Pratite nas

Pregled

Obitelji žrtava iz Trusine: Bol je ista kao prije 24 godine

Objavljeno

na

U Trusini kod Konjica danas je obilježena 24. obljetnica stradanja 22 Hrvata koje su pripadnici Armije BiH pogubili na današnji dan 1993. godine.

Sa Spomen obilježja iz Trusine poslana je poruku mira i suživota, a nekadašnji mještani danas su se prisjetili onih koje su izgubili tog dana.

Da se zločin u selu Trusina dogodio, i danas svjedoče spaljene i srušene kuće kao i spomenik koji je izgrađen žrtvama. Obitelji žrtava evociraju uspomene. Kažu bol je ista kao i prije 24 godine, donosi N1.

 

“Otac mi je poginuo tu, strijeljan je s tri vojnika. Znači četiri vojnika su strijeljana, ostali su civili. A kako se osjećam? Isto kao i tog dana, jednako tužno i jednako razočarano”, kazala je Monika Šego.

“Ovdje mi je ubijen tetak i rođak i dosta poznanika. Došli smo iz Minhena i sve je kao da je bilo jučer”, komentirala je Miliana Raič.

Ni Monika, a ni ostali preživjeli nakon što su izbjegli, u ovo selo nisu se vratili. Ono je 24 godine pusto i još se nije oporavilo od zločina, a prema njihovom mišljenju, Hrvati se u Trusinu više nikad neće vratiti.

“Mislim da tu ne može biti ni suživota, ja bih voljela, ali ne vjerujem. Vidite stanje nakon 24 godine da se niti jedna kuća nije obnovila, niti ima povratnika. Bilo se vratilo par njih, ali to su sve stariji ljudi, umrli su, tako da ovdje više nema nikoga i nema ništa”, dodala je Šego.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježena je i ova obljetnica. A pored članova obitelji i prijatelja stradalih, predstavnika braniteljskih udruga i predstavnika političkog i vjerskog života, ove godine po prvi put cvijeće na spomenik položili su i članovi Udruženja volonteri i prijatelji konjičke regije.

“Nama je potpuno jasno što se ovdje dogodilo, dogodio se stravičan zločin i naš osnovni cilj zbog čega smo ovdje jeste da se to više nikad i nikome ne ponovi”, istaknuo je Adis Muhibić, predsjednik Udruga volonteri i prijatelji konjičke regije.

Pred Sudom BiH za zločin u Trusini pravosnažno su osuđeni Edin Džeko na 13, Rasema Handanović na pet, Mensur Memić na deset, Nedžad Hodžić na 12 i Nihad Bojadžić na 15 godina zatvora, dok su Dževad Salčin i Senad Hakalović oslobođeni.

“Što se tiče Hrvata i HVO-a , mi nismo zadovoljni radom Tužiteljstva BiH, no vjerujem da će u konačnici pravda pobijediti, samo što je za žrtve, za rodbinu, za prijatelje kasno, ipak je mnogo vremena prošlo”,

Prema prvostupanjskoj presudi iz 2015. godine, a koju je potvrdilo i Apelacijsko vijeće Suda BiH u siječnju ove godine, Nihad Bojadžić je kao zamjenik komandanta odreda Zulfikar rukovodio napadom na Trusinu.

Mensur Memić, osuđen je zbog sudjelovanja u strijeljanju 6 pripadnika HVO-a, koji su se predali, a Nedžad Hodžić, da je postrojio streljački vod, izdao naredbu za pucanje, te da je sudjelovao u ubojstvima.

Za ovaj zločin optužen je i Zulfikar Ališpago, no postupak protiv njega odvojen je od procesa protiv ostalih optuženih zbog njegovog zdravstvenog stanja.

> 24. obljetnica pokolja u Trusini kod Konjica

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Rahim Ademi je ogorčen ‘Generalom’: Riječ je o bezočnom krivotvorenju Domovinskog rata!

Objavljeno

na

Objavio

Vrdoljakova serija “General” ne prestaje uzbunjivati duhove, a usporedo sa salvama gledateljske satire koja je usmjerena na diletantske detalje izložena je i veoma ozbiljnim kritikama sudionika stvarnih ratnih zbivanja.

Posljednju epizodu, koja tematizira razdoblje neposredno pred oslobodilačku akciju “Oluja”, odgledao je i umirovljeni general bojnik Rahim Ademi, jedan od ključnih aktera toga vremena, planer najvećega dijela navalnih operacija hrvatskih snaga i desna ruka zapovjednika Ante Gotovine. Malo je reći da je konsterniran viđenim.

“Partizanski filmovi su mila majka u odnosu na ovo. Riječ je o bezočnom krivotvorenju Domovinskog rata kakvoga bi se posramio i Agitprop!”, izjavio je Rahim Ademi za Slobodnu Dalmaciju. “Ovakav kult ličnosti nije u partizanskim filmovima njegovan ni oko Titove figure, a količina neistina i neuvjerljivosti krajnje je bezobzirna jer je puno svjedoka tih događaja još uvijek živo i dobroga pamćenja, a svejedno im se smije u lice.”

Riječ je o rubnim pitanjima, za koje su mnogi ljudi gubili zdravlje i živote, te nimalo ne čudi generalova ljutnja. Na pitanje što su najveće neistine Vrdoljakova uratka, Ademi nam kaže kako ne može suditi o cjelini jer je odgledao samo zadnju epizodu serije, ali da je u njoj neistina gotovo sve. Sa svih strana zovu ga i suborci koji također ne mogu vjerovati o kakvoj se iščašenoj interpretaciji stvarnih ratnih zbivanja radi.

“Ono što sam tada proživio s generalom Gotovinom nema nikakve veze s ovim na ekranu. Ante Roso, Zulu i Domazet Lošo nikad nisu bili na ratištu oko Knina. Zulu je tad šetao okolo nakićen nekakvim činom pukovnika, a kad sam ga pitao odakle mu čin, rekao mi je da mu ga je dao Roso.

Ja sam mu objasnio da mu ne može čin dati Roso, da mu je potreban ukaz predsjednika države… – pripovijeda Ademi. Boli ga što je spornom serijom potpuno zaobiđena i retuširana iz povijesti, kao u Staljinovo doba nestajanja s historijskih fotografija, cijela galerija stvarnih figura koje su tada odradile lavovski dio posla oslobođenja okupiranih krajeva.

“Snima se scena probijanja cesta preko Dinare, a nigdje nema Ljube Ćesića Rojsa. Vode se pripremne bitke za Oluju, a nigdje nema Koradeovih Varaždinaca, 7. gardijske brigade. Nigdje nema ni mene. Nikoga nigdje nema, osim legionara. Ispada, bogati, da je francuska Legija stranaca oslobodila Hrvatsku, a ne Hrvatska vojska i zapovjednici koji su čitave mjesece bez predaha boravili na terenu”, rezolutan je Ademi.

Film je, po njemu, falsifikat sastavljen od bajki, a prava istina je skrivena u dnevnicima operativnih grupa. Da je Gotovina zbilja ratovao s ovakvim suradnicima kakve je prikazao Vrdoljak, još uvijek bismo – uvjeren je – bili na položajima oko Knina.

General koji je svoje zadaće u Domovinskom ratu uglavnom odrađivao na prvim crtama bojišnice – i čija su akademska vojna znanja ugrađena u obranu Šibenika te operacije HV-a Maslenica, Medački džep, Zima 94, Skok 1, Skok 2, Ljeto 95, Oluja, Una, Maestral i Južni potez – na vlastitom primjeru dokazuje mizeriju pseudoumjetničke interpretacije ratnih istina.

Scena u kojoj general Ante Gotovina u zadnjoj epizodi na Badnjak 1994. obilazi vojnike na prvoj crti livanjske bojišnice zbilja se povijesno desila, ali ga kroz snijeg od zapovjedništva u Donjim Rujanima do položaja kod sela Pržine nije džipom vozio nikakav poručnik Nikica, nego tadašnji brigadir Rahim Ademi.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Državno odvjetništvo RH podignulo optužnicu protiv Marka Juriča

Objavljeno

na

Objavio

Državno odvjetništvo RH podignulo je optužnicu protiv Marka Juriča da je počinio kazneno djelo protiv javnog red, javnim poticanjem na nasilje i mržnju, opisanim i kažnjivim po članku 325. st 1. Kaznenog zakona.

Okrivljenom Marku Juriču stavlja se na teret djelo od prije četiri godine kada je u emisijama Markov trg upozoravao hrvatsku javnost na četničke pojave u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. U emisijama je puštao video u kojem svećenici SPC-a pjevaju pjesmu kojom veličaju notornog četničkog zločinca popa Momčila Đujića.

U odjavi emisije Jurič je ironičnom odjavom upozorio Zagrepčane da pripaze kada prolaze preko Cvjetnog trga gdje se nalazi crkva SPC-a:

Marko Jurič se nakon te emisije obratio priopćenjem:

Poštovani, u povodu reakcija na sinoćnju emisiju Markov trg na Z1 televiziji šaljem Vam sljedeću izjavu:

“Želeći otvoriti temu četništva u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a na osnovu nepobitnih dokaza pjevanja četničkih pjesama najvišeg klera objavljenih na youtubeu koji su emitirani u emisiji Markov trg, provokativnom odjavom uživo nastojao sam skrenuti pozornost na taj problem o kojem sam više puta upozoravao posljednjih mjeseci, ali bez odgovarajuće reakcije javnosti. Smatram da je to problem o kojem bi se Srpska pravoslavna crkva trebala odrediti jer četništvo po svojoj zločinačkoj naravi ne može imati legitimitet u hrvatskoj državi. Nije mi bila namjera nikoga vrijeđati ili diskriminirati po bilo kojoj osnovi i ako se to slučajno dogodilo, naravno da mi je žao zbog toga”.

Marko Jurič

Video – Iskaz Marka Juriča u DORH-u

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari