Connect with us

Pregled

Obuljen Koržinek Stankoviću: Osjećate li se vi Yutelovim novinarom?

Objavljeno

on

Na početku emisije voditelj i urednik Aleksandar Stanković ispričao se gledateljima HTV-a rekavši da mu je neugodno zbog uhićenja glavnog ravnatelja Kazimira Bačića, a osvrnuo se i na program HTV-a. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je kazala da je i njoj neugodno, to baca sjenu na sve dobro i kvalitetno što se radi na HTV-u.

– Neugodno mi je zbog uhićenja glavnog ravnatelja HRT-a, koje velika sramota za ovu kuću, neugodno mi je jer radim u ustanovi koja tuži svoje i druge novinare zbog kritike, neugodno mi je što se troši novac pretplatnika kako bi se plaćali sudski procesi, neugodno mi je što se ponekad u HTV-ovim emisijama prikazuje program povijesno-revizionistčkih sadržaja. Neugodno mi je što su ukidanje emisije javnog karaktera na štetu emisija koje smo radili u vlastitoj produkciji, za što je dobrim djelom odgovoran zakonodavac, neugodno mi je kao novinaru što je u proteklih 10 godina bilo intervjua s premijerima, predsjednicima, ministrima koji su izgledali kao da te osobe razgovaraju same sa sobom u ogledalu, rekao je Stanković.

– Nisam službeni predstavnik HRT-a, ali na neki način Nu2 i ja zaštitni smo znaci ove kuće. Zbog svega toga ispričavam se gledateljicama i gledateljima HTV-a što smo svjedoci sramote koja se dogodila HTV-u, ispričavam se i zbog svega što sam napomenuo. Na HTV-u ima puno ljudi koji razmišljaju slično, ali nisu u prigodi ovo vam izreći. Izražavam žaljenje i u njihovo ime, dodaje Stanković.

Ministrica je kazala da je i njoj neugodno, to baca sjenu na sve dobro i kvalitetno što se radi na HTV-u. Stankoviću je kazala da se i on mogao ispričati za svoje gafove, na što joj je on odgovorio da se uvijek ispriča. Obuljen Koržinek rekla je da je HTV i dalje jako gledan, vjeruje mu se i pronalazi prostor za hrvatsku kreativnu industriju te bi, gledajući cjelinu, HTV-u dala vrlo dobru ocjenu.

Na pitanje može li HDZ sa sebe skinuti odgovornost što je izabran Kazimir Bačić, kazala je da se ravnatelj bira u Saboru, a Bačić je 30 godina radio na HTV-u, i moglo ga se promatrati kao profesionalca koji će raditi u korist HRT-a. Prve godine njegova mandata HRT je napravio iskorake u vezi poslovanja, ispunjavanja ugovorih obveza.

Stanković je konstatirao da je Bačić tužio vlastite novinare za velike iznose zbog kritike, a ministrica je kazala da je to fenomen koji se događa i u drugim medijskim kućama te na nivou EU-a.

– Na razini Ministarstva formirana je radna skupna u koju su uključeni predstavnici pravosuđa, sudbene vlasti, novinari, nakladnici, rekla je.

Smatra da to nije presporo.

U mandatu naše Vlade sloboda medija po ljestvici Europskog udruženja novinara, poboljšana je se za 30 mjesta. da nije bilo tih nerazumnih i neutemeljenih tužbi HRT-a rezultati bi bili još bolji, rekla je. Zaključila je da je Vladi u interesu da napreduje na toj ljestvici.

Uz sve što se događa, kako da se građanima objasni da moraju plaćati pretplatu, upitao je Stanković spominjući razne inicijative u tom smjeru, među ostalim i predsjednikov prijedlog da se makne informativni program.

– Nemojmo o predsjedniku, on vas je nazvao Yutelom, osjećate li se vi Yutelovim novinarom?, odgovorila mu je.

Kažimir Varda, bivši potpredsjednik Stranke rada i solidarnosti predložio je Kazimira Bačića, a HDZ je to podržao. Nije to čudno da sve ovo isplivala van, vi ste to morali znati, rekao je Stanković.

Obuljen-Koržinek rekla je da europska regulativa uređuje obvezu da financiraju javne radiotelevizijske servise jer je to važno radi puralizma u društvu pa svoditi HRT na informatvi program je pogrešno, to je tek manji dio proizvodnje. Pristojbu treba shvatiti kao instrument da se proizvode hrvatski sadržaji.

Glavnog ravnatelja bira Sabor, došle su kandidature, Bačić je izgledao kao profesionalac.

– Glavnog ravnatelja bira Sabor, došle su kandidature, Bačić je izgledao kao profesionalac. Ne sjećam se, možda je Varda bio u Odboru za medije, koji predlaže ravnatelja. HDZ je tada za vrijeme pregovora iznjedrio zakon koji je imao vrlo demokratsku proceduru donošenja odluke o glavnom ravnatelju gdje su se trebali usuglasiti vladajući i oporba, rekla je.

– Kada sam radila na Zakonu o HRT-u 2009. i 2010. u jednom intervjuu sam rekla da mi je žao da Hrvatska nema kraljicu, pa da ona imenuje ravnatelja HRT-a iza zatvorenih vrata i da završimo priču. Od 1990. do dana izvrtili smo 10-15 modela izbora i svaki je upao u problem. Zato je važno inzistirati na profesionalizmu, odgovornosti, praćenju ugovora, dodaje ministrica.

Kao mogući ravnatelj HRT-a spominje se Renato Kunić, kojem je ministričin suprug kum, a Bojan Glavašević kaže da bi u tom slučaju sve išlo pred Povjerenstvo o sukobu interesa, naveo je Stanković.

Na pitanje što ona misli i je li to otegotna okolost, ako Kunić poželi biti ravatelj, odgovorila je da nije stekla dojam da Kunić ima takvih ambicija. Njezin suprug bio je Kunićev kum prije 35 godina, a ona se za svog supruga udala prije 10 godina. Kunić je tada već izgradio karijeru na HRT-u, neovisno o njoj te ne vidi nikakvu poveznicu. On sada zamjenjuje Bačića, jer tako propisuje Statut, ističe.

– Dok sam ja ministrica, iako ne utječem na bilo koji način na izbor, bilo bi loše da se kandidira.

Stanković je tada iznio navode iz Jutarnjeg lista da je Bačić navodno nekome u Ministarstvo kulture i medija u srpnju 2020. odnio dokumentaciju kako bi se njegovom navodnom kompanjonu u kriminalu Lončariću pomoglo da se ukine status kulturnog dobra na jednoj građevini. Obuljen-Koržinek rekla je da o tome ne zna ništa, da je to vidjela u medijima i tražila cijelu kronologiju vezano uz taj predmet, no nikakvih odluka o tome nije bilo. Je li on pokušao s nekim razgovarati ili nije, ne zna. Gradski zavod je zadužen za predlaganje statusa kulturnih dobara, ali tu promjene nema, rekla je.

Situacija u Glasu Istre

Izrazila je solidarnost sa svim novinarima koji izgube posao. Nije htjela komentirati situaciju u Glasu Istre, no dodala je da su svi svjesni da postoji problem u Hrvatskoj s netransparentnim financiranjem, posebno lokalnih medija.

– U prvom čitanju prošao je Zakon o elektroničkim medijima. Predložena su 3 instituta: svi podaci o financiranju od strane javnih vlasti morat će biti javno objavljeni ako se mediji financiraju od strane lokalne samouprave, od sad će se sukladno zakonu morati raditi javnim natječajem i morat će se objaviti javno. U Nacionalnom planu oporavka i otpornosti predvidjeli smo posebnu alokaciju za financiranje medija, gdje će se sustav javne objave učiniti potpuno transparentnim. Tada će se moći vidjeti stoji li iza toga interes lokalnih ili nekih drugih vlasti ili neki drugi interes. Da bi sustav profunkcionirao, moraju novinari unutar ceha biti puno čvršći za određivanje prema takvim fenomenima, rekla je.

Ustvrdila je da bi ceh morao puno češće progovarati o različitim primjerima.

– Koliko su jaka tijela samoregulacije, toliko će biti jaki i slobodni mediji, rekla je.

Bit će redefiniran cijeli koncept koncentracije na medijskom tržištu. Ovo što se događao s N1 ju je jako iznenadilo, rekla je istaknuvši da je to medij koji je kvalitetan i na kojem rade vrhunski profesionalci. No, oni vrše nevjerojatan pritisak, kada se mijenja zakon da se promijeni tako da se pogoduje njihovom vlasniku, koji je kada je ulazio na hrvatsko tržište znao kakva su pravila igre.

Takav pritisak još nije doživjela, nije naša odluka bila da se radi naplatni kanal, sad bi odjednom željeli drugačije i vrše pritisak.

– Ukinut ćemo vertikalnu integraciju, ali i mogućnost da se kanali koji imaju koncesiju vezuju u paketima uz naplatne kanale i da se potpuno te cijene formiraju na tržištu. Uvest ćemo obvezu ponude, tzv. Must Offer, gdje će se kanali koji imaju koncesiju morati nuditi svim teleoperaterima pod istim uvjetima, kaže.

Na pitanje kada se donese ovaj zakon, hoće li Telemach moći emitirati N1, ministrica je rekla kako ne želi o tome licitirati.

– Novi će koncept u zakonu omogućiti redefiniranje pitanje koncentracije. Tu se mora uzeti u obzir svi mediji, tiskani i elektronički, ali i platforme na zahtjev. Bit zakona je da se pomalo deregulira klasične medije, a da se reguliraju oni sadržaji koje sve više konzumiramo, a to su sadržaji na zahtjev, naglašava, piše HRT.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari