Pratite nas

Pregled

Obitelji žrtava iz Trusine: Bol je ista kao prije 24 godine

Objavljeno

na

U Trusini kod Konjica danas je obilježena 24. obljetnica stradanja 22 Hrvata koje su pripadnici Armije BiH pogubili na današnji dan 1993. godine.

Sa Spomen obilježja iz Trusine poslana je poruku mira i suživota, a nekadašnji mještani danas su se prisjetili onih koje su izgubili tog dana.

Da se zločin u selu Trusina dogodio, i danas svjedoče spaljene i srušene kuće kao i spomenik koji je izgrađen žrtvama. Obitelji žrtava evociraju uspomene. Kažu bol je ista kao i prije 24 godine, donosi N1.

 

“Otac mi je poginuo tu, strijeljan je s tri vojnika. Znači četiri vojnika su strijeljana, ostali su civili. A kako se osjećam? Isto kao i tog dana, jednako tužno i jednako razočarano”, kazala je Monika Šego.

“Ovdje mi je ubijen tetak i rođak i dosta poznanika. Došli smo iz Minhena i sve je kao da je bilo jučer”, komentirala je Miliana Raič.

Ni Monika, a ni ostali preživjeli nakon što su izbjegli, u ovo selo nisu se vratili. Ono je 24 godine pusto i još se nije oporavilo od zločina, a prema njihovom mišljenju, Hrvati se u Trusinu više nikad neće vratiti.

“Mislim da tu ne može biti ni suživota, ja bih voljela, ali ne vjerujem. Vidite stanje nakon 24 godine da se niti jedna kuća nije obnovila, niti ima povratnika. Bilo se vratilo par njih, ali to su sve stariji ljudi, umrli su, tako da ovdje više nema nikoga i nema ništa”, dodala je Šego.

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća obilježena je i ova obljetnica. A pored članova obitelji i prijatelja stradalih, predstavnika braniteljskih udruga i predstavnika političkog i vjerskog života, ove godine po prvi put cvijeće na spomenik položili su i članovi Udruženja volonteri i prijatelji konjičke regije.

“Nama je potpuno jasno što se ovdje dogodilo, dogodio se stravičan zločin i naš osnovni cilj zbog čega smo ovdje jeste da se to više nikad i nikome ne ponovi”, istaknuo je Adis Muhibić, predsjednik Udruga volonteri i prijatelji konjičke regije.

Pred Sudom BiH za zločin u Trusini pravosnažno su osuđeni Edin Džeko na 13, Rasema Handanović na pet, Mensur Memić na deset, Nedžad Hodžić na 12 i Nihad Bojadžić na 15 godina zatvora, dok su Dževad Salčin i Senad Hakalović oslobođeni.

“Što se tiče Hrvata i HVO-a , mi nismo zadovoljni radom Tužiteljstva BiH, no vjerujem da će u konačnici pravda pobijediti, samo što je za žrtve, za rodbinu, za prijatelje kasno, ipak je mnogo vremena prošlo”,

Prema prvostupanjskoj presudi iz 2015. godine, a koju je potvrdilo i Apelacijsko vijeće Suda BiH u siječnju ove godine, Nihad Bojadžić je kao zamjenik komandanta odreda Zulfikar rukovodio napadom na Trusinu.

Mensur Memić, osuđen je zbog sudjelovanja u strijeljanju 6 pripadnika HVO-a, koji su se predali, a Nedžad Hodžić, da je postrojio streljački vod, izdao naredbu za pucanje, te da je sudjelovao u ubojstvima.

Za ovaj zločin optužen je i Zulfikar Ališpago, no postupak protiv njega odvojen je od procesa protiv ostalih optuženih zbog njegovog zdravstvenog stanja.

> 24. obljetnica pokolja u Trusini kod Konjica

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari