Pratite nas

Herceg Bosna

Obrane u Haagu i slučaju Mile Puljića: Odluka o zabrani Herceg Bosne bila uvod u rat

Objavljeno

na

Obrane u Haagu i slučaju Mile Puljića: Odluka o zabrani Herceg Bosne bila uvod u rat

Obrane hercegbosanske “šestorke”, ali i Mile Puljića pokušat će pokazati kako je Ustavni sud nelegalno donosio odluke, posebice stoga što ta institucija nije više imala legitimitet za donošenje tako krupnih odluka.

U drugostupanjskom postupku protiv šestorice bivših dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg Bosne pred Međunarodnim sudom za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Haagu obrane su usmjerile dodatnu pozornost na (ne)legalnost ratnih odluka Ustavnoga suda BiH, a na tome posebno inzistira odvjetnički tim u predmetu protiv nekadašnjeg zapovjednika II. bojne HVO-a u Mostaru, koji se u značajnoj mjeri naslanja na ovaj haaški proces, piše Večernji list BiH.

U javnosti je malo poznato kako je Ustavni sud BiH prvi put 14. rujna 1992. godine proglasio Herceg Bosnu nezakonitom, a slično je ponovio 20. siječnja 1994. godine.

Iako je nelogično, niti je pravno moguće, da jedno te isto tijelo dva puta donosi identičnu odluku, ta je odluka izazvala različite ocjene te uopće nije prihvaćena u značajnom dijelu zemlje.

Obrane hercegbosanske “šestorke”, ali i Mile Puljića pokušat će pokazati kako je Ustavni sud nelegalno donosio odluke, posebice stoga što ta institucija nije više imala legitimitet za donošenje tako krupnih odluka.

Primjerice, odluke koje su donošene glede Herceg Bosne, donošene su na temelju medijskih napisa, pa i s objašnjenjima kako su suci “čuli” za pojedinu odluku, nakon čega su donosili pravorijek.

U pravom smislu takav način rada može se nazvati skandaloznim, ali i u značajnoj mjeri objašnjava i sve kasnije što se događalo između Bošnjaka i Hrvata. Posebice je prijeporno to što su legalno izabrani suci, najprije Srbi, a poslije i Hrvati nasilno zamijenjeni.

Neki od njih, konkretno se to odnosi na sjednicu Ustavnoga suda na kojoj je donesena odluka o Herceg Bosni, točnije hrvatski suci, nisu dobili pozivnicu niti su na bilo kakav način kontaktirani za sudjelovanje na sjednici, a istodobno je bošnjački državni vrh, mimo svih procedura, smjenjivao i imenovao članove Ustavnoga suda BiH.

Ta odluka glede Herceg Bosne, za koju ni Haaški sud ne zna je li donesena 14. rujna ili približno tom nadnevku, stigla je samo nekoliko mjeseci prije prvih sitnijih sukoba između Hrvata i Bošnjaka, odnosno postrojbi Armije BiH i Hrvatskoga vijeća obrane, odnosno čak osam mjeseci prije nego što je došlo do otvorenoga rata.

Na identičan način su tijekom rata donošene druge odluke bez potrebnoga legitimiteta, a slično se pokušava i u cijelom poslijeratnom vremenu s privatizacijom institucija BiH.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

(VIDEO) Legende Blidinjskog jezera

Objavljeno

na

Objavio

Po dolasku u Park prirode iz pravca Tomislavgrada, prvo što će te vidjeti bit će Blidinje jezero ili Blidinjsko jezero. Ovu plodnu udolinu Polja odnjegovali su planinski masivi Vrana i Čvrsnice na 1.200 m nadmorske visine i u njoj jezero kao plavo oko u glavi planinskih ljepotica. S njihovih visoravni kao i s drugih okolnih planina, voda u jezero dolazi s padalinama, a ponajviše otapanjem proljetnog snijega.

Jedna od legendi kaže kako je prije postanka jezera, ovo mjesto Polja bilo u posjedu dvojice braće Duvnjaka koji su ovdje obrađivali zemlju. Nakon što su braća osnovala obitelj, odlučili su ovu plodnu udolinu podijeliti, piše Naša Tv.

“Mlađi brat je dobio kuću i manju površinu zemlje, dok je drugi +dobio veću površinu zemlje, ali nije kuću. Žena od mlađeg brata je bila nezadovoljna takvom podjelom pa je posvađala braću. Nakon nekog vremena, braća su se odlučila pomiriti i onda su rekli ‘ako ćemo se mi svađati neka sve ovo poplavi voda. Tako je počeo puhati jak vjetar i s Vrana digao stogove sijena koji su začepili ponore u donjem dijelu jezera. To područje se napunilo vodom. A ženu koja je potaknula svađu, odnijele su vile na Ivandan. Stoga se na Ivandan svake godine, jezero uzburka”, govori nam Tomislav Zelenika, mještanin Blidinja priču o postanku jezera koju je čuo od svojih predaka.

Postanak Blidinjskog jezera nije ostalo samo na legendama. Predmet je istraživanja brojnih znanstvenika koji pokušavaju dokazati je li ono nastalo otapanjem ledenjaka ili utjecajem čovjeka.

“Stric mog djeda govorio nam je kako se na ovom mjestu gdje je danas jezero nekad oralo i sadilo. Tako da je i to jedan od primjera koji kazuje kako jezero nije nastalo ledenjačim procesom. Osim toga, današnja granica između Posušja i Tomislavgrada koja prolazi kroz sredinu jezera predstavlja put kojim se prije išlo sa Barzonje prema Poljima u unutrašnjost” poručuje Zelenika.

Blidinjsko jezero je najveće planinsko jezero u Bosni i Hercegovini. Nalazi se na 1.183 metra nadmorske visine. Površina mu se uglavnom kreće od 3 do 6 km2. Najveća dubina je 4,5 metra, a najvećim dijelom je dubine od jednog metra. U njemu se nalaze brojne ribe poput klijena, oštrulje, podbile i pastvre. Na jezero se može doći iz Jablanice i Posušja, a nalazi se na području općina Posušje i Tomislavgrad. Po ovom jezeru, Blidinje je dobilo i naziv.

Na jezeru su na pojedinim dijelovima vidljivi i tragovi motornih snježnih saonica koje koriste turisti i avanturisti koji dolaze u posjetu Parku prirode Blidinje. Iako je idilično, to može biti i opasno jer je na nekim dijelovima led tanak. Ljeti veliki dio vode nestaje isparavanjem i otjecanjem kroz ponore zbog čega opadne razina jezera. Stoga ovdje kupači nisu česti.

Ovdje se zima ne šali. Jezero je mjesecima okovano ledenim pokrivačem debljine i do deset centimetara. Kada stanovnici u većini gradova dočekuju prve proljetne zrake sunca u svojim baštama, jezero je još uvijek pod debelim slojem ledenog pokrivača. Tek kasno u proljeće, povratak galebova na ovaj lokalitet navjesti novo ruho Blidinjskog jezera.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Damir Beljo nakon pobjede: Ovo je zastava Hrvata iz BiH, a ne ‘zločinačke organizacije’

Objavljeno

na

Objavio

Ovo je zastava Hrvata iz Bosne i Hercegovine (ne zločinačke organizacije, je u mom srcu i srcu mog naroda) i Ramska jer je to moja djedovina… Volim ovu zemlju. Živjeli su mi tu djedovi i volio bih da žive i unuci i to sam rekao milijun puta… Živjeli i mir vama.

Boksač Damir Beljo, prvak Europe po WBO kategoriji, u Dusseldorfu je stigao do nove pobjede.

Beljo je savladao Gruzijca Mindia Nozadze. Usprkos činjenici da nije bio potpuno spreman, Beljo je slavio nokautom u prvoj rundi i stigao je do nove pobjede.

Nakon pobjede Mostarac se oglasio na svom Facebook profilu i objasnio zašto se na proglašenju pobjednika pojavio s tri zastave.

– Pobijedio sam nokautom u prvoj rundi. Protivnik je padao nekoliko puta i to je to… Bogu hvala, nisam povrijedio šaku. Valjda. Jer još mi je pod blokadom. Hvala svima i ne treba od ovog praviti bauk. Idemo dalje! Bog vas blagoslovio i nemojte sad opet komentare o zastavama i svemu tome. Uvijek je isto i ostat će tako dok god budem boksao, a i poslije u mom srcu. Zastava Bosne i Hercegovine na meni jer je to zemlja u kojoj živimo. Zastava Hrvata iz Bosne i Hercegovine (ne zločinačke organizacije, je u mom srcu i srcu mog naroda) i Ramska jer je to moja djedovina… Volim ovu zemlju. Živjeli su mi tu djedovi i volio bih da žive i unuci i to sam rekao milijun puta… Živjeli i mir vam – poručio je Beljo na svom Facebook profilu, prenosi Faktor.ba

Beljo je nedavno u žižu sportske javnosti dospio nakon što je na društvenim mrežama iskazao podršku generalu Slobodanu Praljku./HMS/

Reagiranje Damira Belje povodom medijskog linča zbog objavljivanja slike generala Praljka

facebook komentari

Nastavi čitati