Pratite nas

Kultura

Objavljen Natječaj za dodjelu stipendija za akademsku godinu 2016./2017.

Objavljeno

na

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijelit će studentima – pripadnicima hrvatskog  naroda izvan Republike Hrvatske – 500 stipendija za akademsku godinu 2016./2017., od čega 100 stipendija za studij u Republici Hrvatskoj i 400 stipendija za studij u Bosni i Hercegovini (50 stipendija više u odnosu na prošlu akademsku godinu).

Stipendije se dodjeljuju za razdoblje od 10 mjeseci u mjesečnom iznosu od 700,00 kuna.

Pravo sudjelovanja na natječaju imaju studenti koji su upisani u statusu redovnog studenta na javnim visokim učilištima:

  • u Republici Hrvatskoj:

pripadnici hrvatskog iseljeništva s prebivalištem u inozemstvu, pripadnici hrvatske manjine s prebivalištem u 12 država u kojima žive pripadnici hrvatske manjine i pripadnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, koji u Republici Hrvatskoj upisuju ili nastavljaju studij u statusu redovitog studenta na preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, preddiplomskom stručnom studiju ili specijalističkom diplomskom studiju.

  • u Bosni i Hercegovini:

pripadnici hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, koji u Bosni i Hercegovini upisuju ili nastavljaju studij u statusu redovitog studenta na preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju, preddiplomskom stručnom studiju ili specijalističkom diplomskom studiju.

Rok za podnošenje prijava traje zaključno do 23. siječnja 2017. godine.

Prijave se dostavljaju isključivo poštanskim putem na adresu: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Trg hrvatskih velikana br. 6, 10000 Zagreb. Na omotnici prijave potrebno je naznačiti: „Natječaj za stipendiju za studij u Republici Hrvatskoj“ ili  „Natječaj za stipendiju za studij u Bosni i Hercegovini“. Za dodatne informacije možete poslati upit na adresu e-pošte: [email protected]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

OJ TI VILO, VILO VELEBITA!

Objavljeno

na

Objavio

Zaplakala s Velebita vila
sakrila se među meka krila,
bijelo lice bistra suza mije
nikada joj teže bilo nije!

Oko plače a duša joj jeca
i od bola na koljena kleca,
mili Bože da je meni znati
kojim putem pođoše Hrvati!?

Nekada su kao jedan bili,
ginuli su jedan za drugoga,
domoljublje čuvali u srcu
a vodila vjera ih u Boga.

I bili su na pravome putu
skinuli su okove sa ruka,
kad počeše uživat slobodu
snašlo ih je na tisuću muka!

Svako žito kukolja ima,
hrvatsko ima ga najviše,
nekada zlatilo se polje
ali danas ne zlati se više!

Od lopova, ratnih profitera
pa do onih što Hrvatsku pljuju,
domoljubi sageli su glave
pa im pjesme više se ne čuju.

A sjećam se ne baš tako davno
čulo je se sve do kraja svi’ta,
pjevali oni su kao jedan
OJ TI VILO, VILO VELEBITA!

Pjevalo je staro i mlado,
domoljublje bio poziv sveti
a danas po njemu se gazi
kao da smo od Boga prokleti!

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

U Širokom Brijegu predstavljen roman fra Ante Marića “Plaču li jeleni?”

Objavljeno

na

Objavio

foto: Jabuka.tv

U ponedjeljak navečer u prepunom kinu Borak u Širokom Brijegu održana je promocija novoga romana fra Ante Marića “Plaču li jeleni?“. Predstavljanje romana organizirao je Ogranak Matice hrvatske Široki Brijeg, a predstavljanje je vodila novinarka Željka Šaravanja., piše Jabuka.tv

U programu predstavljanja sudjelovali su fra Gabrijel Mioč, fra Marinko Šakota, književnik i književni kritičar Dragan Marijanović, guslar Mate Anić i autor fra Ante Marić. Predstavljanje romana dramskim izvedbama i video ulomcima dodatno su uveličali glumac Andrija Zeljko i dramska skupina Franjevačkoga svjetovnoga reda Široki Brijeg.

Na samom početku predstavljanja prikazan je kratki film “Markov povratak na Brig”, koji je snimljen prema romanu fra Ante Marića.

Fra Gabrijel Mioč obratio se u ime nakladnika “Naša ognjišta” istaknuo je veliko zadovoljstvo brojem nazočnih i interesom koji je ovaj roman pobudio.

Drago mi je da sam u ulozi nakladnika sudjelovao u objavi ove knjige. Ovo je 224. knjiga, bez Biblija i drugih sličnih izdanja, koju smo objavili. Imajući na umu uvjete u kojima djelujemo, to nije zanemariv broj, rekao je fra Gabrijel Mioč.

Fra Marinko Šakota, župnik Župe Međugorje, uvelike je zaslužan za pobuđivanje teme godina gladi i fra Didaka Buntića, koji je u svome govoru publici uglavnom približio ulogu i veličinu hercegovačkoga franjevca koji je 1917. godine od gladi spasio oko 17.000 hercegovačke djece.

Ovo je priča fratra koji je srcem volio i još uvijek voli Široki Brijeg – priča fra Ante Marića, rekao je na početku svojega govora ovaj franjevac iz Međugorja.

U ovom romanu fra Ante je ispričao život širokobriješkoga čovjeka, koji se od kolijevke do groba uvijek suočavao sa surovošću životnih neprilika, ali uvijek s pogledom na “hram na gori”, na baziliku koja u ime svoga puka trajno uzdiže kamene ruke prema Bogu i Gospi, rekao je u svome govoru fra Marinko Šakota.

Književnik i književni kritičar Dragan Marijanović govorio je o knjizi i temama koje ona otvara, ali je upozorio i na zanemarivanje ovoga događaja na nekim višim razinama, kao i na to da šira zavnost ne poznaje lik fra Didaka Buntića i veličinu njegova pothvata.

Vidite koliku je pozornost i interes izazvao ovaj roman. Ne aludiram i ne predbacujem nikome ništa, jedna knjiga, neobična i dobra je ovdje – a nema državne televizije. A svakakvi se sadržaji prikazuju, rekao je na početku svojega izlaganja Dragan Marijanović.

Između ostaloga, Marijanović je u govoru naglasio i važnost i potencijale hercegovačkoga prkosa, koji je jedna od ključnih odlika Marka, protagonista ovoga romana koji se – nakon što su ga odveli iz rodne kuće – zakleo da nikad neće oprostiti roditeljima, djedu i fra Didaku Buntiću.

Englezima je prkos donio puno dobra u njihovoj povijesti, a naš se prkos na pravi način budi samo u najtežim trenucima naše povijesti, istaknuo je Marijanović, dodavši da je 17.000 hercegovačke djece koju je fra Didak Buntić odveo ujedno i 17.000 mogućnosti za pisanje ovakvih romana.

Fra Ante Marić zahvalio se svima nazočnima što su došli na predstavljanje ovoga događaja te je opisao povijest nastanka ovoga djela i emocije koje je u njemu budila.

Ova knjiga može biti zanimljiva i djeci i roditeljima i našim djedovima i bakama, koji su na svojoj koži osjetili sličnosti s ovim vremenom i povijesnim periodom o kojemu se o knjizi govori. Ovo je ono nešto obiteljsko, što smo proživljavali i što proživljavamo i danas, rekao je Marić.

Istaknuo je i važnost uživljavanja u ulogu i poziciju djeteta, iz čije je perspektive pisan i ovaj roman.

Vjerujte milijepo je biti i odrastao i roditelj, ali najljepše je uspješno se “uživiti” u ulogu neiskvarenoga djeteta. Dijete je budućnost!, zaključio je fra Ante Marić.

O interesu koji je ovaj roman izazvao govori i činjenica da su prije početka predstavljanja rasprodani svi primjerci romana koji su bili dostavljeni za ovu prigodu, ali će se roman moći kupiti i na drugim mjestima.

(Više fotografija na: www.jabuka.tv)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari