Pratite nas

Pregled

Obitelji žrtava iz Trusine: Bol je ista kao prije 24 godine

Objavljeno

na

U Trusini kod Konjica danas je obilježena 24. obljetnica stradanja 22 Hrvata koje su pripadnici Armije BiH pogubili na današnji dan 1993. godine.

Sa Spomen obilježja iz Trusine poslana je poruku mira i suživota, a nekadašnji mještani danas su se prisjetili onih koje su izgubili tog dana.

Da se zločin u selu Trusina dogodio, i danas svjedoče spaljene i srušene kuće kao i spomenik koji je izgrađen žrtvama. Obitelji žrtava evociraju uspomene. Kažu bol je ista kao i prije 24 godine, donosi N1.

 

“Otac mi je poginuo tu, strijeljan je s tri vojnika. Znači četiri vojnika su strijeljana, ostali su civili. A kako se osjećam? Isto kao i tog dana, jednako tužno i jednako razočarano”, kazala je Monika Šego.

“Ovdje mi je ubijen tetak i rođak i dosta poznanika. Došli smo iz Minhena i sve je kao da je bilo jučer”, komentirala je Miliana Raič.

Ni Monika, a ni ostali preživjeli nakon što su izbjegli, u ovo selo nisu se vratili. Ono je 24 godine pusto i još se nije oporavilo od zločina, a prema njihovom mišljenju, Hrvati se u Trusinu više nikad neće vratiti.

“Mislim da tu ne može biti ni suživota, ja bih voljela, ali ne vjerujem. Vidite stanje nakon 24 godine da se niti jedna kuća nije obnovila, niti ima povratnika. Bilo se vratilo par njih, ali to su sve stariji ljudi, umrli su, tako da ovdje više nema nikoga i nema ništa”, dodala je Šego.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježena je i ova obljetnica. A pored članova obitelji i prijatelja stradalih, predstavnika braniteljskih udruga i predstavnika političkog i vjerskog života, ove godine po prvi put cvijeće na spomenik položili su i članovi Udruženja volonteri i prijatelji konjičke regije.

“Nama je potpuno jasno što se ovdje dogodilo, dogodio se stravičan zločin i naš osnovni cilj zbog čega smo ovdje jeste da se to više nikad i nikome ne ponovi”, istaknuo je Adis Muhibić, predsjednik Udruga volonteri i prijatelji konjičke regije.

Pred Sudom BiH za zločin u Trusini pravosnažno su osuđeni Edin Džeko na 13, Rasema Handanović na pet, Mensur Memić na deset, Nedžad Hodžić na 12 i Nihad Bojadžić na 15 godina zatvora, dok su Dževad Salčin i Senad Hakalović oslobođeni.

“Što se tiče Hrvata i HVO-a , mi nismo zadovoljni radom Tužiteljstva BiH, no vjerujem da će u konačnici pravda pobijediti, samo što je za žrtve, za rodbinu, za prijatelje kasno, ipak je mnogo vremena prošlo”,

Prema prvostupanjskoj presudi iz 2015. godine, a koju je potvrdilo i Apelacijsko vijeće Suda BiH u siječnju ove godine, Nihad Bojadžić je kao zamjenik komandanta odreda Zulfikar rukovodio napadom na Trusinu.

Mensur Memić, osuđen je zbog sudjelovanja u strijeljanju 6 pripadnika HVO-a, koji su se predali, a Nedžad Hodžić, da je postrojio streljački vod, izdao naredbu za pucanje, te da je sudjelovao u ubojstvima.

Za ovaj zločin optužen je i Zulfikar Ališpago, no postupak protiv njega odvojen je od procesa protiv ostalih optuženih zbog njegovog zdravstvenog stanja.

> 24. obljetnica pokolja u Trusini kod Konjica

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Mesić ipak primio priznanje počasnog građanina Sarajeva

Objavljeno

na

Objavio

Bivšem hrvatskom predsjedniku Stjepanu Mesiću u četvrtak je u Sarajevu uručeno priznanje počasnog građanina koje je on lani odbio primiti zbog skandala prouzročenog činjenicom da je Gradsko vijeće isto priznanje odbilo dodijeliti nobelovcu i piscu Orhanu Pamuku.

“Bilo je nesporazuma s Orhanom Pamukom, jednim od najvećih danas živućih književnika. Ali ja sam uspostavio kontakt s gospodinom Pamukom i on mi je napisao da mi čestita”, kazao je Mesić objašnjavajući zbog čega se predomislio nakon godinu dana.

Priznanje počasnog građanina Mesiću je u znamenitoj zgradi Vijećnice uručio sarajevski gradonačelnik Abdulah Skaka.

Bivši hrvatski predsjednik kazao je kako mu je drago da je sada ponovno u Sarajevu kamo je stigao na poslovnu konferenciju Sarajevo Bussines Forum (SBF) koju organizira Bosna Bank International (BBI) u suradnji s Islamskom bankom za razvoj (IDB).

Orhan Pamuk prošle je godine trebao dobiti priznanje počasnog građanina Sarajeva na prijedlog izdavačke kuće Buybook. Takav je izbor jednoglasno podržalo posebno povjerenstvo pri Gradskom vijeću, no zatim je odluka povučena bez ikakva objašnjenja i priznanje je odjednom dodijeljeno Mesiću.

Nagađalo se da su gradske vlasti u kojoj dominiraju kadrovi Stranke demokratske akcije (SDA) takvu odluku donijele kako se ne bi zamjerile vlastima Turske s kojima imaju vrlo srdačne odnose.

Pamuk je poznat kao oštar kritičar autoktarskog režima turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana kojega optužuje za brutalna kršenja ljudskih prava.

Nakon tog skandala Mesić je poslao pismo na adresu sarajevske gradske uprave kojim se zahvalio na ukazanom povjerenju te istaknuo da u postojećim okolnostima ne može primiti priznanje.

“Kada sam saznao proceduru i kako je došlo do toga, odnosno da se priznanje uskraćuje Orhanu Pamuku, a da ga ja dobijem, smatrao sam da je to greška i zato sam odustao”, izjavio je tada Mesić objašnjavajući razloge svoje odluke.

(Hina)

 

Nino Raspudić: Uvrijeđena Tri asa Mesić, Bebić i Sanader

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Franović: Plaćam 10 milijuna kuna za dokaze da su u Jasenovcu stradale 83 tisuće ljudi

Objavljeno

na

Objavio

U Podcastu Velebit je gostovao Marko Franović, hrvatski poduzetnik iz Australije.

Kada je počela dezintegracija državnog suverenizma u Hrvatskoj?
Kakva je uloga aktualnog državnog vodstva u tim procesima?
Koliko je politička korupcija duboko umrežena u hrvatski državni sustav?
Zašto su Hrvati iz tzv. dijaspore nepoželjni investitori?
Kako se Hrvatima u inozemstvu otežava izborno pravo?
Jesu li Hrvati u inozemstvu za aktualnu državnu vlast još uvijek u statusu ‘neprijateljske emigracije’?
Zašto se u Hrvatskoj provodi plan ‘ispranih mozgova’?
Zašto se ne napravi ekshumacija stradalih u logoru Jasenovac?

Zašto se o hrvatskoj povijesti, o razdoblju Drugog svjetskog rata govori jednostrano?
Kakav je to povijesni sud koji se temelji isključivo na navodima ‘optužbe’?

Koliki je utjecaj SPC-a na srpsku politiku?
Je li posjet srpskog predsjednika Vučića bio dobar potez predsjednice Grabar Kitarović?

Tko su ‘ustaše’ koji legalno djeluju u političkom životu Australije?
Zašto su za vrijeme Jugoslavije, mediji u Australiji Hrvate prikazivali kao teroriste?

‘Afera šestorice’, lažno optuženih i na dugu robiju osuđenih Hrvata u Australiji ovih dana je dobila svoj epilog raskrinkavanja lažne optužbe. Kako to da se o tom slučaju u Hrvatskoj gotovo ništa ne zna?
Jesu li današnje službene verzije povijesti, pogotovo razdoblja Drugog svjetskog rata prepune kleveta protiv hrvatskog naroda?

Odgovore  a ova i druga pitanja, dobiti ćete na Podcastu Velebit.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari