Pratite nas

Kronika

Obilježeno 25. godina od progona 13 tisuća Hrvata Kaknja

Objavljeno

na

U samo jednom danu 13. lipnja 1993. godine iz Kaknja je protjerano 13 tisuća Hrvata. Ubijena su 22 hrvatska civila, 102 pripadnika Brigade HVO-a “Kotromanić” živote su položila na oltar Domovine, pokušavajući najprije od daleko brojnije tzv. Armije BiH ojačane dobrovoljcima iz islamskih zemalja obraniti svoje obitelji i domove, a potom sudjelujući u obrani drugih krajeva BiH.

U Kraljevoj Sutjesci nadomak Kaknja jučer je obilježena 25. obljetnica stradanja i progona Hrvata tijekom agresije tzv. Armije BiH na enklave u Središnjoj Bosni, piše portal Dnevnik.ba

Svetom misom zadušnicom u franjevačkom samostanu sv. Ivana Krstitelja u Kraljevoj Sutjesci odana je počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilima. Svetu misu zadušnicu prevodio je vikar sutješkog samostana, fra Mario Jurković, a opijelo je izmolio na spomen obilježju brigade “HVO – Kotromanić” fra Željko Brkić, gvardijan samostana.

Počast poginulim braniteljima i hrvatskim civilima odali su Niko Lozančić, izaslanik hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Pavo Šljivić, izaslanik predsjednika FBiH, Nikola Lovrinović, predsjednik Kluba Hrvata u ZD PSBiH, hrvatski predstavnici Općine Kakanj, izaslanstvo HDZ-a BiH Zeničko-dobojske županije i Zdravko Marošević, načelnik Vareša.

Vijence su položili obitelji žrtava, +predstavnici brojnih stradalničkih udruga Hrvata( Općine Kakanj, ZE-DO Županije, nositelja ratnih odličja), predstavnici HNS-ovog odjela za branitelje i brojni drugi pripadnici HVO-a.

U samo jednom danu 13. lipnja 1993. godine iz Kaknja je protjerano 13 tisuća Hrvata. Ubijena su 22 hrvatska civila, 102 pripadnika Brigade HVO-a “Kotromanić” živote su položila na oltar Domovine, pokušavajući najprije od daleko brojnije tzv. Armije BiH ojačane dobrovoljcima iz islamskih zemalja obraniti svoje obitelji i domove, a potom sudjelujući u obrani drugih krajeva BiH.

Na prostoru općine Kakanj do temelja su porušena 22 hrvatska sela, a ukupno je protjerano 13 tisuća Hrvata od kojih se nešto više od 3 tisuće nakon 1995. godine, unatoč bošnjačko-muslimanskim opstrukcijama povratka, vratilo u svoj zavičaj.

Među ubijenima koji su stradali braneći svoje domove, preciznije, na kućnom pragu su i Jure, Stjepan , Ljubomir i Dragan Jurić, suprug i sinovi Anice Jurić iz sela Grmače koja je simbol stradanja Hrvata Kaknja.

Tužiteljstvo BiH prije dva mjeseca podignulo je optužnicu protiv Nehrua Ganića zbog zločina nad srpskim zarobljenicima u logoru Čemerno kod Ilijaša. Međutim, Ganić je tijekom 1993. godine bio zapovjednik Operativne grupe Lašva 3. korpusa tzv. Armije BiH (Vareš, Kakanj i Breza) i zasigurno bi imao mnogo toga reći o tome kako su “oslobađali” Kakanj od Hrvata.

Amir Kubura, bivši zapovjednik 7. muslimanske brigade, odnosno, “Allahove vojske” pred Haagom je oslobođen za zarobljavanja hrvatskih civila u logoru Sretno u Kaknju./HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Okupacija Baranje 1991.

Objavljeno

na

Objavio

Nalazeći se ispred spomen obilježja mučki ubijenom kolegi Đuri Podboju, želim podsjetiti da se ne zaboravi kako je započeo rat u Hrvatskoj.

3. srpnja 1991. Novosadski korpus okupatorske tzv. Jugoslavenske narodne armije s oko 60 tenkova, oklopnih borbenih vozila i transportera te konvojem vojnih kamiona punih srpskih i crnogorskih rezervista upao je u Baranju, čime je zvanično započela agresija Srbije na Republiku Hrvatsku.

Nakon oko mjesec dana priprema srpske oružane snage započele su s vojnim djelovanjima po mirnim stanovnicima okolnih sela s ciljem protjerivanja cjelokupnog nesrpskog stanovništva i okupacijom cijele Baranje.

Egzodus Baranjaca dogodio se 22. i 23. kolovoza kada je iz svojih kuća u Baranji protjerano više od 35.000 ljudi. Tijekom 1991. i 1992. onih 200-tinjak starih koji nisu htjeli napustiti svoja ognjišta nemilosrdno je likvidirano, a okupator je cijelu Baranju pripojio tzv. republici srpskoj krajini (RSK) s konačnim ciljem pripajanja Baranje Republici Srbiji.

Istoga dana, 23. kolovoza 1991. nakon zauzimanja odašiljača Belje, srpski teroristi mučki su ubili i našeg kolegu Đuru Podboja koji je do svojega zadnjeg daha branio objekt i nije dopuštao emitiranje srpske lažne propagande preko toga odašiljača.

Koliko je opasno bilo ratno izvještavanje s ovoga ratišta na istoku Hrvatske govori i činjenica da su, od 7 poginulih ratnih izvjestitelja HRT-a, upravo ovdje poginula dva: Đuro Podboj na odašiljaču Belje i snimatelj Žarko Kaić u osječkom naselju Brijest kod zloglasnog poligona “C”.

To su istinski heroji Domovinskog rata koji zaslužuju vječnu počast i zahvalnost jer su za slobodu i samostalnost Domovine Hrvatske dali najviše što su mogli – svoje živote !

Branko Pek, tajnik Zbora ratnih izvjestitelja HRT-a

 

Podsjetimo, izaslanstva HRT-a, tvrtke Odašiljači i veze i članovi obitelji u petak su kod odašiljača Belje u Baranji položili vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja na Đuru Podboja, koji je kao tehničar Hrvatske radiotelevizije poginuo 23. kolovoza 1991. godine.

Podboj je poginuo dok je branio odašiljač “Belje”, u želji da i u najtežim uvjetima osigura emitiranje radio i televizijskog signala.

Njegov sin Mario Podboj rekao je kako mu je drago što se žrtve njegova oca sjete njegovi radni kolege i tvrtka za koju je radio.

“To pokazuje da ne zaboravljaju žrtve iz Domovinskog rata koje su dale najviše što su mogle za stvaranje samostalne Hrvatske. Moj otac je bio predan poslu i želio je da istina o događanjima na ovim prostorima ide u cijeli svijet, branio je odašiljač kako bi onemogućio medijsku blokadu, ali nažalost opkolili su ga i na kraju se dogodilo ono najgore”, kazao je.

Iz Odašiljača i veza su priopćili kako je Podboj, unatoč okupaciji i razaranjima, cijelo vrijeme odašiljao radijske i televizijske programe HRT-a, čime je spriječena informativna blokada,

“Zahvaljujući tome Hrvatska je i u medijskom ratu ostvarila pobjedu, a dragi kolega za to je dao svoj život”, stoji u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Na današnji dan u Švicarskoj je likvidiran Stanko Nižić

Objavljeno

na

Objavio

LICEMJERNA HRVATSKA: Obilježavamo Dan sjećanja na žrtve totalitarizma, a baš na današnji dan u Švicarskoj je likvidiran Stanko Nižić – ubojice nikada nisu odgovarali!

Danas cijela Europa obilježava Dan sjećanja na žrtve totalitarizma, a Hrvatska s jednim još uvijek nije obračunala – onim komunističkim. O tome govori jedan i više nego simboličan primjer; upravo na današnji dan, prije 38 godina, u Švicarskoj je ubijen hrvatski politički emigrant Stanko Nižić. Likvidirala ga je jugo-komunistička tajna policija UDBA. S obzirom da u Švicarskoj nakon 30 godina za ubojstvo nastupa zastara, ubojice Stanka Nižića nikada neće odgovarati za svirepi zločin. A tko je za to kriv? Hrvatska država u kojoj nije provedena LUSTRACIJA.

Da je lustracija kojim slučajem ipak provedena, ubojice Stanka Nižića i mnogih drugih Hrvata diljem Europe i svijeta – danas bi bili u zatvorima, a njihova stvarna i mentalna djeca ne bi bila u prilici voditi našu državu.

Nažalost, Stanko Nižić koji je imao samo 30 godina kada su ga ubili, danas počiva u rodnom Crvenom Grmu pored Ljubuškog, a njegovi progonitelji nastupaju u dokumentarcima na HTV-u i govore nam kako su sudjelovali u “ratu prije rata” i “stvarali” Hrvatsku, komentirao je Velimir Bujanec na Facebooku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari