Pratite nas

Religija i Vjera

Obitelj u kojoj se za stolom ne razgovora, nego bulji u TV ili mobitel – nije obitelj

Objavljeno

na

Gdje nema druželjubivosti, ima egoizma te svatko misli na sebe – upozorio je Sveti Otac u katehezi na jučerašnjoj općoj audijenciji u Vatikanu.

[ad id=”93788″]

Papa je govorio o druželjubivosti, kao vrlini koja je zapostavljena, ako ne iščezla, a koja je tako potrebna, kako obiteljima, tako i Crkvi i društvu. Na samom početku audijencije Papa je pozvao da se izmoli jedna Zdravomarija za Nacionalni susret Talijanske crkve, na kojemu su okupljeni kardinali, biskupi, osobe posvećenog života te laici.

Druželjubivost je kvaliteta karakteristična za obiteljski život. Upoznali smo je već u prvim godinama života. To je sposobnost međusobnog dijeljenja životnih dobara i koja vas čini sretnima što ste to mogli učiniti. Dijeliti i znati međusobno podijeliti dragocjena je vrlina! Njezin simbol, njezina “slika” je obitelj okupljena oko zajedničkog stola. Osim same raspodjele obroka i hrane, druželjubivost su osjećaji, priče, događaji… – to je osnovno iskustvo. Kada se slavi rođendan ili godišnjica, sastajemo se oko stola – rekao je Papa.

Gostoljubivost je siguran pokazatelj zdravih odnosa: ako u obitelji ima nešto što ne štima; ili neka skrivena rana, za stolom to brzo postane jasno. Obitelj koja gotovo nikad ne jede zajedno, ili u kojoj se za stolom, ne razgovara, nego se gleda televizija ili se bulji u mobitel, takva je obitelj “malo“ obitelj. Kada su djeca za stolom navezani na računalo, mobitel i ne slušaju se međusobno, to onda nije obitelj nego umirovljenički dom – smatra papa Franjo.

Kršćanstvo ima poseban poziv na druženje i druželjubivost. Gospodin Isus je rado poučavao za stolom i ponekad je kraljevstvo Božje predstavljao, kao svečanu gozbu. Isus je izabrao blagovaonicu kako bi učenicima ostavio svoju duhovnu oporuku – učinivši to za večerom – zgusnutu u spomen-činu svoje žrtve: daru svoga Tijela i Krvi, kao Hrane i Pića spasenja, koji njeguju istinsku i trajnu ljubav – kazao je Papa.

U tom smislu, možemo reći da je obitelj nekako „domaća“ na misi, jer na Euharistiju donosi svoje iskustvo druželjubivosti i otvara ju milosti sveopće druželjubivosti Božje ljubavi, za svijet. Sudjelujući u Euharistiji, obitelj se čisti od napasti da se zatvori u sebe samu; utvrđena u ljubavi i vjernosti, te širi granice svoga bratstva po želji Kristova Srcu.

U našem vremenu, obilježenom brojnim ‘zatvorenostima’ i premnogim ‘zidovima, druželjubivost – nastala iz obitelji a raširena po Euharistiji – postaje glavna prilika. Euharistija i obitelji koje se njome hrane mogu pobijediti zatvorenost i izgraditi mostove prihvata i ljubavi. Da, Euharistija Crkve obiteljî, sposobnih zajednici vratiti kvasac aktivne druželjubivosti i uzajamnog gostoprimstva, škola je ljudske uključivosti koja se ne boji sučeljavanja! Ne postoje ti maleni, siročad, slabi, bespomoćni, ranjeni i razočarani; beznadni i napušteni, koje euharistijska druželjubivost obitelji, ne bi mogla nahraniti, osvježiti, zaštititi i ugostiti – ustvrdio je Sveti Otac.

Sjećanje na obiteljske kreposti pomaže nam razumjeti. I sami znamo koja čuda se mogu dogoditi kada neka majka ima oči i pažnju, njegu i brigu za tuđu djecu, kao za svoju vlastitu. Znamo koliku snagu stječe narod čiji su očevi spremni na zaštitu bilo čijega djeteta, jer djecu smatraju nerazdjeljivim dobrom, i koji su sretni i ponosni ako ih mogu zaštititi.

Danas mnogi društveni konteksti predstavljaju zapreke za obiteljsku druželjubivost. Svakako, nije lako… Dužni smo pronaći način da ju se obnovi, i to prilagođujući je vremenu. Za stolom se govori i sluša – bez one tišine – tišine koja nije ona monaška – nego egoistička tišina, gdje svako radi za sebe i ne razgovara se – kazao je papa Franjo.

U bogatim zemljama, navikli smo prekomjerno trošiti na prehranu, a zatim trošimo za skidanje suvišnih kila, što odvraća našu pažnju od stvarne gladi tijela i duše tolikih. Gdje nema druželjubivosti, ima egoizma te svatko misli na sebe, dok premnoga braća i sestre nisu za stolom – što je pomalo sramotno! – dodao je.

Gledajmo otajstvo euharistijske gozbe. Gospodin razlama svoje Ttijelo i prolijeva svoju Krv za sve. Zaista, ne postoji podjela koja bi odoljela ovoj Žrtvi zajedništva. Jedino neiskrenost i sudioništvo u zlu, iz njega nas može isključiti.

Nijedna druga udaljenost ne može odoljeti snazi ovoga razlomljenog kruha i prolivena vina, Sakramenta Tijela Gospodinova. Živi i životni savez kršćanskih obitelji, koji – u dinamizmu svoje gostoljubivosti – prethodi, podupire i prihvaća svakodnevne teškoće i radosti, surađuje s milošću Euharistije, koja je u stanju svojom snagom – koja uključuje i spasava – stvoriti uvijek novo zajedništvo.

Kršćanska će obitelj upravo tako pokazati veličinu svojega pravog obzora, koji je obzor Crkve, Majke svih ljudi, svih napuštenih i marginaliziranih, u svakom narodu. Molimo da ova obiteljska druželjubivost raste i sazrijeva u milosnom vremenu predstojećeg jubileja Milosrđa.

Papa je na kraju, pozdravivši hodočasnike, kazao kako danas slavimo svetoga Martina iz Toursa, vrlo poznatu ličnost u Europi koji je i primjer zajedništva sa siromasima. U Godini milosrđa, koja je pred nama, ima i jedna sretna koincidencija – kazao je Papa – navršava se 17 stoljeća od Svečeva rođenja.

Dragi mladi, neka vam Gospodin pomogne da budete promicatelji milosrđa i pomirenja; vas dragi bolesnici, neka podupre te ne izgubite pouzdanje – pa ni u trenucima teških kušnji; – a vama dragi mladenci, neka vam udijeli milost da u Evanđelju pronađete radost prihvata svakoga ljudskog života, naročito onoga slabog i nezaštićenog – kazao je na koncu Papa Franjo.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua: Katedrala će se obnoviti, treba graditi onu od ‘živoga kamena’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua predvodio je u nedjelju navečer središnje misno slavlje u povodu blagdana Majke Božje od Kamenitih vrata i u homiliji poručio da će se Zagrebačka katedrala obnoviti i pozvao sve vjernike da grade i katedralu “od živoga kamena”.

Središnje euharistijsko slavlje u povodu proslave Majke Božje od Kamenitih vrata, zaštitnice grada Zagreba, održano je na Trgu ispred Zagrebačke katedrale koja je u razornome potresu 22. ožujka pretrpjela velika oštećenja.

Svetu misu predvodio je nuncij Lingua na hrvatskome jeziku u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama, te s mnoštvom vjernika grada Zagreba.

Na početku misnoga slavlja kardinal Bozanić čestitao je svima blagdan Pedesetnice – slavlje silaska Duha Svetoga na prvu crkvenu zajednicu okupljenu u dvorani Posljednje večere u Jeruzalemu s kojima je, rekao je, bila i Marija, Isusova i naša majka. Stoga je , istaknuo je, sretna prigoda da ove godine na svetkovinu Duhova častimo i zaštitnicu našega grada – Majku Božju od Kamenitih vrata.

Kardinal je podsjetio kako je na svetkovinu sv. Josipa 19. ožujka kada su proglašene posebne mjere zbog pandemije COVID-19, osjećajući neizvjesnost, zajedno s biskupima Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim, hodočastio od prvostolnice do Kamenitih vrata. Istaknuo je kako su molili poseban zagovor pred zemnim ostatcima bl. Alojzija Stepinca i pred likom Majke Božje od Kamenitih vrata i preporučili grad Zagreb, domovinu Hrvatsku i svijet njihovoj pomoći i zagovoru pred Nebeskim prijestoljem,

“Nismo ni slutili da ćemo za tri dana biti pogođeni potresom koji je ostavio razorne tragove u našem gradu i okolici, a posebno u podsljemenskoj zoni, a to je bila i prva nedjelja kada su crkve u Hrvatskoj, kao i u susjednim zemljama, zbog civilnih mjera, bile zatvorene”, dodao je kardinal. Istaknuo je kako upravo zbog toga “zahvaljujemo Bogu što nas je u tom iskušenju, jer bi u vrijeme potresa naše crkve bile ispunjene vjernicima, poštedio velikih ljudskih žrtava”.

Mariju zazivamo i danas uslijed dvostruke kušnje

Nuncij Lingua podsjetio je da je Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom Zagreba u znak sjećanja na strašni požar koji je u noći između 30. i 31. svibnja 1731. uništio veći dio grada a u kojemu je čudom ostala netaknuta slika Djevice Marije koja je od tada postala znak nade, posebno u trenutcima kušnje.

“I sada to nastavljamo uslijed dvostruke kušnje – potresa od 22. ožujka i pandemije koronavirusa koja nije zahvatila sam Zagreb već i cijeli svijet, kada se više nego ikada imamo razloga obratiti Mariji kao vjerna i postojana djeca, zazivajući njezinu zaštitu”, rekao je u homiliji nuncij Lingua.

Istaknuo je kako će Zagrebačka katedrala biti obnovljena i zahvalio je svima koji su odmah krenuli na posao njezine obnove.

Ali, rekao je nuncij, “mi se prije svega želimo zaokupiti izgradnjom crkve koju niti jedan potres, bomba i pandemija ne mogu srušiti – žive zajednice kršćana koji su ujedinjeni u Isusovo ime”

“Svi trebamo biti sudionci u izgradnji katedrale od živoga kamenja,sagrađene na temeljima prethodnika koji ovdje počivaju počevši od voljenoga blaženika kardinala Stepinca, svjedoka vjere i mučenika u teškim vremenima, Sluge Božjega kardinala Kuharića pastira jasnih načela i široka srca, do uzoritoga kardinala Šepera čuvara vjere i pravovjerja u srcu, kao i svih onih znanih i manje znanih koji simbolički podržavaju ovaj prekrasan hram”, poručio je nuncij.

Okupljenim vjernicima nuncij Lingua udijelio je apostolski blagoslov pape Franje, kojemu je pak kardinal Bozanić u spomen na današnji blagdan i, kako je rekao, “spremno prihvaćanje poziva upućenoga još prije koronavirusa da na ovaj dan predslavi svetu mis”, darovao bistu kardinala Alojzija Stepinca.

Procesija drukčija od dosadašnjih

Nakon završetka euharistijskoga slavlja i molitve pred Gospinim likom koju je održao kardinal Bozanić, manja skupina vjernika krenula je u procesiji noseći sliku čudotvorne Majke Božje od Kamenitih vrata u njezino svetište na Kamenitim vratima.

Skupinu je činilo 60 vjernika, odnosno tri skupine po 20 vjernika, u prvoj su bili vjernici iz posljemenskih župa koje su najviše stradale u razornome potresu u ožujku ove godine, u drugoj 20 mladih koji su predstavljali sve one mlade koji su se trebali naći u Zagrebu na Susretu hrvatske katoličke mladeži, a koji se neće održati zbog pandemije koronavirusa. U trećoj je skupini bilo 20 vatrogasaca u ime svih svojih kolega koji su, istaknuto, nesebično pomagali građanima Zagreba u teškim trenutcima nakon potresa.

U procesiji su sudjelovali i vjernici, pridržavajući se uputa vezanih za vjerska okupljanja,

Na misi su, među ostalima, sudjelovali izaslanik premijera ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Duhovi – Blagdan Pedesetnice

Objavljeno

na

Objavio

Blagdan Duhova obilježava silazak Duha Svetoga na apostole u Jeruzalemu, 50 dana nakon Kristova Uskrsnuća. Naziva se još i Blagdan Pedesetnice, i označava kraj vazmenog vremena.

Nedjelja Duhova spada među najstarije svetkovine Crkve. Slavljena je vrlo rano, a o tome dodatno svjedoče dva spomena u Svetom Pismu: u Djelima apostolskim (Dj 20,16) i u Prvoj poslanici sv. Pavla Korinćanima (1Kor 16,8). Nadomješta židovski blagdan Pentekosta, koji se slavio pedeset dana nakon Pashe i kojim se slavilo sklapanje Starog Saveza na brdu Sinaj.

“Primite Duha Svetoga”, poručuje nam Gospodin. Duh Sveti jest Božji mir koji raskrinkava naš nemir, bezgrešnost koja rastače našu grešnost, gorljivost koja liječi našu mlakost…

Kršćani slave Duhove pedeseti dan nakon Uskrsa. To znači da su i Duhovi pomična svetkovina koja se mijenja svake godine i ovisi o danu kada se slavi Uskrs.

Ovom svetkovinom završava uskrsno vrijeme.

Silaskom Duha Svetoga označen je svečani početak Crkve jer su na taj dan, prema Djelima apostolskim, apostoli ispunjeni Duhom Svetim počeli govoriti drugim jezicima, tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na nedjelju Duhova, kada je Duh Sveti sašao nad apostole, oni su dobili darove Duha Svetoga. Ti su im darovi pomogli ispuniti njihovu misiju, a to je propovijedati Evanđelje svim narodima. I nama ovi darovi, po sakramentu svete krizme, pomažu da živimo kršćanskim životom, da živimo u Kristu, Krist u nama. Nad Crkvom s tisuću kultura, jezika i rasa, izlijeva se Duh, koji je korijen jedinstva, i bogatstvo unutarnje Crkve. Svi narodi koji su prisutni u Crkvi, kulturno-jezičnoj različitosti, slušaju istu poruku Krista i ispovijedaju istu vjeru.

Naziv Duhovi u hrvatskom jeziku dolazi iz liturgije. On ne znači mnoštvo duhova, nego je ostatak starog naziva “Duhovi dani”.

Sveti Luka u Djelima opisuje dolazak Duha Svetoga na posve jasan i prepoznatljiv način, po onom vjetru, po ognjenim jezicima, po jezicima koje govore i razumiju, a da ga jučer nisu znali. To su osjetljivi prirodni fenomeni koji i danas izazivaju tolike komentare i tolika tumačenja – egzegezu.

Međutim ovdje treba ne zaboraviti jednu veliku činjenicu, a ta je da Duh Sveti dolazi apostolima, Blaženoj Djevici Mariji, Isusovoj rodbini i okupljenima ženama i ostalima dok su u molitvi. Oni su jedno srce i jedna duša koje dolazi ojačati i ohrabriti Duh Sveti i dati tako njima svoj pečat da krenu naprijed. Zato se ova svetkovina i ovaj događaj i drže jednim od rođendana Crkve.

Duhovi, današnja nedjelja, su punina Uskrsa. Za Crkvu veoma važna svetkovina njenoga utemeljenja i predstavljanja pred svijetom, odnosno to je službeno rođenje Crkve sa krštenjem u Duhu. Danas na Prvu Crkvu silazi punina Duha Svetoga kojega je pripremao Duh Božji koji je govorio po prorocima i u svakom vremenu pripremao po dobroti, pravdi i istini sve ljude dok nije našao u Kristu svoje konačno ispunjenje. Zato mi danas obvezno povezujemo Sinaj i Jeruzalem, Savez na Sinaju i zajednicu u Jeruzalemu. Dvanaest plemena na Sinaju i dvanaest apostola u Jeruzalemu, jesu novi Izrael, gdje vatra i vjetar predstavljaju Boga živoga koji je svemu život i početak, pa tako i mladoj Crkvi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari