Pratite nas

Herceg Bosna

Obrane u Haagu i slučaju Mile Puljića: Odluka o zabrani Herceg Bosne bila uvod u rat

Objavljeno

na

Obrane u Haagu i slučaju Mile Puljića: Odluka o zabrani Herceg Bosne bila uvod u rat

Obrane hercegbosanske “šestorke”, ali i Mile Puljića pokušat će pokazati kako je Ustavni sud nelegalno donosio odluke, posebice stoga što ta institucija nije više imala legitimitet za donošenje tako krupnih odluka.

U drugostupanjskom postupku protiv šestorice bivših dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg Bosne pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu obrane su usmjerile dodatnu pozornost na (ne)legalnost ratnih odluka Ustavnoga suda BiH, a na tome posebno inzistira odvjetnički tim u predmetu protiv nekadašnjeg zapovjednika II. bojne HVO-a u Mostaru, koji se u značajnoj mjeri naslanja na ovaj haaški proces, piše Večernji list BiH.

U javnosti je malo poznato kako je Ustavni sud BiH prvi put 14. rujna 1992. godine proglasio Herceg Bosnu nezakonitom, a slično je ponovio 20. siječnja 1994. godine.

Iako je nelogično, niti je pravno moguće, da jedno te isto tijelo dva puta donosi identičnu odluku, ta je odluka izazvala različite ocjene te uopće nije prihvaćena u značajnom dijelu zemlje.

Obrane hercegbosanske “šestorke”, ali i Mile Puljića pokušat će pokazati kako je Ustavni sud nelegalno donosio odluke, posebice stoga što ta institucija nije više imala legitimitet za donošenje tako krupnih odluka.

Primjerice, odluke koje su donošene glede Herceg Bosne, donošene su na temelju medijskih napisa, pa i s objašnjenjima kako su suci “čuli” za pojedinu odluku, nakon čega su donosili pravorijek.

U pravom smislu takav način rada može se nazvati skandaloznim, ali i u značajnoj mjeri objašnjava i sve kasnije što se događalo između Bošnjaka i Hrvata. Posebice je prijeporno to što su legalno izabrani suci, najprije Srbi, a poslije i Hrvati nasilno zamijenjeni.

Neki od njih, konkretno se to odnosi na sjednicu Ustavnoga suda na kojoj je donesena odluka o Herceg Bosni, točnije hrvatski suci, nisu dobili pozivnicu niti su na bilo kakav način kontaktirani za sudjelovanje na sjednici, a istodobno je bošnjački državni vrh, mimo svih procedura, smjenjivao i imenovao članove Ustavnoga suda BiH.

Ta odluka glede Herceg Bosne, za koju ni Haaški sud ne zna je li donesena 14. rujna ili približno tom nadnevku, stigla je samo nekoliko mjeseci prije prvih sitnijih sukoba između Hrvata i Bošnjaka, odnosno postrojbi Armije BiH i Hrvatskoga vijeća obrane, odnosno čak osam mjeseci prije nego što je došlo do otvorenoga rata.

Na identičan način su tijekom rata donošene druge odluke bez potrebnoga legitimiteta, a slično se pokušava i u cijelom poslijeratnom vremenu s privatizacijom institucija BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Marin Topić otvoreno u emisiji Agape radiopostaje MIR Međugorje

Objavljeno

na

Objavio

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Dan sjećanja na 1529 ramskih žrtava

Objavljeno

na

Objavio

Foto: rama-prozor.info

Rama i Hrvati nisu zaboravili svoje žrtve

Kroz povijest, Rama je često doživljavala tragedije, razaranja, paljevine… Stradavale su i brojne nevine žrtve. To se posebno odnosi na početak listopada 1942. godine, kada su četnici kao talijanski saveznici u operaciji „Alfa“ u tri dana svoga divljanja na prostoru Rame pobili više od tisuću ljudi.

Nakon što se smjelo javno spominjati žrtve, posebno one četničke iz 1942. godine, ramski franjevci, zajedno s narodom započeli su s obilježavanjem Dana sjećanja na ramske žrtve kroz sve ratove. Svake godine, druge nedjelje u listopadu, crkva na Šćitu postaje mjesto molitve za sve stradale čije imena su upisana na spomen obilježju podno Ramskog križa, njih ukupno 1529., piše Rama-prozor.info.

Uz suslavlje osam svećenika, u župnoj crkvi sv. misu predvodio je i pod njom propovijedao vlč. Milan Ivančević. Nakon sv. mise, pred pločama s imenima pobijenih, zapaljene su svijeće i izrečena je molitva za pokojne – Opijelo.

Na Dan sjećanja na ramske žrtve ispred ploča s imenima zapali se bezbroj svijeća koje navečer svojim svjetlom razbijaju tamu i podsjećaju da i u tami, koliko god jaka bila, tračak svjetlosti je jači od nje.

Bez obzira na mržnju koja je prouzročila ove brojne žrtve, postoji i nada da one nisu bile uzaludne i da se one nikad neće više ponoviti. Rama i hrvatski narod u njoj nije, a niti će zaboraviti svoje žrtve, između ostalog i zbog budućnosti – Narod koji nema prošlosti, nema niti budućnosti!

Četnički pokolj u Rami listopada 1942. (opis događaja & fotografije iz tog vremena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari