Pratite nas

Pregled

Obitelj Šantić zadovoljna uhićenjima za ubojstvo generala, ne i što to nije okarakterizirano kao ratni zločin

Objavljeno

na

Odvjetnik obitelji Šantić rekao je u ponedjeljak kako oni vjeruju da su uhićeni bivši pripadnici bošnjačke Armije BiH odgovorni za ubojstvo generala Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) Vlade Šantića, ali je izrazio nezadovoljstvo što se taj slučaj ne vodi kao ratni zločin i ne procesuira pred državnim pravosuđem.

“Obitelj očekuje jednu pravičnu odluku i uvjerena je da su upravo osumnjičene osobe na čelu s Hamdijom Abdićem Tigrom počinitelji tog kaznenog djela te da postoji previše dokaza u tome pravcu”, rekao je odvjetnik Josip Muselimović iz Mostara koji zastupa obitelj Šantić.

Rekao je kako je tužitelj u Bihaću obećao podići optužnicu najkasnije do konca 2015.
Po njegovim riječima pogrešno je bilo ovaj slučaj ubojstva generala Šantića iz ožujka 1995. kod Bihaća prekategorizirati u slučaj civilnog ubojstva, te da i dalje istragu vodi županijsko tužiteljstvo u Bihaću.

“Nadležno je županijsko tužiteljstvo u Bihaću, a ja osobno mislim da je nadležnost za ovaj slučaj moralo imati Tužiteljstvo BiH kao ratnog zločina”, istaknuo je Muselimović.

Generalov sin Duje ranije je odgovornim za smrt oca ocijenio generala Armije BiH Atifa Dudakovića i zapovjednika vojne policije Hamdiju Abdića Tigra koje je označio “gospodarima života i smrti te davne ratne 1995. u bihaćkom džepu”.

On je također pozvao Državno odvjetništvo BiH da preuzme spis od županijskog državnog odvjetništva u Bihaću koje je ovaj ratni zločin preinačilo u civilno ubojstvo, što je ocijenio zataškavanjem slučaja.

General Vlado Šantić nestao je u noći između 8. i 9. ožujka 1995. Odveden je iz zapovjedništva HVO-a u Bihaću po nalogu generala Armije BiH Atifa Dudakovića u hotel Sedra.

Prema navodima tu je premlaćen, te ponovno odveden u sjedište vojne policije Armije BiH i zlostavljan nakon čega je ubijen s četiri metka u obiteljskoj kući punca jednoga od osumnjičenih osoba.

Prema istim navodima, Šantićevo tijelo je ubačeno u bačvu u koju su dosuti benzin, nafta i razrjeđivač te je zatim bačva zakopana nedaleko Bihaća. Istražitelji su pronašli ovu bačvu, no DNK analiza tih posmrtnih ostataka nikada nije napravljena.

U međuvremenu je županijsko državno odvjetništvo na temelju nalaza federalne uprave policije (FUP) ovo djelo ratnog zločina prekvalificiralo u civilno ubojstvo. (Hina)

Hamdija Abdić Tigar uhićen zbog ubojstva generala Vlade Šantića

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Drastične kazne za navijače

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ilusracija/Pixell, MUP

Ministarstvo unutarnjih poslova u javnu je raspravu pustilo izmjene Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima koji donosi stroža pravila za navijače, piše u srijedu Večernji list.

Njima je, primjerice, do sada bilo zabranjeno maskiranje kako bi na utakmicama prikrili svoj identitet, što se po zakonu kažnjava novčano između od dvije do 15 tisuća kuna ili zatvorom do 30 dana. Ubuduće, međutim, kod sebe uopće neće smjeti imati “odjevne predmete čija je namjena, pored osnovne namjene, i za prikrivanje identiteta”, navodi dnevnik.

Do 15 tisuća kuna ili 30 dana zatvora već se kažnjava i pokušaj ulaska u sportski objekt pod utjecajem alkohola u količini većoj od 0,5 promila, a sada se kao zaseban prekršaj s istom zapriječenom kaznom propisuje i izbjegavanje alkotestiranja ili testiranja na drogu.

Prekršajem će se ubuduće smatrati i “pozivanje, poticanje ili sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, športaše i druge osobe”, kao i oštećenje ili uništavanje dijelova športskog objekta, prijevoznih sredstava i druge imovine. Za te je prekršaje MUP predvidio istu kaznu kao za, primjerice, bacanje predmeta ili upad na travnjak ili iskazivanje mržnje, od 5000 do 25.000 kuna ili zatvor u trajanju od 30 do 60 dana, ističe Večernji list.

Iako bi se “poticanjem na tučnjavu” u nekim slučajevima moglo smatrati i navijanje, u MUP-u objašnjavaju da im je namjera isključivo osigurati primjereno kažnjavanje fizičkih sukoba, koje sada nije obuhvaćeno ovim, nego Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira.

A zastarjele odredbe tog zakona za ovu vrstu prekršaja predviđaju kaznu od 50 do 350 DEM (oko od 170 do 1300 u kunskoj protuvrijednosti). MUP ističe i da će ovakvo rješenje pomoći udaljavanju navijača sklonih tučnjavama sa stadiona.

Navijače kojima su izrečene zaštitne mjere, a zatekne ih se na utakmicama ili u prostoru sportskog objekta ili ih se uoči na videosnimkama, do sada se odvodilo prekršajnom sucu, a ubuduće će se prema njima postupati po Zakonu o kaznenom postupku, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković s izaslanstvom HBK: Predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je u utorak predstavnike Hrvatske biskupske konferencije (HBK), istaknuo je predanost hrvatske Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom, a izaslanstvo HBK pozitivnim je ocijenilo napore Vlade na stvaranju uvjeta za gospodarski i društveni napredak.

Sastanak je protekao u konstruktivnoj i prijateljskoj atmosferi, a sugovornici su razmotrili aktualna društvena zbivanja te trenutno stanje suradnje hrvatske Vlade i Katoličke Crkve.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je predanost Vlade u provedbi međunarodnih ugovora sa Svetom Stolicom te se osvrnuo na rad Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Republike Hrvatske”, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Predstavnici Hrvatske biskupske konferencije izrazili su zadovoljstvo sastankom te važnost kontinuiranog dijaloga s Vladom i resornim ministarstvima na brojnim društvenim područjima.

Pozitivnim su ocijenili napore Vlade na stvaranju uvjeta za opći gospodarski i društveni napredak, društveni optimizam te uključivo ozračje u hrvatskom društvu, izrazivši spremnost Katoličke Crkve da nastavi tome davati svoj doprinos, dodaje se u priopćenju.

U izaslanstvu HBK bili su nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić, biskup porečki i pulski Dražen Kutleša te biskup hvarski i generalni tajnik HBK Petar Palić.

Na sastanku u sjedištu Vlade RH sudjelovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a uz predsjednika Vlade Plenkovića bili su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman, ministar države imovine Mario Banožić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković te ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, naveli su iz Vladine Službe za odnose s javnošću. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari