Pratite nas

Pregled

Objavljena knjiga Davora Marijana ‘Rat Hrvata i Muslimana u BiH od 1992. do 1994.’

Objavljeno

na

Monografiju hrvatskoga vojnog povjesničara Davora Marijana “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.” objavio je Hrvatski institut za povijest iz Zagreba.

“Rat u BiH sukob je triju konstitutivnih naroda za teritorij koji su Hrvati zahtijevali manje, Srbi znatno više, a Muslimani u cijelosti”, piše Marijan i dodaje kako su u tom nastojanju pripadnici svih triju naroda počinili zločine nad pripadnicima drugih dvaju naroda.

Tvrdi kako je sukobljenim stranama zajedničko da su željele više od onoga što je bilo racionalno i u granicama mogućega.

“Kako se rat širio, popis želja proširen je nastojanjem da pripadnika drugih dvaju naroda bude što manje na tom teritoriju”, ističe autor i dodaje kako je to zajednička crta svim akterima rata. To ne znači, smatra, da se njihova uloga i učinak mogu izjednačiti.

“Odgovornost za rat nije ista, kao ni razmjeri zla počinjenoga nad pripadnicima drugih dvaju naroda”, piše Marijan i dodaje kako činjenica da je netko bolje naoružan i da je počinio najveći broj zločina ne mora značiti da je apsolutni krivac.

Ocjenjuje kako ni jedna od tri strane nema ekskluzivno pravo tumačiti rat te podsjeća kako se ustalila praksa da to pravo imaju isključivo Bošnjaci, koji se smatraju najvećom žrtvom.

Naglašava kako je tema ove knjige sukob Hrvata i Muslimana, što je, tvrdi, bio središnji dio rata u BiH te kontekst u kojem se dogodio i njegove glavne značajke.

Podsjeća da se zahvaljujući utjecaju dobro umrežene političke i medijske skupine muslimansko-hrvatski rat već dva desetljeća u Hrvatskoj interpretira isključivo kao hrvatski krimen i tip sukoba koji “nije naš rat”.

Smatra kako spomenuta skupina podupire Bošnjake što podrazumijeva protivljenje legitimnoj politici Hrvata u BiH te potporu aktualnoj bošnjačkoj politici i njezinoj interpretaciji rata.

Naglašava kako je bošnjačka elita potpuno, a srpska najvećim dijelom stala iza naroda čiji su dio. Hrvatska elita bila je najviše podijeljena i intelektualci se uglavnom nisu usudili stati uz nacionalnu politiku.

Napominje kako različite poglede na uzroke i karakter rata u BiH ilustriraju neke tiskovine nastale relativno brzo poslije rata te dodaje kako to zorno pokazuju izdanja Udruženja Srba iz BiH u Srbiji i iranskim novcem financiranoga instituta Ibn Sina iz Sarajeva dok hrvatskoga pogleda uopće nema.

Marijan ističe kako se inzistiranjem na agresiji relativizira činjenica da se uglavnom radilo o ratu domicilnoga stanovništva na zajedničkom teritoriju.

Teza o agresija/ma na BiH dominantna je unutar bošnjačke javnosti te u dijelu interpretatora koji Muslimane Bošnjake poistovjećuju s BiH, čime im daju status temeljnoga naroda napominje i dodaje kako to oni nisu bili ni prema odlukama ZAVNOBiH-a niti u Daytonskom sporazumu.

Naglašava kako prema takvim gledištima Srbi i Hrvati iz BiH, iako konstitutivni narodi, agresori su na državu u kojoj su rođeni i u kojoj žive te u kojoj imaju jako dugu povijest, bogatiju i utemeljeniju od muslimansko-bošnjačke.

Knjiga “Rat Hrvata i Muslimana u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1994.” (476 str.) podijeljena je na 23 poglavlja – polazišta, raspad Jugoslavije, BiH do referenduma o neovisnosti, političko organiziranje i strategije u BiH, legalno i legitimno, BiH tijekom rata u Hrvatskoj, eskalacija i rat u BiH 1992., ratna suradnja “prirodnih” saveznika, raspad sustava i ratno življenje, međunarodna zajednica, bojno polje, oružane snage, rat prije rata, kronologija za razumijevanje muslimansko-hrvatskoga rata, prvi veliki sukobi, rat u Hercegovini, rat u središnjoj Bosni, rat u dolini Vrbasa i rami, položaj HVO-a pod muslimanskom većinom, Washingtonski sporazum, Srbi i muslimansko-hrvatski rat, zločin i kazna te zaključno razmatranje.

Na kraju knjige je sažetak na engleskom jeziku, popis kratica, izvori i literatura te kazalo osobnih imena.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

RH se pridružuje Borbenoj skupini EU-a u kojoj su četiri zemlje Višegradske skupine

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević potpisao je u utorak u Bruxellesu Notu o pristupanju borbenoj skupini EU-a, koja će pod vodstom Poljske biti u stanju pripravnosti u drugoj polovici sljedeće godine.

Ministar Krstičević je sudjelovao u ponedjeljak i utorak na sastanku Vijeća za vanjske poslove zemalja članica EU-a te na sastanku Upravljačkog odbora Europske obrambene agencije. Na rubu tih sastanaka potpisao je Notu.

“Potpisao sam Notu o pristupu borbenoj skupini koja će djelovati u drugoj polovici 2019. godine zajedno sa zemljama Višegardske skupine, Poljacima, Česima, Slovacima i Mađarima. Ovo je izvrsna prilika za Hrvatsku i Oružane snage. Uvjeren sam da će Hrvatska svojim resursima doprinijeti ostvarenju i ciljevima Grupe pogotovo na području srednje Europe“, rekao je ministar Krstičević.

Hrvatska će u toj skupini sudjelovati s desetak stožernih časnika.

Na zajedničkom sastanku, ministri vanjskih poslova i ministri obrane raspravljali su o napretku sigurnosno-obrambenih inicijativa u okviru provedbe Globalne strategije EU u području sigurnosti i obrane, s naglaskom na stalnu strukturiranu suradnju (PESCO), te su donijeli odluku o pokretanju novih 17 PESCO projekata.

Također, usvojili su Zaključke o sigurnosti i obrani sa smjernicama za daljnji rad po pitanju provedbe obrambenih inicijativa EU, posebno kad je riječ o stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO), Europskom fondu za obranu, sposobnostima za vojno planiranje i provođenje misija te vojnoj pokretljivosti.

Ministri obrane su tijekom sastanka razmijenili mišljenja o napretku provedbe aktivnosti usmjerenih na jačanje EU-NATO suradnje, s naglaskom na vojnu pokretljivost i suočavanje s hibridnim prijetnjama. Također, razmijenili su mišljenja o statusu operacija i misija EU naglasivši važnost daljnjeg rada na unaprjeđenju mehanizama u njihovoj potpori.

Govoreći o provedbi obrambenih inicijativa EU, ministar Krstičević je istaknuo kako je u protekle dvije godine ostvaren značajan napredak te kako je sada ključno fokusirati se na rezultate. „Najvažnija je vojna pokretljivost i europski obrambeni fond, a što se tiče Hrvatske, ona je aktivna u pet PESCO projekata“, rekao je ministar Krstičević osvrnuvši se na pokretanje novih PESCO projekata, pri čemu je kao dobar primjer regionalne suradnje istaknuo projekt “CBRN Surveillance as a Service”, koji su zajedno predložile Hrvatska, Austrija, Mađarska i Slovenija.

„Riječ je o projektu usmjerenom na suočavanje s nuklearnim, kemijskim i biološkim prijetnjama, s ciljem razvoja besposadne senzorske mreže koja se sastoji od besposadnih letjelica i besposadnih kopnenih vozila pomoću kojih će se prikupljati podaci i stvarati situacijska slika“, poručio je ministar istaknuvši kako je ovaj projekt, osim za Europsku uniju, izvrsna prilika i za hrvatsku obrambenu suradnju.

Ministar Krstičević je naglasio važnost daljnjeg rada na jačanju partnerstva dviju organizacija EU i NATO-a, uključujući suradnju na području jugoistočne Europe, gdje EU i NATO imaju potrebne mehanizme za pružanje potpore partnerima na njihovom putu u euroatlantske integracije. Kad je riječ o operacijama i misijama EU-a, ministar je istaknuo njihovu važnost u osiguranju stabilnosti i mira u neposrednom okruženju Europe.

Ministar Krstičević je na marginama sastanka razgovarao s poljskim ministrom obrane Mariuszom Błaszczakom i dogovoren je njegov posjet Hrvatskoj, priopćeno je iz ministarstva obrane.

(Hina)

 

Krstičević: Ugovor o kupnji zrakoplova je gotov čeka se odobrenje SAD-a Izraelu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ivica Todorić uplatio jamčevinu od milijun eura

Objavljeno

na

Objavio

Bivši vlasnik Agrokora Ivica Todorić u utorak je položio jamčevinu od 7,5 milijuna kuna kojom, prema prošlotjednoj odluci izvanraspravnog vijeća, može zamijeniti istražni zatvor.

Na zagrebačkom Županijskom sudu se doznaje da je jamčevina uplaćena na sudski račun te da je za 15 sati zakazano ročište na koje će biti doveden iz Remetinca gdje se nalazi od izručenja Hrvatskoj. Todorić će se na tom ročištu obvezati da će se odazivati na sudske pozive, a morat će predat i putovnicu koja se trenutno nalazi na zatvorskom pologu, kazao je glasnogovornik suda Krešimir Devčić.

Uz polaganje putovnice Todorić na slobodi bez sudskog odobrenja neće smjeti napuštati Zagreb, svoje mjesto prebivališta.

Todorića će nakon ročišta sa suda vratiti u Remetinec, gdje će se razdužiti, a potom izaći na slobodu, najvjerojatnije u kasnim poslijepodnevnim ili večernjim satima.

Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u srijedu 15. studenoga zaključilo je da Todorić može istražni zatvor zamijeniti mjerama opreza i jamčevinom od 7,5 milijuna kuna u gotovini, a njegova je obrana ranije tvrdila da toliko novca nemaju.

Todorić je zajedno sa svojim sinovima Ivanom i Antom, ali i 12-ero Agrokorovih menadžera te revizora osumnjičen zbog nezakonitog pribavljanja više od milijardu kuna iz Agrokora. Istraga je naknadno proširena i zbog zajmova što ih je investicijski fond Nexus Private Equity Partneri preko tvrtke Nexus ulaganja dao Agrokoru.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari