Pratite nas

Objavljena snimka razgovora pilota MIG-a s kontrolom leta: “Pilot je iskočio, avion se srušio, jeste li me čuli?”

Objavljeno

na

Objavljena snimka razgovora pilota MIG-a s kontrolom leta: “Pilot je iskočio, avion se srušio, jeste li me čuli?”

Na servisu Vocarroo pojavila se snimka razgovora pilota MIG-ova s kontrolom leta:


Audio recording software >>

Na snimci se čuje kako pilot traži pomoć od tornja i kolegu u drugom MIG-u kako bi mu rekli vide li kotače. Nakon nekoliko minuta razgovora, pilot drugog MIG-a javlja kako se MIG srušio.

“Da li ste me čuli, pilot je iskočio, avion se srušio”, govori pilot koji je letio u drugom MIG-u.

Kotromanović: Najveća odgovornost za pad je na meni i mojim prethodnicima

Tiskovna konferencija HRZ-a o padu MIG21 zrakoplova

Ministar obrane Ante Kotromanović kazao je da je najveća odgovornost za jučerašnji pad vojnog zrakoplova na njemu i njegovim prethodnicima, ali da će o mogućoj ostavci odlučiti nakon nalaza povjerenstva koje će utvrditi “sve elemente nesreće”.

“Rekao sam da sam spreman podnijeti ostavku i kada puška zašteka kod vojnika”, naglasio je Kotromanović u zrakoplovoj bazi Zemunik, ističući da će o mogućoj ostavci odlučiti nakon odluke povjerenstva i razgovora sa “svoja dva šefa” – premijerom i predsjednikom Republike. No, Kotromanović je ocijenio da, “bez obzira što će se desiti” Hrvatska mora postići konsenzus o načinu na koji će štititi svoj zračni prostor.

“Pozicija i opozicija moraju donijeti zajedničku odluku o novoj sili i o tome što ćemo činiti u budućnosti”, ustvrdio je Kotromanović, dodajući da o pitanju obrane koja iziskuju velike troškove “moramo imati konsenzus i dogovoriti se bez politiziranja”. Kazao je da je, osim na njemu, odgovornost i na njegovim prethodnicima na čelu Ministarstva obrane. “Žao mi je što spominjem prošlost, ali treba reći da nije bilo hrabrosti donijeti neke odluke”, rekao je Kotromanović. “Zajednički treba odlučiti hoće li se 2016. uvesti sustav koji će nas zadovoljiti. To je teška odluka za buduću vladu”, dodao je ministar.

“Pilot je odlično odradio posao kada je trebalo biti hladne glave”

Pritom je pohvalio pilota, pukovnika Stanka Hrženjaka koji je “odlično odradio posao kada je trebalo biti hladne glave”, ističući da već tri godine strepi radi mogućih sličnih događaja koje može izazvati zastarjela vojna oprema. Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general zbora Drago Lovrić rekao je da je odluka o nabavi novih borbenih zrakoplova trebala biti donesena još prije nekoliko godina, no kako to nije učinjeno, odlučeno je napraviti remont i produži životni vijek MIG-a 21, među ostalim i zbog obveza koje Hrvatska ima prema NATO saveznicima.

Ističući da Hrvatska ima vrhunske, osposobljene pilote, Lovrić je kazao da “sposobnost zaštite zračnog prostora” godišnje stoji od 600 do 800 milijuna ako uvodimo novi borbeni avion, donosno 200 do 400 milijuna kuna ako obranu u zraku podijelimo sa saveznicima.

 Hrabri pilot avion usmjerio u polje da ne padne na kuće

“Otkazao je hidraulični sistem, a zatim se zapalio i motor. U kabini je nastao dim. Sve što sam mogao je da se katapultiram”, rekao je jučer pilot Stanko Hrženjak na izvanrednoj konferenciji za novinare na Plesu. Riječ je o pilotu koji je upravljao MIG-om 21 koji se srušio u Donjoj Lomnici. Kako je naglasio zrakoplov je bio potpuno neupravljiv.

“Na 500 metara visine imao sam brzinu od 400 kilometara i nedostajalo mi je 15 sekundi da sletim. U tom trenutku shvatio sam da je avion potpuno neupravljiv jedino na što sam gledao da izbjegnem kuće”, naglasio je Hrženjak pojasnivši kako je to bio sasvim rutinski let iz Zagreba prema Zadru. 

Krugovi zbog potrošnje goriva

Nakon što je zrakoplovu otkazao hidraulični sustav i zapalio motor te dim ispunio njegovu kabinu, napravio je, rekao je, nekoliko krugova iznad područja oko Velike Gorice kako bi potrošio što više goriva, kako bi šteta kod pada bila što manja. Pritom je tražio nenaseljeno područje gdje će usmjeriti zrakoplov.

Katapultirao se na dvjesto metara visine, a zrakoplov se srušio oko 300 metara od njega. “Svjesno sam preuzeo rizik letenja na tome avionu. Moj trening je ono što mi daje predispozicije”, istaknuo je Hrženjak, pilot s 25 godina iskustva koji se iz nesreće izvukao potpuno neozlijeđen. (H/kamenjar.com)

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Višnja Starešina: Mnogi su sudjelovali u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu

Objavljeno

na

Objavio

Nisam nikoga prozvala, ja sam se samo osvrnula na gospođu Pusić i njezinu izjavu o politici 90-ih koja je kažnjena.

Tu je ona ostala konzistentna dosadašnjim stavovima koji su pridonijeli ovakvoj presudi. Mnogo je pojedinaca sudjelovalo u pravosudnom udruženom zločinačkom pothvatu protiv temelja pravosuđa i protiv povijesnih činjenica, rekla je Višnja Starešina u Studiju 4.

Dodala je kako ne misli da su kaznene prijave put kojim treba ići, ali da je važno rasvijetliti što se događalo u cijelom sustavu i preispitati što su radile hrvatske službe, DORH i ostale institucije.

Večeras će biti predstavljena njezina knjiga “Hrvati pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haškog suda“. Kako je Vukovar postao najveća travestija međunarodne pravde, zašto je Slobodan Milošević morao umrijeti, kako je Oluja postala jedina operacija kojoj se sudilo u Haagu – samo su neka od pitanja na koja Višnja Starešina odgovara u knjizi.

Na početku je otkrila kako je posljednje stranice knjige pisala nakon samoubojstva generala Praljka u sudnici Haškog suda.

Haški sud je imao sve predispozicije da postane politički sud i to se znalo od početka jer ga je osnovalo političko tijelo Vijeće sigurnosti. Znalo se iz prvih postupaka, a osobito kasnije, da različite obavještajne službe zainteresiranih država preuzimaju upravljanje sudom. U toj igri Hrvatska nije sudjelovala da zaštiti vlastiti interes, naprotiv ostavila je otvoren prostor, istaknula je Starešina.

Dodala je da u pozadini svega stoji djelovanje KOS-a. KOS je preživio raspad, bio je posljednja brana komunističke Jugoslavije. Njegova mreža je vrlo uspješno štitila tu koncepciju i kroz manipulaciju i falsifikate pred Haškim sudom, istaknula je Starešina i dodala kako je to najvidljivije na primjeru Vukovara jer je odgovornost za zločine u Vukovaru svedena na Ovčaru i prebačena na paravojne jedinice.

Starešina je istaknula da su i premijer Andrej Plenković i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović jasno formulirali stav prema presudi, ali je pitanje što će se činiti dalje. Hrvatsku državu nitko ne pita hoće li priznati presudu. Ona je tu. Treba zadržati kritičnost i preispitivanje te presude i načina na koji je donesena, primjene pravnih standarda koji su neprimjereni civiliziranom svijetu. To je zadatak Hrvatske. Na koji će ga način obaviti – to je sljedeće pitanje. Osobno, ne vjerujem da taj posao mogu raditi ljudi koji su dosad puštali da se sve ovo dogodi, rekla je Višnja Starešina.

Dodala je i kako Hrvatska mora preispitati svoj sustav sigurnosti te kako je bilo moguće da se dogodi da presuda izgleda kao da ju je pisao sud JNA-a ’91. Nakon toga se može vidjeti što se može učiniti kako bi presuda bila stručno demontirana i kako bi se izbjegle posljedice. Sve što je dosad rađeno nije bilo cilj sam sebi. Nije bio cilj donijeti presudu nego je cilj poništiti temelje stvaranja države. Ono što je budućnost to su procesi protiv zapovjednika HVO-a, ali i HV-a, rekla je Starešina.

 

Višnja Starešina: Udruženi zločinački pothvat i hrvatska ne-država

Višnja Starešina: Izjave Vesne Pusić doprinijele su ovoj presudi

 

Višnja Starešina: Hrvati pod KOS-ovim krilom

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EUROPSKA OBRAMBENA UNIJA: 25 članica EU-a dogovorilo obrambenu suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Dvadeset i pet članica Europske unije donijelo je u ponedjeljak formalnu odluku o uspostavi nove mreže za suradnju na području obrane i sigurnosti, postavivši temelje za Europsku obrambenu uniju.

Odluka europskih ministara vanjskih poslova, koju je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini nazvala “povijesnom”, omogućuje bolju sigurnosnu suradnju i izgradnju vojnih kapaciteta na EU razini, čime bi EU trebao smanjiti svoju ovisnost o SAD-u na tom području.

Sudjelovanje u tzv. Stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) dobrovoljno je, no samo su Danska, Malta i Britanija odlučile da u tome neće sudjelovati.

Suradnja će početi sa 17 konkretnih projekata, koji uključuju uspostavu sanitetske postrojbe, logističkog centra, centra za misije obuke i razvoj zajedničkih standarda za vojnu radijsku komunikaciju.

Ministri vanjskih poslova EU-a donijeli su formalnu odluku o uspostavi PESCO-a nakon što su 23 zemlje članice prošli mjesec potpisale notifikaciju svoje namjere da uspostave obrambenu suradnju. U međuvremenu su im se pridružile Irska i Portugal. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari