Pratite nas

BiH

Obljetnica zločina u selu Trusina

Objavljeno

na

Danas se navršavaju 23 godine od ratnog zločina u selu Trusina kod Konjica kada su pripadnici Armije RBiH upali u selo i ubili 22 Hrvata, od čega 18 civila te četiri zarobljena pripadnika Hrvatskog vijeća obrane. Zločin se dogodio u jutarnjim satima, a počinili su ga pripadnici jedinice za posebne namjene “Zulfikar”.

[ad id=”93788″]

Za ovaj zločin pravosnažno su osuđeni Edin Džeko na 13 godina zatvora i Rasema Handanović, koja je po priznanju krivice osuđena na pet i pol godina zatvora. Sud u BiH za zločine u Trusini izrekao je u prvostupanjskoj presudi Nihadu Bojadžidu kaznu od godinu dana zatvora, Nedžad Hodžić osuđen je na 12, a Mensur Memić na deset godina. Dževad Salčin i Senad Hakalović pravomoćno su oslobođeni odgovornosti za zločine.

Kuće su i danas porušene, vrijeme i prilike su se promijenili te sve veći broj obitelji želi obnoviti i svoje obiteljske kuće. Dvije su kuće obnovljene donacijom općine Konjic i u jednoj od tih kuća živi jedina Hrvatica u Trusini. Bošnjaka je bilo puno manje u selu a iza rata su napravili 30-ak novih kuća u kojima sada žive.

Međutim, tek je 13. studenog 2004. bio prijenos posmrtnih ostataka iz groblja u Ljutom Docu (Široki Brijeg). Ovaj put su na groblje prenesena tijela devetero poginulih 16. travnja 1993. godine. Neki su poginuli već ranije odvezeni na neka druga groblja, gdje su im se obitelji nastanile. Još je ostala želja da se svi ubijeni prenesu na groblje u Trusini.

Priča o Trusini se nastavlja dvodnevnim zarobljeništvom i progonstvom preživjelih, pljačkanjem njihove imovine i potom paljenjem kuća te upornim traženjem rodbine da se tijela njihovih najmilijih barem ljudski i kršćanski pokopaju. Nakon punih 570 dana iscrpljujućih i mučnih pregovaranja s predstavnicima muslimanske vlasti došlo je napokon do razmjene i pokopa poginulih u Ljutom Docu (Široki Brijeg), 14. studenog 1994. godine.

Ovaj zločin nije doživio medijsko pokriće. Tek krajem 2009. godine ovaj zločin u Trusini našao je svoje mjesto među predmetima Suda BiH, ali bez konkretne i jasne optužnice o zapovijednoj odgovornosti najvišeg bošnjačkog političkog i vojnog vrha Armije BiH. Suđenje je još uvijek u tijeku.

Ukupno je stradalo 18 civila i 4 vojnika HVO-a. Ostali preživjeli, njih oko 150, bili su zarobljeni i smješteni u jednoj kući, gdje su prenoćili te su nakon dva dana razmijenjeni.

Podsjećamo, stravično stradanje Hrvata dogodilo se u konjičkom selu Trusina 16. travnja 1993. Postrojbe Armije BiH potpomognute Bošnjacima iz okolnih sela ušle su u selo i mučki pobile 22 Hrvata. Bili su to uglavnom civili, među kojima i nekoliko žena, te vojnici koji su se predali, jer su im obitelji bile zarobljene i ucijenjene od vojnika Armije BiH. Rečeno im je kako će im pobiti najbliže ako se ne predaju, što je jedan dio njih i učinio. Potom su ih streljali pred očima žena i djece koji su preživjeli taj zločin.

Godišnjica od zločina u Trusini danas će se obilježiti polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju u tom mjestu, nakon čega će na mjesnom groblju biti služena sveta misa.

Vijence će polagati izaslanstva od najnižeg do najvišeg državnog nivoa vlasti, te ostala izaslanstva.11:00 sati : misa za sve žrtve sela Trusine,na mjesnom groblju u Trusini.10:30 sati : polaganje vijenaca i opijelo za pokojne kod spomen obilježja u Trusini.

Kao i posljednjih 11 godina za Hrvate Konjica i ovoga 16. travnja slijedi žalosna obljetnica. Naime, tog dana, sve od 2004. godine, obilježava se godišnjica stradanja nedužnih žitelja sela Trusina. Obitelji stradalih obilježit će taj dan kao sjećanje na ovaj tragičan događaj i odati počasti nedužnim žrtvama koji su taj dan izgubili svoje živote. Polaganje vijenaca, te opijelo za pokojne i sveta misa za žrtve slavit će se danas u selu Trusina.

Za razliku od pokolja nad Bošnjacima u Ahmićima koji se dogodio baš isti dan, i gdje se promptno pojavio UNPROFOR i snimateljske postave velikih svjetskih TV postaja, mučki ubijeni Hrvati sela Trusina nisu nikad dočekali takvo medijsko pokriće.  Medijsko pokriće se nije promijenilo ni poslije, kada su 14. studenog 1994., 570 dana poslije ratnog zločina, preneseni posmrtni ostatci ubijenih Hrvata na katoličko groblje Jedinice u Ljutom Docu, odnosno groblju Kraljevine. Jedan ubijeni nije prenesen, jer su ga ratni zločinci ubili tako da je on izgorio s vlastitom kućom.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

SIP BiH danas nije donio odluku o popuni Doma naroda Parlamenta FBiH

Objavljeno

na

Objavio

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH razmatrala je danas primjenu člana 10.12 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, ali nije donijela odluku o načinu raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Dogovoreno je da se o ovoj temi ponovno razgovara na sjednici u tijeku idućeg tjedna, do kada bi stručne službe SIP-a trebalo da pripreme konkretne prijedloge rješenja.

Također je dogovoreno da se od Zavoda za statistiku Federacije BiH zatraži da im, na bazi popisa stanovništva iz 1991. godine, koji je bio po općinama i izbornim krugovima u općinama, dostavi podatke po sadašnjim kantonima. Rečeno je i da službe SIP-a pripreme odgovarajuću tabelu za popis iz 2013. godine.

Članovi SIP-a BiH su tijekom diskusije iznijeli različita mišljenja o tome da li se pri donošenju propisa za popunjavanje Doma naroda federalnog parlamenta treba primijeniti popis stanovništva BiH iz 1991. ili 2013. godine.

VUKOJA: U BiH na djelu ustavno, pravno, političko i medijsko nasilje nad Hrvatima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Mario Karamatić: Nadam se da će uskoro Dan Herceg-Bosne biti Dan državnosti

Objavljeno

na

Objavio

”Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je jamac opstojnosti hrvatskog naroda, a danas je nedosanjani san”, rekao je novinarima prilikom Dana ŽZH i Dana HZ Herceg-Bosne u Širokom Brijegu Mario Karamatić, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini BiH i čelnik HSS-a.

”Ja se iskreno nadam u skoro vrijeme da će ovo biti Dan državnosti i da ćemo vratiti Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu dominantno, jer sve što smo potpisali u Washingtonu i Daytonu o pravljenju Federacije su bile obmane”, rekao je Karamatić i dodao kako su Hrvati ”prevareni i izdani”.

Kaže kako je vrijeme ”da se počnemo vraćati na početne pozicije.” ”To je kao loš brak – ako ne ide najbolje je da svatko ide svojim putem i onda se može funkcionirati, a zajednička djeca ovog braka, tzv. institucije BiH, ako mogu funkcionirati u dva entiteta, ne vidim razloga zašto ne mogu tako i nastaviti”, kaže Karamatić.

Dodaje kako su svi oni koji su se borili za BiH ovu državu zamišljali drugačije u odnosu na to kakva je ona danas. ”Mi smo se svi borili za BiH, ali svi smo je malo drugačije zamišljali. Mi koji smo se borili u HVO-u željeli smo BiH kao državu jednakopravnih naroda, oni iz Vojske RS željeli su srpsku BiH, a oni iz takozvane Amije BiH željeli su islamističku BiH.

Na kraju nitko nije dobio sto je želio, pa je vrijeme da se raziđemo ili da sjednemo i napravimo državu po mjeri svih nas”, kategoričan je Karamatić. Prema njemu, izborni zakon nije minimalni prag. ”On je linija ispod koje ne možemo ići, jer su intervencijama visokih predstavnika hrvatski politički predstavnici dovedeni pred zid odakle ne možemo ni milimetra uzmaknuti.

Postoje neke linije obrane sa kojih se ne smije uzamaknuti, kao i crte koje se ne smiju prijeći. Nakon što su nam Bošnjaci već treći put svojim glasovima nametnutli čovjeka koji se izjasnjava kao nekakav Hrvat i ne govori hrvatskim jezikom, mi nemamo prava da popustimo ni milimetar, a izborni zakon je minimum koji bi zadržao malo želje da pokušamo sačuvati ovakvu BiH, iako sam ja osobno izgubio sve iluzije da se to isplati pokušavati sačuvati, pa je vrijeme da krenemo svojim putem”, zaključio je Karamatić, prenosi bljesak.info

 

Mario Karamatić: Ja nemam iluzija da mi imamo relevantnog sugovornika sa bošnjačke strane

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari