Pratite nas

Kultura

Objavljena knjiga Mate Kovačevića ‘Herceg -Bosna: Kulturni, politički i državnopravni identitet’

Objavljeno

na

Knjigu Mate Kovačevića “Herceg -Bosna: Kulturni, politički i državnopravni identitet” objavio je, u povodu obilježavanja obljetnice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg-Bosne “Herceg-Bosne, ogranak Matice hrvatske iz Čitluka.

Profesor Miroslav Tuđman ističe kako Mate Kovačević u svojoj novoj knjizi želi postojeće fragmente povijesnih, političkih i kulturnih činjenica i spoznaja o Hrvatima učiniti postojanim, priznatim i razumljivim sastavnicama legitimnog komunikacijskoga polja o državotvornom i kulturnom identitetu.
Zato se u današnjim okolnostima, smatra Tuđman, zadaća koju je sam sebi nametnuo Kovačević čini nemogućom misijom, unatoč njegovoj hrabrosti, ustrajnost, znanju i razboritosti. “On od te misije ne može odustati jer bi to značilo odreći se i vlastitih korijena i budućnosti Herceg-Bosne”, napominje i dodaje kako se to ne može i ne će dogoditi dok god postoje ovakvi autori i knjige poput Herceg-Bosne.

Književni kritičar Damir Pešorda smatra kako je nova knjiga Mate Kovačevića vrijedan doprinos hrvatskoj književnoj kritici, hrvatskoj historiografiji i jezikoslovlju, no i više od toga, ona je originalan doprinos hrvatskoj političkoj filozofiji.

“Ovom i nekim svojim prethodnim knjigama, građenim po sličnom principu (Pet stoljeća borbe za Hrvatsku, Biljezi hrvatskog identiteta i dr.), Kovačević se nametnuo kao jedan od najagilnijih suvremenih hrvatskih književnih kritičara, koji s podjednakom akribijom, književnoteorijskim znanjem i analitičkom oštroumnošću analizira, a nerijetko i reaktualizira i reinterpretira, starija djela kao i recentnu književnu produkcija, ali i kao originalan politički mislilac koji razvija vlastitu koncepciju hrvatskog nacionalnog, državnopravnog, političkog i kulturnog identiteta, ocjenjuje Pešorda.

Dodaje kako je Kovačević u svoju političku filozofiju ugradio i svoj kritički aparat, što ga u vremenu kada nad izdišućim postmodernizmom već bijesne strastveni politički i etički ratovi, ne čini anakronim, nego vrlo aktualnim, modernim štoviše.

Jezikoslovac Domagoj Vidović naglašava kada bi Kovačević sabrao sve svoje prikaze nedostatno iščitanih, a za Hrvate bitnih knjiga, mogao objaviti svojevrstan Vodič kroz hrvatsku državotvornu lektiru, a s obzirom na temeljitost njegovih prinosa već bi čitanje toga vodiča bilo dostatno da se prosječan Hrvat uputi u njihovu važnost.
Knjiga “Herceg -Bosna: Kulturni, politički i državnopravni identitet” (438 str.) na temelju povijesnih izvora progovara o hrvatskom povijesnom i kulturnom prostoru, koji, zbog stvorene kulture, nikad nije prestao biti sastavnim dijelom hrvatskoga povijesnoga i kulturnog prostora.

Ona predstavlja i golemo hrvatsko kulturno blago na području Herceg-Bosne, a koje je primarno sastavni dio kulturno-političkoga nasljeđa herceg-bosanskih Hrvata.
Knjiga je izbor djela koja izravno svjedoče o težnjama i idejama svojih auktora te njihovu kulturnom ili državnopravnom utjelovljenju hrvatske ideje u Herceg-Bosni.
Podijeljena je na 16 poglavlja. U prvom je obrađen temeljni prostor i njegovo antičko stanovništvo, što ih Hvati baštine kao dio svoga povijesnoga nasljeđa.
U drugom poglavlju stare hrvatske kronike svjedoče o srednjovjekovnom hrvatskom etničkom i državnom prostoru te njegovoj državnopravnoj organizaciji. Zbog povijesnih konstrukta uvjetovanih različitim suvremenim državnim konceptima, ovo je razdoblje hrvatske povijesti bilo posebno podložno manipulacijama.

Treći se dio izravno odnosi na povijest prostora Bosne i Huma na kojem su i danas vrlo živahne različite državnopravne projekcije. U ovom dijelu progovaraju povijesni, arheološki i etnografski izvori o vlastitom hrvatskom etničkom, vjerskom i državnom karakteru.

Četvrti dio posvećen je osmanskom zaposjedanju BiH, migracijskom pomicanju stanovništva i dolasku novoga pučanstva te žestokoj hrvatskoj borbi protiv Osmanlija, ali i borbi katoličkih Hrvata za životni opstanak pod osmanskom upravom.

U petom poglavlju obrađena je hrvatska književnost stvarana pod osmanskom vlašću.
Šesto se poglavlje bavi starim fratarskim kronikama, koje su dosad bile politički, književno-povijesno ili pak literarno najviše zlorabljene. Bilo da je riječ o srpskim ili muslimanskim posezanjima, ali su ih zlorabili i različiti jugoslavenski nacionalisti.

U sedmom poglavlju, što je posebno uočljivo, iz banske se Hrvatske po Herceg-Bosni razlio široki narodni hrvatski pokret, koji će u završnici rezultirati ustankom protiv osmanske vlasti i povratkom BiH pod upravu hrvatskoga kralja.

U osmom poglavlju su prikazana djela auktora koji nastavljaju borbu za povijesnom istinom o Bosni i Hercegovini, dok se u devetom poglavlju knjige govori o borbi za uspostavu hrvatskoga entiteta unutar Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije, a u čiji bi teritorijalni sklop ušle i hrvatske zemlje Bosna i Hercegovina.
Deseto se poglavlje bavi razdobljem Drugoga svjetskog rata, stvaranjem ratne hrvatske države te velikosrpskim otporom hrvatskoj državi.

U jedanaestom dijelu zahvaćeno je jugoslavensko komunističko razdoblje s još uvijek nedovoljno istraženim masovnim zločinima nad Hrvatima i općom represijom te neprekinut kontinuitet općehrvatske borbe za državnost.

Dvanaesto poglavlje obrađuje hrvatsku borbu za opstojnost u razdoblju poslije sloma komunističkoga režima. Vrijeme je to stvaranja Herceg-Bosne, njezine obrane od velikosrpske, a potom i muslimanske agresije.

U trinaestom poglavlju prikazi su proznih književnih djela jedinstvene hrvatske književnosti, kao što su i u 14. dijelu prikazi hrvatske poezije.

U petnaestom dijelu su djela iz jezikoslovlja i leksikografije, a zaključno je i kratko 16. poglavlje svojevrsni poziv znatiželjnicima da duhovno i stvarno zaplove u Herceg-Bosnu.

Knjiga je treća u nizu troknjižja koje čini jedinstvenu cjelin uz knjige „Pet stoljeća hrvatske borbe“ i Biljezi hrvatskoga identiteta“.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

U Jarmini izdan prvi roman o katoličkome izviđaštvu u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Andrea Pavić

Matej Delaš, magistar struke hrvatskoga jezika i književnosti, autor je gotovo 130 stranica dugoga romana „U traganju za izgubljenim totemom“ ili „Tragač“, prvoga jarminačkog romana. Matej Delaš dugogodišnji je jarminački izviđač, humorist, pisac najduljih istoslovnih priča u Hrvatskoj i okolici te učitelj Hrvatskoga jezika. Ilustratori su romana dvoje djece, autorovi učenici i članovi Udruge katoličkih izviđača „Jarmina“, dok su likovi u romanu “stvarniˮ, tj. srednjoškolci koji i danas vode Udrugu.

Udruga djeluje od 1997. godine i prvi je katolički izviđački odred, a njezino osnivanje potaknuli su talijanski katolički skauti sredinom devedesetih godina za vrijeme Domovinskoga rata kada je mjesto bilo napola razrušeno. Prikupljenim sredstvima od donacija Udruga organizira veliku izviđačku aktivnost za djecu Jarmine i vjerojatno vinkovačkog kraja.

Udruga katoličkih izviđača iz Jarmine kraj Vinkovaca otpremila gotovo sve tiskane primjerke prvoga romana o katoličkome izviđaštvu u Hrvatskoj

Roman ili antiroman prvijenac autora Mateja Delaša iz Jarmine kraj Vinkovaca tiskan je krajem travnja u izdanju Udruge katoličkih izviđača „Jarmina“ čiji je autor član od 2007. godine te o kojoj na sasvim neobičan, recimo postmoderan, način piše o njezinim aktivnostima, ustroju, navikama i životima  članova.  Svoje je prvo predstavljanje publici roman doživio u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima, 25. svibnja 2020. godine. Moderiranje je predstavljanja vodio Marko Sabljaković, hrvatskoj publici itekako poznat po radu retkovačkoga kazališta na čije daske već godinama postavlja vrijedne kazališne komade kakvih se ne bi zastidjeli niti “većiˮ gradovi.

Roman, namijenjen srednjoškolcima, ali i odraslima, itekako problematizira i na aktualne hrvatske prilike, događaje, poznate osobe, mogućnosti preživljavanja udruga i, što je najposebnije, hrvatsku i svjetsku književnost koja se prepoznaje u moru citatnosti poznatih hrvatskih i svjetskih djela. Početkom lipnja, nakon mnogo otpremljenih primjeraka pojedinačnim fizičkim osobama i pokojem poduzetniku, zaključuje se da je roman (ili antiroman) prvijenac izazvao zadovoljavajuće reakcije, zanimanja i kritike te će vrlo vjerojatno Udruga još jednom tiskati svoj antiroman u 300 primjeraka.

Najzapaženiji su članovi Udruge iz Jarmine, koji su uglavnom i nositelji priče antiromana, vinkovački srednjoškolci među kojima su danas neki i studenti u Osijeku, Rijeci i Zagrebu. U romanu najviše provode vrijeme na jednome od kampova koji se ticao analize cijele izviđačke godine pa se radnja često retrospektivno seli iz mjeseca u mjesec te s mjesta na drugo mjesto. Budući da izviđački duh pristaje na avanturu i zabavu, a katoličko je izviđaštvo u Jarmini od samih početaka, oduvijek, temeljeno na odnosu starijega brata prema mlađemu i učenju Roberta Baden-Powella, osnivača svjetskoga skautskog pokreta, autor nije morao nagovarati mlađe članice i članove biti prvim katoličkim izviđačima u književnosti: „Osim što sam bio vođa, nekima sam bio i razrednik, nekima tek učitelj u osnovnoj školi. To je naš zajednički pothvat i ispod priča se svi članovi mogu potpisati. Na glavnoga lika i jato onih digresija mogu samo ja, što je mnogima koji očekuju tipičnu religioznu i izviđačku priču možda i suvišno. Htio sam priču kakvu Udruga zaslužuje, ilustratore iz Udruge, izdavača Udrugu i prve čitatelje kao i recenzente. I pravo na glavnog lika koji ne postoji.“ Autor dodaje da će u drugome tisku ispraviti nekoliko jezičnih sitnica, popraviti podnožje knjige te dodati i taj drugi naslov „Tragač“ jer glavni se lik tako naziva, iako je neimenovan, neshvaćen, neuspio, neostvaren i nejasan. Također, sprema i nastavak romana koji će se ponovo osloniti, kao i prvi „U traganju za izgubljenim totemom“, na sudjelovanje članova, vjerne zapise o događajima i aktivnostima, povijest Udruge, iskustva članova, čitateljsko iskustvo književnosti i onoga što to nije te u kojem će radnju smjestiti najprije na poznata vinkovačka i jarminačka mjesta, a zatim ju razbacati po cijeloj Hrvatskoj i vjerojatno inozemstvu jer katolički izviđači putuju posvuda i upoznaju mnogo toga. Osim toga, priprema zbirku vrlo dugih istoslovnih priča (u kojiima sve riječi počinju istim slovom) koje su potaknute najviše socijalno-političkim temama. Obećava knjigu u kojoj će predgovor, pogovor, zahvale i biografija biti napisane istim početnim slovom svake riječi i jedna je čak od njih, vrlo duga, posvećena Hrvatskom nogometnom klubu „Hajduk“ i dugom razdoblju bez titule.

„Naša udruga djeluje od 1997. godine, a već oko 1994. godine naše su osnivanje potaknuli talijanski katolički skauti, krovna organizacija AGESCI. Puno je jarminačke djece prošlo kroz našu udrugu jer kvaliteta se našega rada očito prepoznaje najprije u našem mjestu. Želimo ponuditi pustolovinu i svijet, igru i učenje, ali i odgoj u vjeri kako bi jednoga dana ta djeca bila odgovorni građani svijeta“, navodi Tomislav Delaš, dugogodišnji i trenutni predsjednik Udruge.

Ilustratorica Karla Culi, učenica vinkovačke gimnazije koja je zajedno s devetogodišnjim poletarcem Rokom Brodarom ilustrirala naslovnicu, tvrdi da „korice romana predstavljaju svijet koji je bezbojan ako u njemu nema dječjega, pustolovnoga. Zato su korice sive, a zapisnik o izviđaštvu, koji je glavni lik pronašao i iz kojeg saznaje o nama, raznih boja.“

Sav prihod od donacija usmjeren je u daljnji dobrotvorni rad Udruge, odnosno organizirat će se velika višednevna izviđačka aktivnost za jarminačku djecu i djecu vinkovačkoga kraja.

Antonija Huljev

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Izložba Hrvatska u srcu Europe

Objavljeno

na

Objavio

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom paneuropskom unijom organizra Izložbu umjetničkih fotografija Hrvatska u srcu Europe – Sredozemni i  srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske – 25 godina poslije.

Izložba će biti svečano otvorena u petak, 5. lipnja 2020. godine u 12 sati. O izložbi će govoriti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, dekan Fakulteta Hrvatskih studija, akademik Mislav Ježić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske.

U prigodno pripremljenoj brošuri, koja se sastoji od uobičajenog pregleda izložbenog sadržaja, uvršteni su prigodni tekstovi prof. dr. sc. Pave Barišića, prof. dr. sc. Radoslava Katičića te akademika Mislava Ježića.

Izložba Sredozemni i srednjoeuropski kulturni krajolici Hrvatske otvorena je u siječnju 1996. godine u Europskom parlamentu u Strasbourgu, tri mjeseca poslije  u UNESCO-u u Parizu, a potom je obišla mnoge europske prijestolnice i kulturna središta, pa i Kairo u Egiptu, u doba kada se na kulturnom planu nastojao afirmirati hrvatski identitet, a na političkom uključiti Hrvatsku u europska tijela i NATO i približiti članstvu u ujedinjenoj Europi.

Hrvatska pripada sredozemnomu kulturnom krajoliku cijelom duljinom svoje rezvedene obale. Usidrena je istodobno u samo srce Srednje Europe, kako zemljopisno tako i povijesno, pravno i politički oblikujući i izražavajući njezinu supstanciju.

Nigdje Mediteran nije tako srednjoeuropski i nigdje Srednja Europa tako mediteranska kao u Hrvatskoj. Obje tradicije, latinska i slavenska, njegovale su se trajno u hrvatskoj kulturi, književnosti i u službenoj uporabi sve do naših vremena, te je po njima Hrvatska obilježena kao zapadnoeuropska i ujedno slavenska zemlja.

Izložba je upriličena uz potporu Hrvatskoga kulturnog društva Napredak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari