Pratite nas

BiH

Obljetnica zločina u selu Trusina

Objavljeno

na

Danas se navršavaju 23 godine od ratnog zločina u selu Trusina kod Konjica kada su pripadnici Armije RBiH upali u selo i ubili 22 Hrvata, od čega 18 civila te četiri zarobljena pripadnika Hrvatskog vijeća obrane. Zločin se dogodio u jutarnjim satima, a počinili su ga pripadnici jedinice za posebne namjene “Zulfikar”.

[ad id=”93788″]

Za ovaj zločin pravosnažno su osuđeni Edin Džeko na 13 godina zatvora i Rasema Handanović, koja je po priznanju krivice osuđena na pet i pol godina zatvora. Sud u BiH za zločine u Trusini izrekao je u prvostupanjskoj presudi Nihadu Bojadžidu kaznu od godinu dana zatvora, Nedžad Hodžić osuđen je na 12, a Mensur Memić na deset godina. Dževad Salčin i Senad Hakalović pravomoćno su oslobođeni odgovornosti za zločine.

Kuće su i danas porušene, vrijeme i prilike su se promijenili te sve veći broj obitelji želi obnoviti i svoje obiteljske kuće. Dvije su kuće obnovljene donacijom općine Konjic i u jednoj od tih kuća živi jedina Hrvatica u Trusini. Bošnjaka je bilo puno manje u selu a iza rata su napravili 30-ak novih kuća u kojima sada žive.

Međutim, tek je 13. studenog 2004. bio prijenos posmrtnih ostataka iz groblja u Ljutom Docu (Široki Brijeg). Ovaj put su na groblje prenesena tijela devetero poginulih 16. travnja 1993. godine. Neki su poginuli već ranije odvezeni na neka druga groblja, gdje su im se obitelji nastanile. Još je ostala želja da se svi ubijeni prenesu na groblje u Trusini.

Priča o Trusini se nastavlja dvodnevnim zarobljeništvom i progonstvom preživjelih, pljačkanjem njihove imovine i potom paljenjem kuća te upornim traženjem rodbine da se tijela njihovih najmilijih barem ljudski i kršćanski pokopaju. Nakon punih 570 dana iscrpljujućih i mučnih pregovaranja s predstavnicima muslimanske vlasti došlo je napokon do razmjene i pokopa poginulih u Ljutom Docu (Široki Brijeg), 14. studenog 1994. godine.

Ovaj zločin nije doživio medijsko pokriće. Tek krajem 2009. godine ovaj zločin u Trusini našao je svoje mjesto među predmetima Suda BiH, ali bez konkretne i jasne optužnice o zapovijednoj odgovornosti najvišeg bošnjačkog političkog i vojnog vrha Armije BiH. Suđenje je još uvijek u tijeku.

Ukupno je stradalo 18 civila i 4 vojnika HVO-a. Ostali preživjeli, njih oko 150, bili su zarobljeni i smješteni u jednoj kući, gdje su prenoćili te su nakon dva dana razmijenjeni.

Podsjećamo, stravično stradanje Hrvata dogodilo se u konjičkom selu Trusina 16. travnja 1993. Postrojbe Armije BiH potpomognute Bošnjacima iz okolnih sela ušle su u selo i mučki pobile 22 Hrvata. Bili su to uglavnom civili, među kojima i nekoliko žena, te vojnici koji su se predali, jer su im obitelji bile zarobljene i ucijenjene od vojnika Armije BiH. Rečeno im je kako će im pobiti najbliže ako se ne predaju, što je jedan dio njih i učinio. Potom su ih streljali pred očima žena i djece koji su preživjeli taj zločin.

Godišnjica od zločina u Trusini danas će se obilježiti polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju u tom mjestu, nakon čega će na mjesnom groblju biti služena sveta misa.

Vijence će polagati izaslanstva od najnižeg do najvišeg državnog nivoa vlasti, te ostala izaslanstva.11:00 sati : misa za sve žrtve sela Trusine,na mjesnom groblju u Trusini.10:30 sati : polaganje vijenaca i opijelo za pokojne kod spomen obilježja u Trusini.

Kao i posljednjih 11 godina za Hrvate Konjica i ovoga 16. travnja slijedi žalosna obljetnica. Naime, tog dana, sve od 2004. godine, obilježava se godišnjica stradanja nedužnih žitelja sela Trusina. Obitelji stradalih obilježit će taj dan kao sjećanje na ovaj tragičan događaj i odati počasti nedužnim žrtvama koji su taj dan izgubili svoje živote. Polaganje vijenaca, te opijelo za pokojne i sveta misa za žrtve slavit će se danas u selu Trusina.

Za razliku od pokolja nad Bošnjacima u Ahmićima koji se dogodio baš isti dan, i gdje se promptno pojavio UNPROFOR i snimateljske postave velikih svjetskih TV postaja, mučki ubijeni Hrvati sela Trusina nisu nikad dočekali takvo medijsko pokriće.  Medijsko pokriće se nije promijenilo ni poslije, kada su 14. studenog 1994., 570 dana poslije ratnog zločina, preneseni posmrtni ostatci ubijenih Hrvata na katoličko groblje Jedinice u Ljutom Docu, odnosno groblju Kraljevine. Jedan ubijeni nije prenesen, jer su ga ratni zločinci ubili tako da je on izgorio s vlastitom kućom.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Erdogan obećao svu potporu BiH, ali traži pomoć u obračunu s protivnicima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Turska nema nikakvih skrivenih namjera prema Bosni i Hercegovini čijoj stabilnosti nastoji doprinijeti, rekao je u nedjelju predsjednik Recep Tayyip Erdogan u Sarajevu, ali očekuje punu suradnju u obračunu s  “hobotnicom FETO-a”, kako naziva političke protivnike koje optužuje za lanjski neuspjeli državni udar.

Erdogan, koji je u Sarajevo doputovao u radni posjet, ali i na predizborno okupljanje za tursku dijasporu uoči izvanrednih predsjedničkh i parlamentarnih izbora u lipnju, održao je konferenciju za novinare s predsjedateljem Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem.

“Nastavit ćemo pružati svaku vrstu potpore očuvanju mira i stabilnosti BiH, njezine teritorijalne cjelovitosti kao jedinstvene i suverene države koja se sastoji od dva entiteta i jednog distrikta”, kazao je Erdogan  nakon sastanka izaslanstava na čijem su dnevnom redu bila pitanja političke, ali i gospodarske i infrastrukturne suradnje-

Erdogan je izrazio želju da se rješenje za izmjene izbornog zakona u BiH nađe kroz dijalog i uzajamno razumijevanje zainteresiranih strana.

Zahvalio je BiH na solidarnosti iskazanoj pošto je lani njegova vladi pretrpjela pokušaj državnog udara i  naznačio da obračuni s političkim protivnicima još nisu gotovi.

“FETO nastavlja postojati kao hobotnica koja je obuhvatila sve slojeve društva pa je potrebno nastaviti veliku borbu na tom planu”, rekao je Erdogan koristeći kraticu za svoje protivnike okupljene oko svećenika u egzilu Fetulaha Gullena koje nemilosrdno progoni optužujući ih da stoje iza neuspjelog pokušaja držanog udara u srpnju.

Zatražio je da bosanskohercegovačke vlasti Turskoj u tome pomognu.

“Očekujemo da se mjere protiv svih struktura FETO u BiH nastave i okončaju”, kazao je turski predsjednik.

Gullen koji živi u egzilu u Sjedinjenim Državama odbacuje sve optužbe za neuspjeli puč.

Projekti, financiranje i turska podrška BiH

Kao neku vrstu nagrade za takvu bezuvjetnu suradnju BiH Erdogan je obećao jačanje gospodarskih veza između dvije zemlje. To uključuje potpisivanje novog ugovora o slobodnoj trgovini s ciljem povećanja godišnje trgovinske razmjene na razinu veću od milijardu dolara.

Suradnja se odnosi i na vojnu industriju i gradnju suvremene ceste koja bi kružno preko sjeveroistočne Bosne i preko istočnoj dijela Srbije povezala Sarajevo i Beograd.

Taj projekt približno je vrijedan oko tri milijarde eura, a Erdogan je najavio da će do 85 posto potrebnih sredstava  osigurati iz kredita turske banke EXIM.

“Potičemo turske tvrde da realiziraju velike investicije, kako u BiH tako i na cijelom Balkanu”, kazao je Erdogan.

Kao članica NATO-a Turska će snažno podupirati nastojanja da BiH što prije ishodi aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u Alijansi (MAP), obećao je Erdogan.

“Nikada nećemo ostaviti BiH samu na tom putu”, poručio je turski predsjednik u Sarajevu.

Predizborni skup za tursku dijasporu

Na pitanje turskih novinara o navodnim planovima za atentat na njega Erdogan je kazao da ga takve informacije ne plaše te je upravo zbog toga odlučio pod svaku cijenu doći u Sarajevo.

“Tisuće ljudi koji su ovdje došli iz europskih država kako bi se sa mnom sastali bili bi razočarani ako me ne bi vidjeli”, kazao je Erdogan.

Izetbegović je novinarima kazao da su odnosi Turske i BiH “odlični” i da Ankara podupire njegovu zemlju svugdje na međunarodnom planu dok dvije zemlje imaju rastuću ekonomsku suradnju.

Prošle godine trgovinska razmjena između dviju zemalja iznosila je 800 milijuna dolara, dvostruko više nego prije četiri godine, a uskoro se očekuje potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini što će biti dodatni poticaj takvoj suradnji.

Najvažniji projekt koji sada povezuje Tursku i BiH, po Izetbegovićevu sudu je izgradnja kružne brze ceste koja bi povezala Sarajevo i Beograd. Tijekom ljeta trebao bi biti raspisan natječaj za izvođače radova, najavio je Izetbegović.

Odsutnost hrvatskog i srpskog člana predsjedništva BiH

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović predvodio je državno izaslanstvo svoje zemlje u razgovorima s Erdoganom no druga dva člana državnog vrha Dragan Čović i Mladen Ivanić u tome nisu sudjelovala.

Dok su trajali razgovori u Predsjedništvu BiH, Erdoganova supruga Emine je zajedno sa Sebijom Izetbegović, ravnateljicom sarajevskog Kliničkog centra, otvorila novu kliniku za hematologiju čiju je izgradnju i opremanje djelomice financirala turska vladina agencija TIKA iz čijeg je proračuna za to izdvojeno oko 1,6 milijuna eura.

Supruga Bakira Izetbegovića ovog je tjedna iznenada postala izgledna kandidatkinja Stranke demokratske akcije (SDA) za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na izborima u listopadu pošto je od utrke odustao favorizirani Denis Zvizdić, predsjedatelj Vijeća ministara BiH.

Iako je ranije Sebija Izetbegović odbijala takvu mogućnost, predsjedništvo SDA odlučilo je njezino ime uvrstiti na listu potencijalnih kandidata uz Šefika Džaferovića i Safeta Softića. Između tih imena će sudionici stranačke konvencije zakazane za 26. svibnja izabrati jednog kandidata i nominrati ga za jesenske izbore za državni vrh.

Predizborni skup za turske izbore

U Sarajevu se kasnije u nedjelju treba održati skup koji ima službenu oznaku godišnje skupštine UEDT-a,  a zapravo se smatra središnjim preizbornim okupljanjem za tursku dijasporu koje Erdogan organizira uoči izvanrednih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj 24. lipnja.

Planove za organiziranje takvog skupa u Njemačkoj, Austriji ili Nizozemskoj spriječile su vlasti tih država uz ocjenu da je neprimjereno da se na njihovu teritoriju vodi kampanja za turske izbore.

Erdoganov posjet do kasnih večernjih sati uključuje razgledavanje starog dijela Sarajeva.

Najavljeno je i kako će Erdogan i Izetbegović zajedno sudjelovati u akšam-namazu, večernjoj molitvi u Gazi Husrev-begovoj džamiji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Erdogan stiže u Sarajevo

Objavljeno

na

Objavio

Danas u Sarajevo stiže turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan. U Olimpijskom centru Zetra održat će veliki predizborni skup za tursku dijasporu.

Neke europske zemlje – nisu dopustile takvu manifestaciju na svojem teritoriju, ali Erdogan je zeleno svjetlo dobio u Sarajevu.

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan boravit će danas u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje će se susresti s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem

Nakon toga susreta planiran je sаstаnаk dеlеgаciја BiH i Turske, a potom će se Izetbegović i Erdogan obratiti medijima, najavljeno je iz Predsjedništva BiH.

Planom posjete turskog predsjednika BiH predviđeno je polaganje cvijeća na šehidskom mezarju Kovači, kao i šetnja starim dijelom Sarajeva od Sebilja u pravcu Gazi Husrev-begove džamije, gdje će Izetbegović i Erdoan klanjati akšam-namaz.

Dolasku turskog predsjednika jako se raduju uposlenici i studenti Internacionalnog univerziteta IUS na čijoj se zgradi nalazi veliko platno s Erdoganovim likom, te turska zastava.

Izetbegović je uoči dolaska turskog predsjednika kazao da će Erdogan iskoristiti priliku da uputi i predizborne poruke, ali da to nije ništa neobično te je dodao da BiH s Turskom nije nikada imala nikakav poseban problem kao nijedna druga zemlja u regiji.

Napomenuo je da se Turska trudi biti prijatelj, što i dokazuje, zbog čega ne vidi razlog ovakvoj, kako je kazao, “negativnoj euforiji” u odnosu na dolazak predsjednika Erdoana te je ocijenio da se radi o pretjerivanju, smatrajući da će se sve smiriti nakon nedjelje.

Plakati dobrodošlice polijepljeni su širom grada, a unutrašnjost dvorane prekrivena turskim zastavama. Sarajevo danas malo podsjeća na Pyongyang komentirao je portal Poskok.info

Ambasador Republike Turske u BiH Haldun Koč također je ranije kazao da je posjeta Erdogana BiH mnogo prije predviđena i planirana te da je u pitanju radna posjeta, ali i da ju je najavio premijer Turske BiH Binali Jildirim (Yildirim), koji je boravio u BiH.

Tijekom boravka u Sarajevu Erdoanu će biti uručen počasni doktorat na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, a planiran je i skup u sarajevskoj dvorani “Juan Antonio Samaranch” Zetra, gdje će biti upriličen 6. kongres Unije evropskih turskih demokrata (UETD).

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati