Pratite nas

Kronika

Obilježeno 25. godina od progona 13 tisuća Hrvata Kaknja

Objavljeno

na

U samo jednom danu 13. lipnja 1993. godine iz Kaknja je protjerano 13 tisuća Hrvata. Ubijena su 22 hrvatska civila, 102 pripadnika Brigade HVO-a “Kotromanić” živote su položila na oltar Domovine, pokušavajući najprije od daleko brojnije tzv. Armije BiH ojačane dobrovoljcima iz islamskih zemalja obraniti svoje obitelji i domove, a potom sudjelujući u obrani drugih krajeva BiH.

U Kraljevoj Sutjesci nadomak Kaknja jučer je obilježena 25. obljetnica stradanja i progona Hrvata tijekom agresije tzv. Armije BiH na enklave u Središnjoj Bosni, piše portal Dnevnik.ba

Svetom misom zadušnicom u franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci odana je počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilima. Svetu misu zadušnicu prevodio je vikar sutješkog samostana, fra Mario Jurković, a opijelo je izmolio na spomen obilježju brigade “HVO – Kotromanić” fra Željko Brkić, gvardijan samostana.

Počast poginulim braniteljima i hrvatskim civilima odali su Niko Lozančić, izaslanik hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Pavo Šljivić, izaslanik predsjednika FBiH, Nikola Lovrinović, predsjednik Kluba Hrvata u ZD PSBiH, hrvatski predstavnici Općine Kakanj, izaslanstvo HDZ-a BiH Zeničko-dobojske županije i Zdravko Marošević, načelnik Vareša.

Vijence su položili obitelji žrtava, +predstavnici brojnih stradalničkih udruga Hrvata( Općine Kakanj, ZE-DO Županije, nositelja ratnih odličja), predstavnici HNS-ovog odjela za branitelje i brojni drugi pripadnici HVO-a.

U samo jednom danu 13. lipnja 1993. godine iz Kaknja je protjerano 13 tisuća Hrvata. Ubijena su 22 hrvatska civila, 102 pripadnika Brigade HVO-a “Kotromanić” živote su položila na oltar Domovine, pokušavajući najprije od daleko brojnije tzv. Armije BiH ojačane dobrovoljcima iz islamskih zemalja obraniti svoje obitelji i domove, a potom sudjelujući u obrani drugih krajeva BiH.

Na prostoru općine Kakanj do temelja su porušena 22 hrvatska sela, a ukupno je protjerano 13 tisuća Hrvata od kojih se nešto više od 3 tisuće nakon 1995. godine, unatoč bošnjačko-muslimanskim opstrukcijama povratka, vratilo u svoj zavičaj.

Među ubijenima koji su stradali braneći svoje domove, preciznije, na kućnom pragu su i Jure, Stjepan , Ljubomir i Dragan Jurić, suprug i sinovi Anice Jurić iz sela Grmače koja je simbol stradanja Hrvata Kaknja.

Tužiteljstvo BiH prije dva mjeseca podignulo je optužnicu protiv Nehrua Ganića zbog zločina nad srpskim zarobljenicima u logoru Čemerno kod Ilijaša. Međutim, Ganić je tijekom 1993. godine bio zapovjednik Operativne grupe Lašva 3. korpusa tzv. Armije BiH (Vareš, Kakanj i Breza) i zasigurno bi imao mnogo toga reći o tome kako su “oslobađali” Kakanj od Hrvata.

Amir Kubura, bivši zapovjednik 7. muslimanske brigade, odnosno, “Allahove vojske” pred Haagom je oslobođen za zarobljavanja hrvatskih civila u logoru Sretno u Kaknju./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Dan sjećanja na žrtve velikosrpske agresije nad mještanima Sotina

Objavljeno

na

Objavio

Današnji dan uvod je u tužnu i emotivnu jesen koja će trajati kroz cijeli listopad i studeni, kada nažalost imamo i previše ovakvih mjesta koje trebamo posjetiti, sjetiti se ubijenih sumještana, a nažalost sa svima njima priča i scenarij je vrlo sličan. 28 godina nakon, za ljudima se još uvijek traga, ne znamo gdje su, krivci za njihovu sudbinu nisu dobili primjerene kazne, a njihove obitelji nisu dočekale pravdu.

Pitamo se, koja je točka i cilj s kojim bi bili zadovoljni? Činjenica je da smo davnih godina prošli točku kada smo mogli biti zadovoljni, a proteklih 28 godina nikome ne služi na čast i ponos s aspekta osuđivanja ratnih zločinaca i pronalaska sudbina ljudi.

Sotin je 1991. godine ostao bez 68 mještana. Posmrtni ostatci 17 njih još uvijek nisu pronađeni. Istina je da se u zaboravu i proteku vremena ne možemo sakriti, a svaka godina koja prođe nas udaljava od točke kada smo mogli biti spokojni.

Ivan Penava

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Dan sjećanja na ramske žrtve – pogledajte iskaze svjedoka toga vremena

Objavljeno

na

Objavio

Kroz povijest, Rama je često doživljavala tragedije, razaranja, paljevine… Stradavale su i brojne nevine žrtve. To se posebno odnosi na početak listopada 1942. godine, kada su četnici kao talijanski saveznici u operaciji „Alfa“ u tri dana svoga divljanja na prostoru Rame pobili više od tisuću ljudi.

Nakon što se smjelo javno spominjati žrtve, posebno one četničke iz 1942. godine, ramski franjevci, zajedno s narodom započeli su s obilježavanjem Dana sjećanja na ramske žrtve kroz sve ratove. Svake godine, druge nedjelje u listopadu, crkva na Šćitu postaje mjesto molitve za sve stradale čija imena su upisana na spomen obilježju podno Ramskog križa, njih ukupno 1529.

Uz suslavlje sedam svećenika,u župnoj crkvi sv. misu predvodio je i pod njom propovijedao fra Drago Pranješ, gvardija franjevačkog samostana u Gučoj Gori. Nakon sv. mise, pred pločama s imenima pobijenih, zapaljene su svijeće i izrečena je molitva za pokojne – Opijelo.

Na Dan sjećanja na ramske žrtve ispred ploča s imenima zapali se bezbroj svijeća koje navečer svojim svjetlom razbijaju tamu i podsjećaju da i u tami, koliko god jaka bila, tračak svjetlosti je jači od nje.

Bez obzira na mržnju koja je prouzročila ove brojne žrtve, postoji i nada da one nisu bile uzaludne i da se one nikad neće više ponoviti. Rama i hrvatski narod u njoj nije, a niti će zaboraviti svoje žrtve, između ostalog i zbog budućnosti – Narod koji nema prošlosti, nema niti budućnosti, piše rama-prozor.info

Četnički pokolj u Rami listopada 1942. (opis događaja & fotografije iz tog vremena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari