Pratite nas

Od 70.000 evidentiranih stećaka, u BiH se nalazi čak 60.000

Objavljeno

na

Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović sudjelovati će u petak i subotu, 27. i 28. lipnja u radu Vijeća ministara kulture jugoistočne Europe u Ohridu.

DSC08486

Stećci na blidinju

Tijekom ministarskog sastanka u subotu, 28. lipnja, direktorici UNESCO-a Irini Bokovoj službeno će biti uručen Nominacijski fajl i Plan upravljanja za nominaciju stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

Nominaciski dosije, koji će Bokovoj uručiti ministar Nović, rezultat je timskog, gotovo pet godina dugog rada brojnih eksperata različitih profila.

Riječ je o zajedničkom projektu iz oblasti kulture, odnosno prekogranične suradnje BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

Najavljujući ovaj izuzetno značajan događaj, ministar Nović rekao je da je pri izradi Nominacijskog fajla i Plana upravljanja svaka naučna tvrdnja višestruko provjerena, potkrijepljena i dokumentirana prema kriterijima UNESCO-a.

Naveo je i da će ostatak materijala koji uključuje Menadžment plan za 30 nominiranih nekropola stećaka i razne anekse biti predat u rokovima koje je odredio UNESCO.

Proces nominacije stećaka započeo je u Sarajevu u studenom 2009. godine potpisivanjem pisma namjere o zajedničkoj nominaciji predstavnika BiH, Crne Gore, Hrvatske i Srbije.

U regiji je ukupno nominirano 30 nekropola stećaka, od čega su 22 iz BiH, po tri iz Srbije i Crne Gore i dvije nekropole iz Hrvatske.

Od 70.000 evidentiranih stećaka, u BiH se nalazi čak 60.000, najavljeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Fena

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Crobarometar: SDP ispred HDZ-a s minimalnom razlikom. Škoro treća politička snaga

Objavljeno

na

Objavio

Foto: dnevnik.hr

Hrvatska 2020. počinje s promjenom na čelu države, ali i promjenom popularnosti među strankama. Dnevnik Nove TV donosi ekskluzivno istraživanje rejtinga stranaka.

SDP i dalje „pliva“ na valu Milanovićeve pobjede. Istina, razlika je unutar statističke pogreške. SDP bi biralo 25,2 posto birača, a HDZ njih 24,8. Vladajuća stranka mjesecima je u „slobodnom padu“ i pred unutarstranačkim izborima. Miroslav Škoro još nije formirao stranku, ali uz SDP i HDZ treća je opcija koja prelazi izborni prag. Trenutno bi osvojio 10,1 posto glasova.

Tko su birači SDP-a, HDZ-a i Škorine liste

SDP može računati na malo više žena među svojim biračima (žene 30 posto), kao i među starijim biračima iznad 65 godina (34 posto). HDZ među svojim redovima ima malo više muških birača (27 posto), ali i onih koji spadaju u dobnu skupinu od 45 do 60 godina (30 posto).

SDP veliku prednost ima u Zagrebu i okolici (39 posto). HDZ ima svoje baze kao što su Lika i Banovina (47 posto), Dalmacija (33 posto) i Slavonija (28 posto), a na kraju Škorina lista više glasova može dobiti u Slavoniji (22 posto) i te Lici i Banovini (20 posto).

Stranke koje žele biti na vlasti, ali trebaju saveznike

Najbliže izbornom pragu je MOST s potporom od 4,4 posto. Slijedi regionalni IDS s potporom od 2,9 posto. Slijedi HSS s 2,5 posto. Tu je i Zelena lista na 2,2 posto, a Stranka Ivana Pernara dobiva potporu od 2,2 posto. Pametno je na 2,1 posto. Milan Bandić sa svojom strankom ima jedan od lošijih rezultata i trenutno mu stranka dobiva 2 posto.

Živi zid je na 1,7 posto, HSU na 1,5 posto. Hrvatski suverenisti su na 1,4 posto. START je na 1,3 posto, a Hrvatska demokršćanska stranka na 1,1 posto i na kraju preko 1 posto još dobiva stranka Promijenimo Hrvatsku s 1,1 posto. Ostale stranke od lijeva do desna dobivaju manje od 1 posto ili ukupno 8 posto. Tu su tako HDSSB na 0,9 posto, Reformisti su na 0,8 posto, a HNS je na 0,7 posto i Neovisni na Hrvatsku su na 0,1 posto. Neodlučnih je 5,3 posto birača.

Koji je najveći problem u Hrvatskoj?

Prvi puta od kada se provodi ovo istraživanje korupcija je označena kao najvažniji problem protiv kojega se zemlja mora boriti i to misli 56 posto građana. Desetljećima je prvi problem građanima bila nezaposlenost koja sada pada na drugo mjesto, a to kao problem vidi 50 posto građana, dok je na trećem mjestu gospodarstvo što problemom vidi 49 posto građana.

Istraživanje je provela agencija IPSOS CAPI metodom na 988 punoljetnih ispitanika između 1. i 20. u mjesecu. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,1%, a za rejtinge stranaka +/-3,6%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

State Department o isporuci prvog dijela ruskog PZS Pancir S1 Srbiji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department pozvao je sve saveznike i partnere da odustanu od transakcija s Rusijom koje bi mogle dovesti do uvođenja sankcija po Zakonu o suprotstavljanju američkim protivnicima kroz sankcije (CAATSA).

Tako je State Department odgovorio na pitanje Glasa Amerike šta misli o isporuci prvog dijela ruskog protuzračnog raketnog sustavaa Pancir S1 Srbiji, prenosi Tanjug.

“U razgovoru s visokim vladinim dužnosnicina više puta izrazili smo zabrinutost zbog toga što Srbija kupuje rusku vojnu opremu, uključujući i kupovinu sustava Pancir”, naveo je glasnogovornik State Departmenta.

‘Strateški prioritet države’

Iz Europske unije prethodno je priopćeno da je za napredak na putu eurointegracija “potrebno da Srbija uskladi svoju vanjsku politiku s vanjskom politikom EU-a, u skladu s pregovaračkim okvirom”.

“Vlada Srbije označila je integraciju u EU kao strateški prioritet države. Očekujemo da se Srbija ponaša u skladu s obavezama koje je preuzela”, priopćio je Peter Stano, glasnogovornik visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost EU-a Josepa Borrella.

NATO je priopćio kako su nabavke u oblasti obrane nacionalna odluka i kako Srbija ima pravo izbora.

“Srbija ima pravo slobodno birati svoje političke i sigurnosne aranžmane. NATO i Srbija su bliski partneri i mi smo posvećeni jačanju našeg partnerstva sa Srbijom, uz puno poštovanje njene politike neutralnosti”, navodi NATO za Radio Slobodna Europa.

Dogovor o kupovini ruskog raketnog sistema Pancir S1 Srbija i Rusija postigle su tijekom zajedničke vojne vježbe “Slovensko bratstvo”, održane u listopadu 2019.

Drugi dio stigao u Srbiju

Drugi dio artiljerijsko-raketnih sustava za protuzračnu obranu Pancir S1, koje Srbija nabavlja od Rusije, stigao je u utorak ujutro na batajnički vojni aerodrom “Pukovnik-pilot Milenko Pavlović”, javili su ruski mediji, a prenio Tanjug.

Dio sustava dopremljen je avionom An-124 Ruslan, registarskih oznaka RA-82038, istim onim kojim je u subotu transportiran prvi dio isporuke.

Sporazum za nabavku jedne baterije Pancira, koju čini šest sustava, zaključen je prošle godine, a očekuje se nastavak isporuka.

Vučić: ’Zbog čega ste, dragi generale, prodali Hrvatima ’Kiowa’ helikoptere sa ’hellfire’ raketama?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari