Pratite nas

Događaji

Obljetnica Daytona: Jedni se u njega kunu, drugi ga kritiziraju, a treći proklinju

Objavljeno

na

Navršilo se punih 19 godina otkako je u Parizu svečano potpisan Daytonski mirovni sporazum, dogovor zahvaljujući kojem je uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini, ali mnoga pitanja unutarnjeg funkcioniranja ove zemlje do danas nisu riješena. To je generalno ono oko čega se svih ovih godina slažu svi koji govore o značaju i ulozi Daytonskog sporazuma.

news_photo_dayton_475_316_85_s_c1Na mirovni sporazum kojeg su kreirali Amerikanci, a podržao ostatak međunarodne zajednice, danas se različito gleda u različitim dijelovima Bosne i Hercegovine. Srbi koji su se svojedobno najviše protivili potpisivanju Daytona, a posebno odredbama koje su se odnosile na teritorijalno razgraničenje i ovlasti države, danas su najveći zagovornici poštivanja „slova Daytona“. Sve političke opcije u Republici Srpskoj, bez izuzetka, slažu se u stavu da Daytonski sporazum i njegov Aneks IV (Ustav BiH) moraju ostati jedina osnova uređenja odnosa između dva entiteta i tri konstitutivna naroda u BiH. Upravo iz daytonskog ustava RS crpi golemu autonomiju koja se svakodnevno demonstrira u političkom životu BiH. Kakav je stav RS-a prema Daytonskom sporazumu, govori i to što se datum parafiranja tog dokumenta, 21. studenog, obilježava kao entitetski praznik.

S druge strane, među Bošnjacima, a posebno među Hrvatima, Daytonski sporazum se doživljava prilično negativno. Priznaje mu se tek činjenica da je zaustavio rat i stradanje. Njegova ustavna rješenja i jedni i drugi smatraju lošima. Za Bošnjake je i danas najspornije što je Dayton legalizirao Republiku Srpsku u postojećem obliku i organizaciji i što nije osigurao normalno funkcioniranje države. Kakav je danas odnos Bošnjaka prema Daytonu najbolje pokazuju najave prosvjednih okupljanja danas u Bihaću i nekolicini drugih gradova, iza kojih, istini za volju, stoje nevladine organizacije.

Najmanje zadovoljni Daytonskim sporazumom i njegovim odredbama su bosanskohercegovački Hrvati, jer upozoravaju da je nametnuo neodrživu asimetriju kroz formulu „tri naroda, a dva entiteta“. Daytonske odredbe poslužile su i za neka kasnija rješenja koja su Hrvati doživjeli kao dodatno obespravljivanje. Zbog toga je i logično što su danas najveći zagovornici ustavnih reformi u BiH upravo hrvatski politički predstavnici.

Usprkos svemu, Daytonski sporazum je uspio nadživjeti skoro sve aktivne sudionike u njegovom stvaranju i potpisivanju. Franjo Tuđman, Alina Izetbegović, Slobodan Milošević, ali i „otac“ Daytona, Richard Holbrooke, odavno nisu među živima, a sporazum će iduće godine obilježiti dva puna desetljeća.  VL/Kamenjar

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Split – otvoren ‘Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

“Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju,” tradicionalna kulturno-društvena manifestacija koja svojim programskim sadržajima čuva sjećanja na njihovu žrtvu i ulogu tijekom velikosrpske agresije u Domovinskom ratu, otvorena je u ponedjeljak navečer u Splitu.

Tijekom ovogodišnje manifestacije, koja se održava osmu godinu u nizu u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, do 18. studenoga programi će se održavati u Splitu, Vukovaru, Škabrnji, Kaštelima, Makarskoj, Trilju, Dicmu, Marini, Cisti Velikoj Strožancu, Đakovu.

“Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju” održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda.

Izaslanik predsjednice Republike Miljenko Modrić je istaknuo kako su nam potrebne ove manifestacije radi sjećanja na zbivanja u Domovinskom ratu.

“Naša zemlja je natopljena hrvatskom krvlju i moramo imati sjećanje jer Vukovar i Škabrnja su temelj hrvatske države, slobode i hrvatstva,” rekao je Modrić.

Zdravko Vladanović, izaslanik ministra Medveda, također je ocijenio da je ova manifestacija iznimno važna jer pridonosi razvoju kulture sjećanja na žrtvu koju su podnijeli Vukovar i Škabrnja.
“Moramo živjeti hrvatstvo,” poručio je Vladanović.

Predsjednik udruge Benedikt Vide Popović naglasio je da hrvatski narod nikada ne smije zaboraviti stradanje Vukovara i Škabrnje u velikosrpskoj agresiji u studenom 1991. godine.

“Ta dva mjesta su simbol otpora, stradanja i žrtve naše domovine u nama nametnutom i za nas oslobodilačkom domovinskom ratu, kazao je Popović.

Jelena Eranović iz Koordinacije braniteljskih i stradalničkih udruga domovinskog rata Grada Split kritički je govorila o načinu kako se obilježava Domovinski rat.

“Nerado priznajem sram jer smo dopustili da Domovinski rat postane poligon ekskluziv za spomendane i blagdane. A sve ostale dane ta baština je poligon za političko razračunavanje. I što onda imamo u Tjednu sjećanja? Imamo tihe kolone tužnog naroda sa svijećama i kisela neuvjerljiva obećanja o povratku života u Grad na Dunavu,” rekla je Eranović.

Naglasila je kako je hrvatska sloboda skupo plaćena.

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić rekao je kako ova manifestacija otima od zaborava ono što se dogodilo u Škabrnji u studenom ’91.

“Napala nas je crvena zvijezda petokraka- ista ona koja nas je ’44. godine pobila sad nas je i 91. godine pobila,” kazao je Miljanić, dodavši da se unatoč tomu ‘s petokrakom i dalje paradira’.

Rekao je da ‘isti oni koji su okupirali i srušili trećinu Hrvatske, slobodno šetaju po Hrvatskoj’, pozvavši da se krivci procesuiraju.

Župan Blaženko Boban na skupu je najavio kako od idućeg ljeta kreće akcija da na području Splitsko-dalmatinske županije svake godine 50-oro vukovarske djece besplatno ljetuje po sedam dana. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Hrvatski generalski zbor dodijelio srebrnu plaketu Antonu Kikašu

Objavljeno

na

Objavio

U povodu 28. obljetnice razmjene Antona Kikaša i skupine zarobljenih hrvatskih branitelja, zatočenika srpskih logora, Hrvatski generalski zbor organizirao je svečanu dodjelu velike srebrne plakete hrvatskom domoljubu iz Kanade.

Brojni gosti svojom su nazočnošću uveličali svečanost na Gornjem gradu, koja je započela skraćenom projekcijom dokumentarno-igranog filma ‘Nisam se bojao umrijeti – Domoljubna misija Antona Kikaša 1991.’ u režiji Jakova Sedlara.

Bili su tamo Pavao Miljavac, Josip Lucić, dr. sc. Zvonimir Šeparović, mons. Juraj Jezerinac, Krešimir Ćosić, Ljubo Ćesić Rojs, Jakov Sedlar, glumci Anja Šovagović i Dragan Despot i drugi.

Uspješni poduzetnik i svjevrsna ikona hrvatske dijaspore postao je poznat kad je u kolovozu 1991. avionom Uganda Airlinesa pokušao dopremiti lako naoružanje za hrvatsku policiju, ali su avion na zagrebački vojni aerodrom bila prizemljila dva MiG-a JNA. (Jutarnji list)

 

Na današnji dan 1991. uhićen Antun Kikaš (VIDEO)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari