Pratite nas

BiH

Obljetnica zločina u selu Trusina

Objavljeno

na

Danas se navršavaju 23 godine od ratnog zločina u selu Trusina kod Konjica kada su pripadnici Armije RBiH upali u selo i ubili 22 Hrvata, od čega 18 civila te četiri zarobljena pripadnika Hrvatskog vijeća obrane. Zločin se dogodio u jutarnjim satima, a počinili su ga pripadnici jedinice za posebne namjene “Zulfikar”.

[ad id=”93788″]

Za ovaj zločin pravosnažno su osuđeni Edin Džeko na 13 godina zatvora i Rasema Handanović, koja je po priznanju krivice osuđena na pet i pol godina zatvora. Sud u BiH za zločine u Trusini izrekao je u prvostupanjskoj presudi Nihadu Bojadžidu kaznu od godinu dana zatvora, Nedžad Hodžić osuđen je na 12, a Mensur Memić na deset godina. Dževad Salčin i Senad Hakalović pravomoćno su oslobođeni odgovornosti za zločine.

Kuće su i danas porušene, vrijeme i prilike su se promijenili te sve veći broj obitelji želi obnoviti i svoje obiteljske kuće. Dvije su kuće obnovljene donacijom općine Konjic i u jednoj od tih kuća živi jedina Hrvatica u Trusini. Bošnjaka je bilo puno manje u selu a iza rata su napravili 30-ak novih kuća u kojima sada žive.

Međutim, tek je 13. studenog 2004. bio prijenos posmrtnih ostataka iz groblja u Ljutom Docu (Široki Brijeg). Ovaj put su na groblje prenesena tijela devetero poginulih 16. travnja 1993. godine. Neki su poginuli već ranije odvezeni na neka druga groblja, gdje su im se obitelji nastanile. Još je ostala želja da se svi ubijeni prenesu na groblje u Trusini.

Priča o Trusini se nastavlja dvodnevnim zarobljeništvom i progonstvom preživjelih, pljačkanjem njihove imovine i potom paljenjem kuća te upornim traženjem rodbine da se tijela njihovih najmilijih barem ljudski i kršćanski pokopaju. Nakon punih 570 dana iscrpljujućih i mučnih pregovaranja s predstavnicima muslimanske vlasti došlo je napokon do razmjene i pokopa poginulih u Ljutom Docu (Široki Brijeg), 14. studenog 1994. godine.

Ovaj zločin nije doživio medijsko pokriće. Tek krajem 2009. godine ovaj zločin u Trusini našao je svoje mjesto među predmetima Suda BiH, ali bez konkretne i jasne optužnice o zapovijednoj odgovornosti najvišeg bošnjačkog političkog i vojnog vrha Armije BiH. Suđenje je još uvijek u tijeku.

Ukupno je stradalo 18 civila i 4 vojnika HVO-a. Ostali preživjeli, njih oko 150, bili su zarobljeni i smješteni u jednoj kući, gdje su prenoćili te su nakon dva dana razmijenjeni.

Podsjećamo, stravično stradanje Hrvata dogodilo se u konjičkom selu Trusina 16. travnja 1993. Postrojbe Armije BiH potpomognute Bošnjacima iz okolnih sela ušle su u selo i mučki pobile 22 Hrvata. Bili su to uglavnom civili, među kojima i nekoliko žena, te vojnici koji su se predali, jer su im obitelji bile zarobljene i ucijenjene od vojnika Armije BiH. Rečeno im je kako će im pobiti najbliže ako se ne predaju, što je jedan dio njih i učinio. Potom su ih streljali pred očima žena i djece koji su preživjeli taj zločin.

Godišnjica od zločina u Trusini danas će se obilježiti polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomen obilježju u tom mjestu, nakon čega će na mjesnom groblju biti služena sveta misa.

Vijence će polagati izaslanstva od najnižeg do najvišeg državnog nivoa vlasti, te ostala izaslanstva.11:00 sati : misa za sve žrtve sela Trusine,na mjesnom groblju u Trusini.10:30 sati : polaganje vijenaca i opijelo za pokojne kod spomen obilježja u Trusini.

Kao i posljednjih 11 godina za Hrvate Konjica i ovoga 16. travnja slijedi žalosna obljetnica. Naime, tog dana, sve od 2004. godine, obilježava se godišnjica stradanja nedužnih žitelja sela Trusina. Obitelji stradalih obilježit će taj dan kao sjećanje na ovaj tragičan događaj i odati počasti nedužnim žrtvama koji su taj dan izgubili svoje živote. Polaganje vijenaca, te opijelo za pokojne i sveta misa za žrtve slavit će se danas u selu Trusina.

Za razliku od pokolja nad Bošnjacima u Ahmićima koji se dogodio baš isti dan, i gdje se promptno pojavio UNPROFOR i snimateljske postave velikih svjetskih TV postaja, mučki ubijeni Hrvati sela Trusina nisu nikad dočekali takvo medijsko pokriće.  Medijsko pokriće se nije promijenilo ni poslije, kada su 14. studenog 1994., 570 dana poslije ratnog zločina, preneseni posmrtni ostatci ubijenih Hrvata na katoličko groblje Jedinice u Ljutom Docu, odnosno groblju Kraljevine. Jedan ubijeni nije prenesen, jer su ga ratni zločinci ubili tako da je on izgorio s vlastitom kućom.

[ad id=”68099″]

Što vi mislite o ovoj temi?

BiH

Iz Bihaća se u Sarajevo seli 250 migranata koji su činili kaznena djela

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što je u suradnji s bosanskohercegovačkim i inozemnim sigurnosnim agencijama Služba za poslove sa strancima BiH u prva dva mjeseca 2019. godine, prije svega razmjenom biometrijskih podataka ilegalnih migranata koji pristižu u BiH, na području Bihaća i Sarajeva locirala i pod nadzor u Imigracijski centar Službe u Istočnom Sarajevu smjestila šest migranata podrijetlom iz Afganistana, od kojih se njih pet dovodi u vezu s međunarodnim terorizmom, dok se šesti povezuje s krijumčarenjem migranata i organiziranim kriminalom, vlast BiH odlučila je udaljiti sve sumnjive i problematične migrante s granice s Hrvatskom, piše Večernji list

Traže podatke o svakome

Županijski ministar policije Nermin Kljajić za medije BiH kazao je da je “sigurno jedino da će vratiti višak od 250 migranata koji će biti smješteni u prihvatni centar Ušivak u općini Hadžić kod Sarajeva te da se radi o problematičnim migrantima koji su proteklih mjeseci pravili incidente, tučnjave i činili druga kaznena djela”.

Vlasti BiH pokušat će na različite načine kontrolirati te osobe kako ne bi došlo do njihova bijega prema Zapadu jer još uvijek, u koordinaciji sa zapadnim službama te domicilnim zemljama tih osoba, traže podatke o svakom od njih kako bi utvrdili je li riječ samo o kriminalcima ili pak o teroristima.

Ostatak od 3200 migranata koji su smješteni u prihvatnim centrima Bira i Đački dom u Bihaću, u objektu Miral u Velikoj Kladuši i hotelu Sedra u Općini Cazin čekat će dogovor između Ministarstva sigurnosti BiH kao nadležne institucije i aktualne izvršne vlasti u Unsko-sanskoj županiji.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić nije želio potvrditi da udaljavaju problematične osobe, već je kazao kako je to samo njihovo unutarnje preslagivanje.

Biometrijski podaci

“Ovih 250 migranata je neko naše unutarnje preslagivanje jer ne želimo u Unsko-sanskoj županiji stvoriti ‘hot-spot’. Ne želimo da tamo bude velik broj migranata te da prihvatni centri budu prebukirani dok u Sarajevu imamo slobodnih kapaciteta u prihvatnim centrima”, uvjerava ministar sigurnosti Mektić ističući da od početka migrantske krize stalno imaju akcije čišćenja i pokušavaju tim kanalima identificirati osobe koje imaju veze s terorizmom u Siriji, Iraku, Afganistanu…

“Mi smo jedina država od Turske preko zapadnog Balkana do Europe kojoj je uspjelo identificirati pet osoba koje se dovode u vezu s terorizmom na temelju biometrijskih podataka.

Tim smo osobama ograničili kretanje i stavili ih pod kontrolu i sada smo u kontaktu sa službama u Siriji, Afganistanu i ostalim zemljama te prikupljamo sve potrebne informacije da vidimo što će se na kraju pokazati.

Mislim da je jako pohvalno što su službe BiH učinile i da bi tako trebale raditi sve službe jer ipak su te osobe prešle veliki put do dolaska u BiH gdje su identificirane”, napomenuo je ministar sigurnosti Dragan Mektić.

Iako je ministar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Nermin Kljajić za jučer najavio preseljenje 250 migranata, ono je ipak odgođeno zbog logističke i tehničke naravi, piše Večernji list

 

u BiH stiže 80.000 migranata!?

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje u regiji predstavljat će novi migrantski val

Objavljeno

na

Objavio

Regija pred novim sigurnosnim izazovom: kako otkriti teroriste u novom migrantskom valu

Za Bosnu i Hercegovinu neće u sigurnosnom smislu toliki problem predstavljati povratak njenih državljana koji su sudjelovali u ratu u Siriji i Iraku na strani terorističke Islamske države, nego će pravi sigurnosni izazov za BiH i zemlje regije predstavljati novi migrantski val koji se očekuje u proljeće, ocijenio je za Hinu profesor Fakulteta političkih znanosti (FPN) iz Sarajeva Vlado Azinović.

Ispune li vlasti BiH zahtjev američke administracije i preuzmu svoje državljane koji su u redovima terorističkih organizacija ratovali u Siriji i Iraku ili se boravili na teritoriju sada već poraženog kalifata to neće predstavljati poseban sigurnosni izazov jer je riječ o malom broju takvih osoba, a stvarni problem i za BiH ali i za zemlje regije je kako se suočiti s mogućim prilivom novog migrantskog vala koji se najavljuje za proljeće, ocjenjuje Azinović, profesor na odsjeku za sigurnosne studije FPN-a, koji već godinama sustavno analizira fenomen islamističkog terorizma i autor je niza studija iz tog područja.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić je ranije potvrdio kako je američki državni tajnik Mike Pompeo na sastanku predstavnika država-članica koalicije za borbu protiv Islamske države (IS), održanom 6. veljače u Washingtonu, zatražio da zemlje čiji su državljani kao pripadnici IS-a zarobljeni u Siriji ili Iraku preuzmu te osobe i sude im zbog zločina koje su počinili.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak takvu je obvezu preuzeo u ime svoje zemlje, a sada se nagađa o kolikom broju takvih osoba je riječ i tko su oni.

“Ovdje se u javnosti govori o navodno deset osoba za koje je od BiH zatraženo da ih primi. Među njima su, čini se, samo dvojica državljani BiH, dok su ostali po svemu sudeći podrijetlom iz BiH ali imaju strana državljanstva. Sve se ove osobe nalaze u zatvorima pod nadzorom američkih saveznika”, navodi Azinović.

Pretpostavka je kako je jedan od njih Ibro Ćufurović iz okolice Velike Kladuše, a drugi Armin Čurt iz Sarajeva, koji je otišao u Siriju kao maturant Srednje tehničke škole i “pročuo” se kada je od tamo zaprijetio smrću poglavaru Islamske zajednice u BiH Huseinu Kavazoviću.

Čurt je reisa Kavazovića prozvao kao izdajnika islama koji je gori od kršćana-nevjernika te preko Facebooka pozvao da se stoga poglavara bosanskohercegovačkih muslimana ubije. “Kavazovića ćemo također obezglaviti, odavno je to zaslužio”, napisao je Čurt iz Sirije 2016. godine.

Čufurovićevo ime je postalo je poznato kada je dospjelo na Interpolove stranice osoba za kojima je raspisana crvena tjeralica zbog sudjelovanja u terorizmu. Njega je kao vojnika Islamske države unovačio Husein Bilal Bosnić, samozvani imam iz Velike Kladuše koji je u međuvremenu zbog takvih kaznenih djela pred Sudom BiH osuđen na sedam godina zatvora.

Tužiteljstvo BiH objavilo je kako je u četvrtak održan sastanak posebne radne skupine ustrojene uz pomoć veleposlanstva SAD u BiH radi procesuiranja povratnika sa stranih ratišta. Na sastanku su, uz glavnu državnu tužiteljicu Gordanu Tadić, bili i predstavnici svih policijskih agencija u BiH, a dogovarali su strategiju budućeg rada i tretmana povratnika.

Tužiteljstvo BiH do sada je podignulo optužnice protiv ukupno 24 osobe za koje je dokazano da su počinili kaznena djela povezana s terorizmom na teritoriju Sirije i Iraka. U svim tim slučajevima izrečene su osuđujuće presude, a Tužiteljstvo je potvrdilo i kako je u tijeku još nekoliko protuterorističkih istraga koje vode u suradnji s inozemnim policijskim agencijama.

BiH sprema akciju protiv terorista: Treba zatvoriti kritične točke na granici

U novom migrantskom valu mogli bi stići i prikriveni teroristi

Azinović tvrdi kako su sigurnosne agencije u BiH u stanju nositi se s ovim izazovom te podsjeća kako se u zemlju do sada vratilo pedesetak osoba koje su boravile u Siriji i Iraku. Svi su identificirani, a oni koji su počinili kazna djela su i procesuirani sukladno zakonu koji zabranjuje pripadništvo inozemnim paravojnim postrojbama i to tretira kao kazneno djelo.

No kao dodatni problem pojavile su se žene i djeca povezane s osobama koje su ratovale u redovima terorista koji su u međuvremenu poginuli ili su zarobljeni. Najmanje tri žene za koje se pretpostavlja da su državljanstvom vezane za BiH nalaze se u izbjegličkom kampu Roy na sjeveru Sirije, a s njima je i devetoro djece.

U tom kampu, podsjeća Azinović, vrlo su loši uvjeti, vladaju bolesti, nema pitke vode, a kurdski vojnici često razmjenjuju žene koje se tamo nalaze za svoje suborce koje zarobe islamisti pa je logično da se one pod svaku cijenu pokušavaju izbaviti iz takvog okruženja.

Ministar sigurnosti BiH Mektić je ranije ovog tjedna najavio kako će se svaki takav slučaj odnosno zahtjev za povratkom pozorno ispitati, a ključni kriterij za to bit će njihovo državljanstvo. “Mi naše državljane moramo primiti i to je jasno, no ne može BiH biti utočište za svakoga kome to padne na pamet”, kazao je Mektić.

Kako sigurnosne agencije u BiH provode nadzor nad osobama koje se povezuju s terorizmom Azinović je uvjeren da će zapravo puno veći problem biti s onima za koje se ne zna tko su, a stižu u zemlju. Povod za takvu ocjenu je činjenica da je Služba za poslove sa strancima pri Ministarstvu sigurnosti BiH među ilegalnim migrantima ovih dana otkrila pet Afganistanaca koji se povezuju s terorizmom.

“Oni su izdvojeni i izolirani iz migrantskih centara u BiH zbog sumnje u povezanost s militantnim skupinama koje su djelovale u Siriji i Iraku. Po svemu sudeći, otisci prstiju ovih migranata upoređeni su s velikom međunarodnom bazom podataka i onda se pokazalo da su identični otisci ranije nađeni u Siriji”, navodi Azinović.

Upozorio je kako iz ovoga postaje jasno da BiH, ali druge države regije, poput Hrvatske, sada imaju prd sobom novi izazov utvrditi tko im točno ulazi u zemlju kao migrant.

“Očevidno je da među migrantima koji pristižu iz Turske, preko Grčke i dalje preko zapadnog Balkana ima i onih sa sumnjivim backgroundom. Zna li se da je prošle godine iz BiH u Hrvatsku i dalje Sloveniju, Austriju i Italiju uspješno prešlo 20 tisuća migranata te da ih se istom rutom približava još dodatnih 70 tisuća, rizik od pojave takvih osoba postat će višestruko veći”, zaključio je Azinović.

(Hina)

 

u BiH stiže 80.000 migranata!?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari