, istaknula je, “ne mrziti ne znači zaboraviti i odustati od traganja za pravdom, a pravda do sada nije zadovoljena jer nekolicina pojedinačnih presuda za zločine u Voćinu ni približno ne može isprati gorčinu zbog toga što mnogi počinitelji voćinskih zločina i danas uživaju u nezasluženoj slobodi”.

“Ratni zločin ne zastarijeva, a Zakon o općem oprostu ne abolira niti jedno takvo djelo. Dužnost je hrvatske države ustrajati, koliko god bude potrebno, u istragama i kaznenom progonu ovog zločina, i drugih zločina  počinjenih tijekom srpske agresije. Jamčim vam da tu dužnost i obvezu nikada neću zaboraviti”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović.

Dodala je kako svim žrtvama i njihovim obiteljima “dugujemo taj minimum pravde, a ona je kamen temeljac za bolju budućnost”.

Andrović: Slike stravičnog zločina obišle svijet koji je ostao hladan na prizore užasa

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora virovitičko-podravski župan Igor Andrović podsjetio kako su slike stravičnog zločina u Voćinu tada obišle svijet, koji je ostao hladan na prizore užasa, a izostala je, kaže, osuda zla i brza reakcija kojom se mogla spriječiti agresija koja se kasnije pokazala još okrutnija.

Porušene domove i zgrade smo obnovili, ali ratne rane u srcima onih koji su izgubli svoje najdraže, neće nikada zacijeliti. Naša je dužnost sačuvati od zaborava događaje koji su obilježili našu noviju povijest jer to je naš dug prema žrtvama, istaknuo je Andrović.

Kod spomen obilježja u centru Voćina vijence su položili članovi obitelji ubijenih žrtava, izaslanstva državnih i lokalnih vlasti te braniteljskih udruga.
U sklopu obilježavanja održano je 11. hodočašće hrvatskih branitelja, hrvatske vojske i policije Gospi Voćinskoj te procesija do crkve u Voćinu gdje je svetu misu predvodio požeški biskup mons. Antun Škvorčević. (Hina)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vukovarska bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica

Objavljeno

na

Objavio

Prijenosom osnivačkih prava nad vukovarskom Općom županijskom bolnicom i bolnicom hrvatskih veterana sa Vukovarsko-srijemske županije na Republiku Hrvatsku, o čemu je u četvrtak raspravljao Hrvatski sabor, ta bolnica postaje Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar.

Riječ je bolnici koja je dijelila sudbinu Grada Vukovara te je najteže stradala, a promjena statusa polazi od njezina memorijalno-edukativnog značaja u kontekstu Domovinskog rata. S obzirom na značaj te bolnice potrebno je posebnu pažnju posvetiti njezinoj održivosti, što uključuje i onu financijsku.

2. svibnja 1991. godine Hitna služba Medicinskog centra Vukovar uključila u zbrinjavanje ranjenika u Borovo Selu, a tijekom srpnja je formirana ratna kirurgija i opremljeno protuatomsko sklonište.

Prve granate su počele padati na bolnicu 15. kolovoza 1991. godine, a 24. kolovoza 1991. godine je bolnica bila meta avionskog napada. Do 20. studenoga 1991. godine bolnica je zbrinula 4.000 ranjenika, od kojih je 2.250 podvrgnuto dugotrajnim operacijama.

Na bolnicu je padalo svakodnevno prosječno 700 granata. Nakon 20. studenoga 1991. godine odvedeno je i pogubljeno na Ovčari 200 ranjenika i bolesnika, a među njima i 18 djelatnika bolnice. Od 1.040 zaposlenih u Medicinskom centru Vukovar prije Domovinskog rata do kraja rata u bolnici je ostalo 350 zaposlenika.

Bulj: Zaštitite Hrvatsku od GMO-a

Hrvatski sabor raspravio je večeras, među ostalim, i Konačni prijedlog zakona o genetski modificiranim organizmima (GMO) kojim će se stvoriti temelj za donošenje provedbenih akata te uspostaviti pravni temelj za procjenu rizika vezanih za karakteristike GMO-a.

‘Mostovac’ Miro Bulj u raspravi je apelirao da se Hrvatska zaštiti od GMO-a i da se od hrvatskih građana ne rade pokusni kunići radi ostvarenja interesa interesnih skupina. Zatražio je i da se afirmiraju domaći poljoprivredni proizvodi, a ne uvozni. Ustvrdio je da se 700.000 hektara poljoprivrednog zemljišta nalazi pod korovom zbog lobiranja uvoznih lobija na uštrb domaće proizvodnje.

Nema više domaće rajčice ni svinjetine, nego uvozne tko za čime hranjene, zaključio je ‘mostovac’. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari