Pratite nas

Religija i Vjera

Obilježena 73. obljetnica ubojstva hercegovačkih franjevaca

Objavljeno

na

Sedamdesettreća obljetnica likvidacije 66 franjevaca u Hercegovini obilježena je u srijedu svetom misom i procesijom ispred Franjevačkog samostana u Širokom Brijegu, a provincijal Hercegovačke franjevačke provincije fra Miljenko Šteko je istaknuo kako je današnje vrijeme kao i tadašnje ispunjeno strahom i osjećajem nesigurnosti zbog čega veliki broj obitelji odlučuje napustiti vlastitu domovinu.

7. veljače 1945. postrojbe komunističkih partizana su ušle u Široki Brijeg te su počinile stravične zločine, među kojima je i spaljivanje 12-torice fratara u skloništu nedaleko samostana u Širokom Brijegu.

Kazavši kako su još uvijek nezacijeljene rane prošlosti, provincijal fra Miljenko Šteko istaknuo je kako likvidacija hercegovačkih franjevaca iznova budi bol.
„U ovo molitveno sjećanje sabiremo sve progutane suze i sve neprospavane noći, sve boli koje su kidale žalosna srca onih koji su iza njih ostali, a morali su šutjeti, lišeni svih prava, pa i onih na pokop, dostojanstveno posljednje počivalište i sjećanje“, rekao je fra Šteko.

Upozorio je kako je i današnje vrijeme ispunjeno brojnim iskušenjima zbog čega više ljudi umire nego što se rađa, te masovnih odlazaka ljudi kao rezultat ‘nesređenih društvenih i ekonomskih odnosa’.

„Ovaj egzodus već odavno poprima zabrinjavajuće razmjere. No, ako bježimo od straha nikad mu nećemo umaći“, rekao je provincijal hercegovačkih franjevaca.
Sinoć su pripadnici franjevačke mladeži Frame ispred ratnog skloništa kod Franjevačkog samostana u Širokom Brijegu zapalili 12 svijeća u znak sjećanja na 12 fratara koji su ubijeni i spaljeni u ovom skloništu. Nakon molitve procesija se uputila u samostansku crkvu prema grobu gdje su pokopana tijela 24 ubijena fratra.

Na kraju svete mise zadušnice nazočnima se obratio i generalni vikar hercegovačkih biskupija don Željko Majić koji je istaknuo kako se nada da će se prikupiti svi potrebni dokazi kako bi ubijeni fratri bili proglašeni mučenicima.

Prema franjevačkim izvorima na području Hercegovine je, uglavnom na kraju II. Svjetskog rata, pobijeno 66 fratara uključujući i provincijala fra Lea Petrovića. Za njih je Katolička crkva pokrenula proceduru dokazivanja mučeništva.

(Hina)

7. veljače – Spomendan žrtava komunizma – Hercegovina se sjeća strašnih ubijanja i komunističkog terora

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Treća nedjelja Došašća – Radosna nedjelja

Objavljeno

na

Objavio

Treća nedjelja došašća podsjeća nas da je radost temeljna značajka cijelog došašća, a osobito ove treće adventske nedjelje koja se od davnine zove ‹nedjelja Gaudete – Radujte se›.

Vrijeme Došašća jest pokorničko, ali i slavljeničko, vrijeme radosti i priprema za Božić.

Treća nedjelja Došašća od davnine se naziva i „Dominica gaudete”, Radosna nedjelja, prema riječima iz Pavlove Poslanice Filipljanima: „Radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: radujte se! Gospodin je blizu! (Fil 4, 4-5).

Dobro znamo da se radost ne može kupiti; ne može se ni zapovjediti, ali mogu se stvoriti preduvjeti koji vode u radost u Gospodinu. Kršćanska radost je unutarnja radost: ona je u srcu koje je pohodio Gospodin, koje je izliječio Gospodin, u srcu koje je, uz Božju pomoću, upoznalo pravi put kojim mu je ići.

Vrijeme Došašća jest pokorničko, ali i slavljeničko, vrijeme radosti i priprema za Božić. S vremenom je Došašće postalo spoj pokorničkih sadržaja i vrijeme radosti i iščekivanja. Tako i ova nedjelja navješćuje radost koja je pred nama – Bog je pohodio svijet u Isusu Kristu.

U Bibliji se o radosti govori na više od 300 mjesta. Mnogi vjernici podcjenjuju značaj radosti, često ne razumijevajući što ona točno jest. Radost ne znači da se uvijek smiješimo i da smo uvijek sretni. Ona ne ovisi o okolnostima svakodnevnice i zapravo je najuočljivija kad nam je najteže. Za kršćanina radost ima temelj u životu, smrti i uskrsnuću Isusa Krista. U Došašću radosno iščekujemo Isusovo rođenje upravo zato što znamo tko je to djetešce i što će ono učiniti za nas. To je dijete naše spasenje.

U Došašću se na poseban način izmjenjuju povijesnost naše vjere i njezina usmjerenost na budućnost. Naš je Bog uvijek istovremeno i onaj koji je došao i koji tek dolazi. On je zapravo, na neki način, uvijek tu a mi ga neprestano iščekujemo. Zato što znamo koga i što iščekujemo, jer nam je to On sam objavio – moramo biti radosni. Pa Bog je došao među nas! I opet će doći! Doista, približilo se naše spasenje.  (Laudato)

 

Materice – stari narodni običaj 3. nedjelje došašća

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Materice – stari narodni običaj 3. nedjelje došašća

Objavljeno

na

Objavio

FALJEN ISUS GAZDARICE, SRETNE TI MATERICE

Materice su stari narodni običaj koji se obilježava 3. nedjelje došašća, a sačuvan je u nekim krajevima, kao npr. među bunjevačkim Hrvatima, u Posavini i srednjoj Bosni, u Dalmatinskoj Zagori, te u nekim hercegovačkim krajevima.

Tako npr. mladići, muškarci i djeca čestitaju taj dan djevojkama, ženamamamama, punicama, bakama, tetkama, susjedama…, a onda one nagrađuju čestitare sitnim darovima, poput naranči, orasa, lješnjaka, jabuka, suhih smokava ili slatkiša, a ponekad i nešto vrjednijima, poput vunenih čarapa ili rakije.

Ponegdje se djeca ustaju vrlo rano u zoru, svakako prije no što se ustane majka, a onda ju iznenade i svežu, te traže “otkupninu“. Da bi povratila “slobodu”, majka im mora nešto darovati, a sve prolazi u radosti i smijehu.

Kod bunjevačkih Hrvata sačuvan je običaj da nakon čestitanja majke djecu i ostale čestitare daruju posebno ukrašenom jabukom u koju se zabadaju kovanice, orasi, rupčići i slične sitnice.

Također, toga bi dana muškarci obvezno odlazili svojim punicama u čestitare, te bi također od njih izmamili kakav poklončić.

Čestitari bi najčešće pozdravili domaćicu ovim ili sličnim pozdravom:

Hvaljen Isus, gazdarice, čestitam ti Materice!
Ja sam doša’, znaš, da mi nešto daš!
Ja sam stig’o priko mora da mi dadeš koji ora’!
Snašla me je vel’ka muka, ‘ajde daj mi i jabuka!
Ja sam doša’ priko strane, da mi dadeš malo ‘rane!
Vidio sam i ovaca, daj ti meni i novaca!
Na polju je zdravo zima, molim jednu čašu vina!
Ja sam doša’ priko polja, da mi bude bolja volja!

Materice su lijepi stari običaji koji pokazuju ljepotu nekadašnje povezanosti i prisnosti ne samo među članovima obitelji, nego i među rodbinom, susjedima i znancima, pa je dobro barem sačuvati spomen na ta bogata vremena.

Također, valja spomenuti uz Materice i slične običaje na Djetinjce (na 2. nedjelju došašća), kada se vežu djeca i kada se, zbog tobožnje prijetnje starijih, moraju otkupiti darujući roditelje, te Očiće (na 4. nedjelju došašća), kada otkupninu moraju platiti očevi.

mr. Snježana Majdandžić-Gladić/Vjeraidjela

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari