Pratite nas

Povijesnice

Obljetnica Borovićevog preleta MiG-om na hrvatsku stranu

Objavljeno

na

Na današnji dan prije 27 godina, 4. veljače 1992., pilot tadašnje JNA Danijel Borović preletio je MiG-om 21 u pulsku zračnu luku, čime je Hrvatsko ratno zrakoplovstvo (HRZ) dobilo prvi nadzvučni borbeni zrakoplov, a taj događaj označio je početak ustroja eskadrile lovaca u HRZ-u.

Borović se MiG-om 21 nakon polijetanja toga zimskoga dana u popodnevnim satima kao pratitelj za vrijeme vježbe presretanja na pravcu Bosanski Petrovac – Drvar na oko 3500 metara visine odvojio od vođe, skrenuo sa zadanog smjera i u sumrak krenuo prema Hrvatskoj.

U uvjetima lošeg vremena, kiše i sumaglice nad Likom, morao je mijenjati plan pa je Velebit preletio u smjeru Zadar-Nin u nepovoljnim uvjetima bez radio veze, mogućnosti navigacije, nalaženja orijentira i u opasnosti otkrivanja radara s Plješivice. Tijekom leta u par navrata razmišljao je i o iskakanju iz zrakoplova ponestane li mu goriva.

Vođen vlastitim dugogodišnjem letačkim iskustvom i osnovnim parametrima – smjer, brzina, vrijeme – uspio je pronaći smjer prema pulskoj zračnoj luci na čiju je pistu uspio sletjeti unatoč teškim uvjetima, jer ju je JNA u povlačenju minirala i uništila svjetlosnu signalizaciju, pa je bila osvijetljena samo kamionskim svjetlima.

“Sletio sam na gotovo crnu ploču brzinom od 300 kilometara na sat”, rekao je kasnije Borović dodavši kako su u pitanju bile sekunde, jer mu je već ponestajalo goriva.

Tako je uspješno završila dugo i pomno planirana jedna od najtajnijih, najneizvjesnijijh i najspektakularnijih akcija u Domovinskom ratu. Borovićeva supruga i sin uspješno su također prebačeni iz Bihaća u Hrvatsku.

Nakon preleta Rudolfa Perešina u Klagenfurt 25. listopada 1991. piloti Hrvati u JNA i njihove obitelji bili su pod posebnom pažnjom Kontraobavještajne službe JNA i Službe državne sigurnosti.

U nastojanju da spriječe ponovne pokušaje preleta, onemogućavano im je letenje raznim administrativnim preprekama, slanjem na izvanredne liječničke preglede i postavljanjem dijagnoza.

Početkom 1992. Boroviću je ponovno omogućeno letenje, ali isključivo na dvosjedu u ulozi nastavnika, a istodobno iz Zagreba su mu preko kontakta poslali poruku da se prelet, ako je moguće, učini što prije jer se bližilo međunarodno priznanje Hrvatske, koje je i uslijedilo 15. siječnja 1992.

Borović je 2003. umirovljen, na vlastiti zahtjev, u činu pukovnika.

(Hina)

 

Heroj Danijel Borović prije 27 godina donio Hrvatskoj prvi borbeni zrakoplov Mig-21

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

Okupacija Baranje 1991.

Objavljeno

na

Objavio

Nalazeći se ispred spomen obilježja mučki ubijenom kolegi Đuri Podboju, želim podsjetiti da se ne zaboravi kako je započeo rat u Hrvatskoj.

3. srpnja 1991. Novosadski korpus okupatorske tzv. Jugoslavenske narodne armije s oko 60 tenkova, oklopnih borbenih vozila i transportera te konvojem vojnih kamiona punih srpskih i crnogorskih rezervista upao je u Baranju, čime je zvanično započela agresija Srbije na Republiku Hrvatsku.

Nakon oko mjesec dana priprema srpske oružane snage započele su s vojnim djelovanjima po mirnim stanovnicima okolnih sela s ciljem protjerivanja cjelokupnog nesrpskog stanovništva i okupacijom cijele Baranje.

Egzodus Baranjaca dogodio se 22. i 23. kolovoza kada je iz svojih kuća u Baranji protjerano više od 35.000 ljudi. Tijekom 1991. i 1992. onih 200-tinjak starih koji nisu htjeli napustiti svoja ognjišta nemilosrdno je likvidirano, a okupator je cijelu Baranju pripojio tzv. republici srpskoj krajini (RSK) s konačnim ciljem pripajanja Baranje Republici Srbiji.

Istoga dana, 23. kolovoza 1991. nakon zauzimanja odašiljača Belje, srpski teroristi mučki su ubili i našeg kolegu Đuru Podboja koji je do svojega zadnjeg daha branio objekt i nije dopuštao emitiranje srpske lažne propagande preko toga odašiljača.

Koliko je opasno bilo ratno izvještavanje s ovoga ratišta na istoku Hrvatske govori i činjenica da su, od 7 poginulih ratnih izvjestitelja HRT-a, upravo ovdje poginula dva: Đuro Podboj na odašiljaču Belje i snimatelj Žarko Kaić u osječkom naselju Brijest kod zloglasnog poligona “C”.

To su istinski heroji Domovinskog rata koji zaslužuju vječnu počast i zahvalnost jer su za slobodu i samostalnost Domovine Hrvatske dali najviše što su mogli – svoje živote !

Branko Pek, tajnik Zbora ratnih izvjestitelja HRT-a

 

Podsjetimo, izaslanstva HRT-a, tvrtke Odašiljači i veze i članovi obitelji u petak su kod odašiljača Belje u Baranji položili vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja na Đuru Podboja, koji je kao tehničar Hrvatske radiotelevizije poginuo 23. kolovoza 1991. godine.

Podboj je poginuo dok je branio odašiljač “Belje”, u želji da i u najtežim uvjetima osigura emitiranje radio i televizijskog signala.

Njegov sin Mario Podboj rekao je kako mu je drago što se žrtve njegova oca sjete njegovi radni kolege i tvrtka za koju je radio.

“To pokazuje da ne zaboravljaju žrtve iz Domovinskog rata koje su dale najviše što su mogle za stvaranje samostalne Hrvatske. Moj otac je bio predan poslu i želio je da istina o događanjima na ovim prostorima ide u cijeli svijet, branio je odašiljač kako bi onemogućio medijsku blokadu, ali nažalost opkolili su ga i na kraju se dogodilo ono najgore”, kazao je.

Iz Odašiljača i veza su priopćili kako je Podboj, unatoč okupaciji i razaranjima, cijelo vrijeme odašiljao radijske i televizijske programe HRT-a, čime je spriječena informativna blokada,

“Zahvaljujući tome Hrvatska je i u medijskom ratu ostvarila pobjedu, a dragi kolega za to je dao svoj život”, stoji u priopćenju.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Povijesnice

Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma

Objavljeno

na

Objavio

Dana 23. kolovoza slavi se kao Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma.

Suvremena civilizirana Europa uzela je ovaj datum zbog toga što su tog dana 1939. pakt o podjeli Europe sklopili dva najgora zločinačka sustava u povijesti Europe – nacionalsocijalizam i komunizam.

Malo ljudi zna da tim dijaboličnim paktom nije podijeljena samo Poljska već šest zemalja, a praktično podijeljena je i Europa u dvije interesne sfere.

Na današnji je dan 23. kolovoza 1939. sklopljen  (tada) tajni sporazum o nenapadanju između Njemačke i SSSR-a, poznat i kao Pakt Ribbentrop-Molotov (Pakt Hitler-Staljin).

Potpisan je u Moskvi od strane sovjetskog ministra vanjskih poslova Vjačeslava Molotova i njemačkog ministra vanjskih poslova Joachima von Ribbentropa. Međusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi gotovo dvije godine do početka Operacije Barbarossa, 22. lipnja 1941. kada je Njemačka napala SSSR.

Pakt Ribbentrop-Molotov

Dan sklapanja Pakta Ribbentrop-Molotov se, sukladno odluci Europskog parlamenta iz 2009. godine, obilježava kao Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

Ovaj sporazum obuhvaćao je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera komunista i nacista u sljedećim nezavisnim zemljama:

• Finska
• Estonija
• Latvija
• Litva
• Poljska i
• Rumunjska

Kao posljedica ovog sporazuma, sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo od strane nacističke Njemačke, bilo od strane komunističkog SSSR-a.

Jedino je Finska, koja je dva puta vodila rat sa Sovjetskim Savezom tijekom Drugog svjetskog rata, uspjela sačuvati svoju nezavisnost, ali je bila prisiljena ustupiti finska narodna područja komunističkom imperijalizmu na istoku zemlje (Karelija), piše narod.hr

Tjedan dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. rujna 1939., nacisti su napali Poljsku sa zapada, a malo kasnije komunistička Crvena Armija ušla je u Poljsku sa istoka. Na taj način podjelom Poljske sramotna suradnja dva totalitarna režima dosegla je vrhunac svog licemjerja.

U Hrvatskoj postoji nužna potreba osvješćivanja građana sa posljedicama totalitarnih režima. One se broje u milijunima ubijenih, prognanih i mučenih nevinih ljudi. Na svim razinama obrazovanja, kulture, medija, povijesti i politike potrebno je otvoriti javne rasprave i provesti lustracijske i druge zakone koji bi odstranili iz društva istaknute pripadnike totalitarnih režima.

Slučaj Lex Perković potvrdio je da zaštita zločinaca totalitarnih režima dolazi sa najviših pozicija vlasti i pravosuđa.

 

Mile Bogović: ‘Oni koji su ih pobili nisu imali kulture da ih pokopaju’

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari