Pratite nas

Hrvatska

Ocrnjivanje Crkve u Hrvatskoj

Objavljeno

na

Sa 18. međunarodnoga kongresa Renovabisa, koji je od 3. do 5. rujna održan u Freisingu u Njemačkoj na temu »Crkva – mediji – javno mnijenje«, nakon prvog dana objavljeno je službeno Renovabisovo priopćenje u kojem je uz ostalo i sljedeći odlomak:

»Dok je Lidija Lacko Vidulić, novinarka kulture javnog hrvatskog radija, opisala Crkvu kao veoma utjecajnu, zamjenik glavnog urednika privatnog katoličkog radija ‘Proglas’ iz Brna Filip Breindl nije mogao zapaziti poseban interes za crkvene teme u češkom društvu. U Hrvatskoj Crkva je često, u najmanju ruku u javnoj percepciji, tijesno povezana s desnim stranačkim spektrom, tako Vidulić. Crkva ne poduzima ništa da bi se od toga u dovoljnoj mjeri ogradila.«

Stav iz toga odlomka, koji se tiče Katoličke Crkve u Hrvatskoj, ima osobitu težinu jer je kleveta Crkve u Hrvatskoj i jer ga je objavio Renovabis, službena i ugledna ustanova Njemačke biskupske konferencije koja se u podnaslovu označava kao »Akcija solidarnosti njemačkih katolika s ljudima u srednjoj i istočnoj Europi«.

Stav da je Katolička Crkva u Hrvatskoj »tijesno povezana« s političkim strankama desnice ne samo da ne odgovara povijesnoj istini i stvarnosti, nego je i objektivno ocrnjivanje Crkve i falsificiranje stvarne slike Crkve u Hrvatskoj, koje se nažalost dogodilo na skupu koji je organizirala Katolička Crkva i koji je trebao poslužiti dobru. U suvremenom pluralnom svijetu posve su razumljive osobne ocjene svakoga fenomena, pa i Crkve u Hrvatskoj i njezina odnosa prema političkim strankama, i te ocjene mogu ići od lijevoga do desnoga ekstrema, no na crkvenom međunarodnom kongresu ipak je nužno da se iznose provjereni i provjerljivi podatci i činjenice.

Iz citiranoga dijela službenoga Renovabisova priopćenja ne vidi se je li novinarka za svoje subjektivno mišljenje, koje je možda zajedničko i određenoj grupi unutar Hrvatskoga radija ili šire, iznijela ikakav argument, što bi se očekivalo već iz minimalnoga poštovanja prema sudionicima kongresa. Omekšavanje tvrdnje da je Crkva tijesno povezana s desnim stranačkim spektrom ogradom »u najmanju ruku u javnoj percepciji« otkriva da i nema argumenata za tu tvrdnju, pa ostaje gorak okus da je to bilo ipak etiketiranje Crkve u Hrvatskoj. Naime, ne može se bez objektivnoga i stručnoga istraživanja vjerodostojno govoriti kakva je stvarno »javna percepcija« odnosa Crkve u Hrvatskoj prema političkim strankama, a nije poznato da je u Hrvatskoj ikada provedeno takvo stručno i vjerodostojno istraživanje. Osim toga »javna percepcija« ne smije se poistovjetiti sa stavovima koje u medijima iznose ideološki i politički pristrani novinari, dobro plaćeni da bi utjecali na javno mnijenje. U Hrvatskoj, naime, postoji i živi još u doba komunizma stvoren medijski mit o Crkvi kao neprijatelju ljevice, no mit i stvarnost nemaju niti mogu imati išta zajedničko.

Crkva u Hrvatskoj duboko je svjesna da živi u pluralnom društvu i da je posve normalno da se svi građani, pa i članovi Crkve, politički svrstavaju po svom osobnom uvjerenju od ljevice do desnice te je i neosporna činjenica da u svakoj političkoj stranci u Hrvatskoj danas ima i hrvatskih katolika koji zapravo i jesu Katolička Crkva u Hrvatskoj. Ni hijerarhija Crkve u Hrvatskoj, sve kad bi htjela, ne može se niti se smije svrstavati ili »tijesno povezivati« uz ikoju političku stranku ili političku opciju, jer bi u protivnom nužno dolazila u sukob s vjernicima koji imaju pravo birati sve opcije. Premda ima novinara koji Crkvi smišljeno i sustavno podmeću tobožnje svrstavanje uz određene političke stranke ili opcije, osobito kad netko iz Crkve kritično progovori o štetnim postupcima ljevičara na vlasti ili u medijima, činjenica je da se Crkva u Hrvatskoj doista svrstala uz određenu političku stranku i opciju samo 1990. godine na prvim višestranačkim izborima kad se radilo o ostajanju u zagrljaju totalitarnoga komunizma ili iskoraku u demokratski proces, i kad je to svrstavanje bilo isključivo služenje općemu dobru čitave hrvatske nacije.

Ne postoji ni jedan službeni dokument niti Hrvatske biskupske konferencije, niti Komisije »Iustitia et pax«, niti ikoje crkvene pravne osobe koji bi dovodio Crkvu u »tijesnu povezanost« s političkom stranačkom desnicom. Činjenicu pak da neke vrjednote, koje vjerna evanđelju zastupa Crkva, prihvaćaju i pojedine stranke desnoga centra ili desnice samo okorjeli i politički nepismeni ljevičari mogu prikazivati kao »tijesno povezivanje« Crkve i tih stranaka. Katolička Crkva, osobito njezin hijerarhijski dio, ima svoj puni smisao u služenju općemu dobru svih ljudi, a to opće dobro proteže se od doprinosa izgradnji zdravoga, pluralnoga, slobodnoga i prosperitetnoga društva u kojem ima mjesta za svakoga čovjeka i u kojem će biti poštivano ljudsko dostojanstvo svake osobe do doprinosa vječnom spasenju svake osobe koja se želi otvoriti Bogu. To svoje služenje Crkva u Hrvatskoj ostvaruje i kritikom negativnih pojava ili jasnim prokazivanjem lošega upravljanja zemljom, zloporabe školstva i zakonodavstva za nametanje određenih ideologija ili zahtijevanjem pune istine o prošlosti. Ako takve negativnosti stvara vladajuća koalicija lijevoga predznaka, onda kritika tih i takvih postupka ne znači svrstavanje uz desni stranački spektar, nego samo odgovorno služenje općemu dobru cjelokupnoga hrvatskoga društva i svih njegovih članova. Baš zato boli kleveta Crkve u Hrvatskoj koja se dogodila na Renovabisovu kongresu.

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Ante Gotovina: Operacija Maslenica je bila prekretnica u Domovinskom ratu

Objavljeno

na

Objavio

Umirovljeni general Ante Gotovina sudjelovao je u svečanostima obilježavanja vojno-redarstvene akcije Maslenica ’93.

Medijima je rekao kako je ta akcija bila prekretnica u Domovinskom ratu te da su ljudi koji su u njoj sudjelovali zaslužili da ih se sjećamo jer su nam omogućili samostalnost, sigurnost i slobode koje danas uživamo.

“Sjećamo se svih tih ljudi, tih mladih ljudi. Neki su jedva bili punoljetni i mnogi od njih nose trajni biljeg danas, svatko na svoj način. S tim ljudima smo ostvarili samostalnost, sigurnost i slobode koje danas imamo i toga se trebamo sjećati. Ta sloboda i sigurnost koju imamo danas, nisu bile džabe, bile su skupo plaćene”, rekao je umirovljeni general Ante Gotovina.

“Do operacije Maslenica mi smo se uglavnom branili, više ili manje uspješno, ali operacija Maslenica je preokret, ona je zaokret u Domovinskom ratu i tad po prvi put su tri grane vojske sudjelovale, specijelna policija, ratna mornarica i zrakoplovstvo te kopnene snage koje su bile nositelj te akcije”, istaknuo je Gotovina.

Dodao je kako je akcija Maslenica bila osnova za nastavak izgradnje hrvatskih oružanih snaga.

Operacija Maslenica bila je bitna i za moral vojske, rekao je general Gotovina.

“Ona je bila prvo iskustvo i ukazala nam je na sve nedostatke i probleme koje imamo pred sobom i koje trebamo rješavati. Tako je krenulo s temeljnim obukama, školstvom, osposobljavanjem zapovjednika koji su najvažniji, a to su zapovjednici dočasnici i niži časnici”, rekao je Gotovina.

“Mi smo vjerovali u sebe i nismo imali izbora. Morali smo rješiti taj problem kojeg smo imali pred sobom, kao što i danas moramo rješavati probleme koje imamo pred sobom”, istaknuo je na kraju Gotovina.

 

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Krstičević: Operacijom Maslenica smo pokazali organizacijsku sposobnost, zajedništvo i odlučnost u oslobađanju RH

Objavljeno

na

Objavio

Vojno-redarstvena operacija Maslenica bila je prekretnica u Domovinskom ratu, akcija u kojoj smo pokazali organizacijsku sposobnost, zajedništvo i odlučnost u oslobađanju Republike Hrvatske, rekao je u ponedjeljak u Zadru, prilikom središnjeg obilježavanja 26. obljetnice operacije Maslenica, potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Damir Krstičević.

“Svi koji smo sudjelovali u toj operaciji znali smo da radimo nešto dobro za hrvatski narod, da je strateški bitno spojiti sjever i jug Hrvatske. Nakon toga krenulo se s gradnjom pontonskog mosta, sa spajanjem Hrvatske. To je u tom trenutku zaista bila strateška odluka prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana”, istaknuo je u izjavi novinarima ministar Krstičević, prilikom polaganja vijenaca ispred Središnjega križa na zadarskome Gradskome groblju.

U ime cijele Vlade RH i svoje osobno ime izrazio je zahvalnost svim hrvatskim braniteljima i obiteljima poginulih branitelja i civila.

Uz ministra Krstičevića, vijence su položili izaslanik predsjednice Republike general Ante Gotovina, general Miljenko Filipović kao izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, general zbora i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, izaslanik ministra unutarnjih oslova general Mladen Markač te brojna županijska i gradska izaslanstva i branitelji, sudionici Vojno-redarstvene operacije Maslenica.

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved naglasio je kako je Vojno-redarstvena operacija Maslenica uspješnom provedbom, donijela jako važnu poruku, i hrvatskome narodu i međunarodnoj zajednici – da će Hrvatska vojska u konačnici osloboditi cijeli teritorij Republike Hrvatske.

“Neizmjerno smo ponosni na operaciju Maslenica, zahvalni članovima obitelji koje su izgubile svoje najmilije, zahvalni svim vojnicima i policajcima koji su sudjelovali u toj operaciji i s ponosom se okupljamo ovdje odati počast onima koji su položili živote”, rekao je ministar Medved.

General Gotovina: Samostalnost, sloboda i sigurnost Hrvatske skupo su plaćene

General Ante Gotovina izjavio je novinarima da se sjeća tih mladih ljudi koji su sudjelovali u vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica; neki su bili jedva punoljetni i dali svoje živote, neki nose trajni biljeg, naglasio je.

“Svih njih se trebamo sjećati jer s njima smo ostvarili samostalnost i slobodu Hrvatske koje imamo danas. Ta sigurnost je bila skupo plaćena”, naglasio je u izjavi novinarima general Gotovina.

Vijence i svijeće brojna izaslanstva položila su i kod Spomen-obilježja 3. bojne Imotski sokolovi 4. gardijske brigade u Ulici Ante Starčevića te Spomenika poginulim braniteljima zadarskoga područja na Trgu kneza Višeslava u uvali Jazine.

Inače, jutrošnji mimohod pripadnika Oružanih snaga RH-a i MUP-a sa 188 ratnih zastava, kao dio središnjeg programa, odgođen je zbog lošeg vremena, što je ministar Krstičević komentirao riječima da se mora prije svega voditi računa o ljudima. “Vidite koji su uvjeti, bit će vremena i za mimohode, mislim da je to razumna i dobra odluka”, kazao je.

Program u Zadru nastavlja se poslijepodne promocijom dviju knjiga: “Domovinski rat – pregled političke i diplomatske povijesti” te “Zadarsko zdravstvo i obrana Zadra u Domovinskom ratu 1991. godine”.

Do 13. veljače obilježavanje će se nastaviti programima u Islamu Latinskom, Posedarju, Jesenicama, Paljuvu, Škabrnji, Novigradu i Donjem Karinu.

Obilježavanje 26. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica počelo je 19. siječnja memorijalnim turnirima, a nastavljeno sutradan hodnjom predstavnika udruga proizašlih iz Domovinskog rata “Koracima nade u istinu” od Zelenog hrasta, Kašića, Paljuva do Pridrage.

Prije 26 godina vojno-redarstvenom operacijom Maslenica u 72 sata Oružane snage Republike Hrvatske oslobodile su bitne strateške točke koje su bile pod okupacijom vojske samoproglašene ‘srpske krajine’, što je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera Hrvatske. Deblokiran je Zadar, u čijemu je zaleđu u tri dana oslobođeno i petnaestak sela, te strateške točke zrakoplovna baza Zemunik i Novsko ždrilo.

Inače, Vojno redarstvena operacija Maslenica planirana i izvedena u razdoblju od 6. do 27. siječnja 1993., a borbe na terenu počele su 22. siječnja 1993. u 6 sati. Tijekom akcije hrvatski vojnici i policajci oslobodili su zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruća, koju su pripadnici srpskih paravojnih postrojba neuspješno digli u zrak.

Operaciju su planirali i izveli generali Janko Bobetko, Ante Gotovina, Ante Roso, Mirko Norac i Mladen Markač. U izvedbi operacije Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split (4. gardijska brigada “Pauci”, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigada, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna VP), specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi GSHV-a, te Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a i eskadrila helikoptera HRZ-a.

Za vrijeme napadnih djelovanja tijekom operacije, od 22. do 25. siječnja poginulo je 13 hrvatskih branitelja, sljedeća dva dana (26. i 27. siječnja) u obrani dostignutih crta poginulo je još šest, a 70 pripadnika HV-a je ranjeno. U snažnim topničko-raketnim i tenkovskim, a povremeno i pješačko-diverzantskim napadima velikosrpskih agresora koji su uslijedili odmah nakon “Maslenice”, do 31. ožujka 1991. broj poginulih hrvatskih branitelja popeo se na 127.

(Hina)

 

26 obljetnica VRO Maslenica: ‘Oluja je kruna rata, no Maslenica je bila prekretnica’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari