Pratite nas

Herceg Bosna

Obrane u Haagu i slučaju Mile Puljića: Odluka o zabrani Herceg Bosne bila uvod u rat

Objavljeno

na

Obrane u Haagu i slučaju Mile Puljića: Odluka o zabrani Herceg Bosne bila uvod u rat

Obrane hercegbosanske “šestorke”, ali i Mile Puljića pokušat će pokazati kako je Ustavni sud nelegalno donosio odluke, posebice stoga što ta institucija nije više imala legitimitet za donošenje tako krupnih odluka.

U drugostupanjskom postupku protiv šestorice bivših dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg Bosne pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu obrane su usmjerile dodatnu pozornost na (ne)legalnost ratnih odluka Ustavnoga suda BiH, a na tome posebno inzistira odvjetnički tim u predmetu protiv nekadašnjeg zapovjednika II. bojne HVO-a u Mostaru, koji se u značajnoj mjeri naslanja na ovaj haaški proces, piše Večernji list BiH.

U javnosti je malo poznato kako je Ustavni sud BiH prvi put 14. rujna 1992. godine proglasio Herceg Bosnu nezakonitom, a slično je ponovio 20. siječnja 1994. godine.

Iako je nelogično, niti je pravno moguće, da jedno te isto tijelo dva puta donosi identičnu odluku, ta je odluka izazvala različite ocjene te uopće nije prihvaćena u značajnom dijelu zemlje.

Obrane hercegbosanske “šestorke”, ali i Mile Puljića pokušat će pokazati kako je Ustavni sud nelegalno donosio odluke, posebice stoga što ta institucija nije više imala legitimitet za donošenje tako krupnih odluka.

Primjerice, odluke koje su donošene glede Herceg Bosne, donošene su na temelju medijskih napisa, pa i s objašnjenjima kako su suci “čuli” za pojedinu odluku, nakon čega su donosili pravorijek.

U pravom smislu takav način rada može se nazvati skandaloznim, ali i u značajnoj mjeri objašnjava i sve kasnije što se događalo između Bošnjaka i Hrvata. Posebice je prijeporno to što su legalno izabrani suci, najprije Srbi, a poslije i Hrvati nasilno zamijenjeni.

Neki od njih, konkretno se to odnosi na sjednicu Ustavnoga suda na kojoj je donesena odluka o Herceg Bosni, točnije hrvatski suci, nisu dobili pozivnicu niti su na bilo kakav način kontaktirani za sudjelovanje na sjednici, a istodobno je bošnjački državni vrh, mimo svih procedura, smjenjivao i imenovao članove Ustavnoga suda BiH.

Ta odluka glede Herceg Bosne, za koju ni Haaški sud ne zna je li donesena 14. rujna ili približno tom nadnevku, stigla je samo nekoliko mjeseci prije prvih sitnijih sukoba između Hrvata i Bošnjaka, odnosno postrojbi Armije BiH i Hrvatskoga vijeća obrane, odnosno čak osam mjeseci prije nego što je došlo do otvorenoga rata.

Na identičan način su tijekom rata donošene druge odluke bez potrebnoga legitimiteta, a slično se pokušava i u cijelom poslijeratnom vremenu s privatizacijom institucija BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

Za nestanak stotina Hrvata središnje Bosne ni nakon 73 godine nitko nije odgovarao

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Večernji list

Crvena stijena – Stotine Hrvata odvedene na saslušanje pa ubijene

Mjesec svibanj, po mnogima najljepši u godini zbog bujanja prirode u svoj njezinoj raskoši, mnogim Hrvatima Kiseljaka, Kreševa, Fojnice, Busovače, Vareša, Breze, ali i drugih srednjobosanskih općina, posebno onim starijim, još uvijek budi bolne uspomene, ali i obvezu do kraja istražiti zločin koji su komunističke vlasti prije 73 godine počinile na lokaciji Crvena stijena u Kiseljaku.

Po nalogu tadašnje UDBA-e, čak nekoliko stotina Hrvata iz spomenutih općina nakon “oslobođenja” Kiseljaka odvođeno je na saslušanja s kojih se nikad nisu vratili. Mjesto obračuna komunističkih vlasti s neistomišljenicima bila je Crvena stijena, piše Večernji list

Pretpostavlja se da ova lokacija nadomak središta Kiseljaka, uz prometnicu prema Visokom, krije tijela nekoliko stotina u bližoj ili daljoj okolici likvidiranih, uglavnom Hrvata. Mještani su godinama govorili o kricima žrtava i pucnjevima iz vatrenog oružja, najprije krišom, a nakon pada komunizma slobodno su mogli posvjedočiti o svemu što vidjeli i čuli.

Nažalost, za njihova i svjedočenja obitelji žrtava, kojih je iz godine u godinu sve manje, pravosuđe BiH ostalo je slijepo, iako su ubojstva zločin koji ne zastarijeva.

Budući da su počinjena bez suđenja i prava na obranu likvidiranih, nije teško pretpostaviti da su bila politički motivirana. Da je zavjet šutnje, ali i negiranja zločina na Crvenoj stijeni i dalje na snazi, svjedoče reakcije na inicijativu o ekshumacijima na spomenutoj lokaciji.

– Mnogi još uvijek pokušavaju negirati ovaj zločin tvrdeći kako se nije dogodio. Zločin se, nažalost, dogodio. Znaju to mnoge obitelji poput Markovića i Trutina iz Kiseljaka, Mlivočića iz Vareša, obitelji čijih je 17 članova likvidirano 1945. godine. Zbog njih mi nećemo odustati od inicijative da se ekshumacije provedu.

Potporu imamo u hrvatskim predstavnicima općinske, ali i drugih razina vlasti, Udruzi hrvatskih političkih zatvorenika, kao i udrugama proisteklima iz Domovinskog rata – kaže Ivo Miro Jović, profesor povijesti koji godinama istražuje zločine na Crvenoj stijeni.

Put od inicijative do realiziranja ekshumacija nije samo kompliciran, već i iznimno skup jer zemljište je u privatnom vlasništvu i trebalo bi ga otkupiti.

No, pitanje je ima li istina cijenu, kao i ima li itko pravo od nje odustati zbog žrtava, ali i njihovih potomaka koji imaju pravo na istinu o smrti svojih djedova i pradjedova, kao i pravo dostojno pokopati njihove posmrtne ostatke. A dok im se to ne omogući, počast žrtvama i ove godine odana je najprije misom zadušnicom na zavjetnom mjestu “Pod stijenom”, koje je još u prošlom sustavu ustanovio pokojni fra Stjepan Buljan, a potom i polaganjem vijenaca na spomen-obilježju na Crvenoj stijeni.

Žrtvama komunističkih zločina, na 73. godišnjicu stradanja, poklonili su se čelnici udruga, hrvatski politički predstavnici s područja općine Kiseljak te brojni drugi.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Herceg Bosna

O povijesnoj ulozi tenkista HVO-a i HV-a govorit će se budućim generacijama

Objavljeno

na

Objavio

Bivši pripadnici oklopnih postrojbi HVO-a i HV-a u nedjelju su ispred spomen obilježja u Tomislavgradu položili vijence i zapalili svijeće u znak sjećanja za sve poginule i nestale hrvatske branitelje.

Vijence je položilo izaslanstvo općine Tomislavgrad načelu na načelnikom Ivanom Vukadinom, izaslanstvo Vlade i Skupštine Hercegbosanske županije (HBŽ), predstavnici Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a te brojna izaslanstva udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO-a i HV-a.

Inače, već treću godinu organizira se susret tenkista iz sastava tomislavgradske brigade “Kralj Tomislav”, 1. gardijske brigade Ante Bruno Bušić, Brigade Rama, Brigade dr. Ante Starčević – Uskoplje, Brigade Petar Krešimir IV – Livno, Brigade Eugen Kvaternik – Bugojno, pukovnije Hrvoje Vukčić Hrvatinić – Jajce, Kupreške bojne, a susretu su nazočili i veterani oklopno-mehaniziranih postrojbi Hrvatske vojske.

– Obilježavanje i druženje tenkista je garancija da će se o povijesnoj ulozi tenkista HVO-a i HV-a nastaviti govoriti i prenositi budućim generacijama – kazao je okupljenima predsjednik Udruge tenkista HVO- Hercegbosanske županije Josip Čerdić – Jimmy.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća, nazočni su druženje nastavili u Sportsko rekreativnom centru “Šumarska kuća” u Grlima pored Tomislavgrada gdje je priređen sportski program.

Susret tenkista organizirali su bivši tenkisti iz sastava brigade “Kralj Tomislav” iz Tomislavgrada, a susret se odvijao pod pokroviteljstvom Uprave za pitanje branitelja HBŽ-a.

(Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati