Pratite nas

Gospodarstvo

Od danas i službeno: Poreza na nekretnine neće biti

Objavljeno

na

Vlada je u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o lokalnim porezima kojima odgađa početak uvođenja poreza na nekretnine, koji je u sklopu porezne reforme bio predviđen za početak iduće godine.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako se putem poreza na nekretnine htjelo ujediniti komunalnu naknadu, porez na kuće za odmor i spomeničku rentu radi troškovnog i administrativnog rasterećenja jedinica lokalne samouprave.

No, ističe, “predstavljanje toga zakona prema građanima nije najsjajnije provedeno”. Pojedini gradovi i općine prema građanima djelovali su pomalo zbunjujuće i procijenjeno je da ne bismo bili kadri promijeniti percepciju stvorenu da je riječ o novom nametu, objasnio je Marić razloge odustajanja od uvođenja poreza na nekretnine.

Odredbe koje se tiču poreza na nekretnine se stoga brišu i uklanjaju iz ovoga zakona, rekao je. Porez neće stupiti na snagu s 1. siječnja 2018., a na snazi ostaju odredbe vezane uz porez na kuće za odmor, dodao je. U obrazloženju izmjena stoji kako se uvođenje poreza na nekretnine ukida radi omogućavanja da se i nadalje razmatraju te traže najbolja rješenja financiranja jedinica lokalne samouprave te da se i nadalje provode analize ukupnih učinaka prikupljanja prihoda lokalnih jedinica na sve segmente društva.

Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković najavio je da će se problematika poreza na nekretnine riješiti preko Zakona o komunalnom gospodarstvu. Po njegovim riječima, on će proći prvo izmjene koje su nužne zbog usklađivanja s pravnom stečevinom EU, a potom će uz temeljitu analizu obuhvata načela pravednosti i načela razmjernosti te temeljitu procjenu fiskalnog učinka biti u javnoj raspravi. Ova tema, prema premijerovim riječima, bit će stavljena na dnevni red tijekom sljedećih mjeseci.

A predloženim izmjenama Zakona o lokalnim porezima uvodi se i promjena kod obuhvata poreza na cestovna motorna vozila. Za osobne automobile porez na cestovna motorna plaća se za ona mlađa od deset godina, a za motocikle nema starosnog ograničenja.

Odgoda primjene zakona nije moj poraz

Uoči sjednice Vlade odgovarajući na pitanja novinara, ministar Marić je rekao da ni u kojem slučaju ne smatra porazom to što se porez na nekretnine odgađa. 

Osvrnuo se i na rezultate proračuna u prvih šest mjeseci te istaknuo kako su hrvatsko gospodarstvo i građani rasterećeni za više od 2 milijarde kuna godišnje te da su napravili dobar iskorak. Dodao je kako to “ni na koji način ne utječe na poreznu reformu, jer je više od 90 posto onoga što su originalno zamislili u poreznoj reformi stupilo na snagu”.

Naglasio je i kako nema osobnih emocija kada se neki dio porezne reforme ne uvede odnosno dovede u pitanje. “Ja sam taj koji je sa svojim timom radio na poreznoj reformi i predložio ga Vladi koja ga je uputila u Sabor, a koji ga je na kraju usvojio. Pojedini segmenti ili kompromisi koje je bilo potrebno napraviti ne utječu na to. Nije to nikakva utakmica i nije to nikakav poraz”, rekao je Marić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Analiza

Hrvatski gospodarski uzlet

Objavljeno

na

Objavio

Odakle početi? S kraja ili početka, ili u jednoj riječi napisati: ODLIČNO!

(Napomena: „Mentalnim komunistima“, „juhoslovenima“ te ostaloj protuhrvatskoj „inteligenciji“, NE PREPORUČA se čitanje ovog članka – analize zbog možebitnih zdravstvenih tegoba! ( Čitate na vlastitu odgovornost, a za moguće nuspojave obratite se svom liječniku ili ljekarniku.)

DZS je opet iznio neke „čudnovate“ brojke i podatke o gospodarskoj situaciji u RH. Trgovina na malo u listopadu 2018. (Izvorni indeksi), zabilježila je realan rast u iznosu od 5,2 %!

No, to je već mjesec dana „stara vijest“ jer novo izvješće DZS (08.01.2019.) kaže: Trgovina na malo u studenom 2018. (Izvorni indeksi), zabilježila je realan rast u iznosu od 5,8 %!

Kako je potrošnja najveći pokazatelj rasta – pada BDP-a, realno je očekivati da će BDP u 4/2018. „eksplodirati“ kao i 4/2016. unatoč nekim negativnim pokazateljima kao što je blagi pad obujma industrijske proizvodnje, tj. u listopadu -1,2 % i u studenom -0,8 %.
Realno je očekivati da će industrija u prosincu zabilježiti blagi plus unatoč „Uljanik grupi“ i ostalima.

Naime, sav „minus“ pada obujma industrijske proizvodnje nadoknadit će najvećim dijelom građevinarstvo koje bilježi veliki plus već u listopadu u iznosu od +8,2 % (Izvorni indeksi).

Iako još nema podataka za građevinarstvo, za studeni kao ni za prosinac, realno je očekivati da će se taj rast građevinarstva održati na povišenim pozitivnim stopama rasta jer već danas znamo da nije bilo nikakvih elementarnih nepogoda koje bi umanjile intenzitet samih radova.

Kad već spominjemo građevinarstvo, treba napomenuti da je rast vrijednosti građevinskih radova po izdanim građevinskim dozvolama u 2018., premašio vrijednost radova u 2017. godinu za 2,58532 milijarde kuna ili za 12,537 %., a  to je „zalog za budućnost“ kao garancija rasta BDP-a i u 2019.

Građevinarstvo u BDP-u nema neku „veliku  vrijednost“, ali kako građevinarstvo za sobom „vuče“ sve ostalo onda moramo zaključiti da rast građevinarstva u RH ima izrazito veliku vrijednost jer utječe i na sve ostale stavke i bez da spomenemo turizam kao glavnu i najveću granu privrede u RH i ukupne prihode u BDP-u.

Trenutno jedina stavka koja ostaje nepoznata u trenutku nastajanja ove analize jeste „robni uvoz – izvoz“ i pokrivenost iste u postotnim bodovima.

Sigurno je da to NIJE točno mjerilo, robni uvoz – izvoz, već je to samo dio koji nam pokazuje koliko smo uprihodili kroz taj oblik robne razmjene s inozemstvom, tj. koliki smo ostvarili minus.
Da bi imali kompletnu sliku stanja uvida u BDP, onda se uvijek moramo podsjetiti da se ta stavka pravilno naziva: Uvoz – izvoz roba i usluga!

U ovom „zlatnom trokutu ekonomije“, svakomu može biti jasno kako djeluje ekonomija, tj. makroekonomija jedne Države. Kad imamo uredne redovite i  ažurirane statističke podatke, s velikom točnošću možemo utvrditi koliki će nam biti BDP u određenom tromjesečju kao i što se može očekivati u idućim razdobljima, a ne „sijati paniku“, pisati bedastoće, širiti depresiju u Naciju, ….kao što to čine „naši vrli analitičari“ kojima kao da su na Diplomama pečati neke „Mjesne Zajednice“ ili da su ih kupili na „akciji“ u nekom trgovačkom centru ili nekoj tržnici uz salatu.

Očiti primjer takvih „vrlih stručnjaka i analitičara“ pokazao se  (opet i opet, …) i 13.11.2018. kad je EIZ (Ekonomski institut, Zagreb) objavio da će BDP u 3/2018 iznositi „ogromnih“ +1,9 %! Naravno, BDP je imao rast u iznosu od + 2,8 %.

Nakon takve sramote „zakasnili“ su četiri tjedna objaviti novi CEIZ indeks za listopad 2018., u kojem kažu da očekuju rast BDP-a u 4/2018. na razini + 2,9 %. Ni riječi isprike za dosadašnje promašaje i gluposti koje su izračunavali, a dobivali su i svjetska priznanja ( možda Sjeverne Koreje, ne znam…).
Tražite li slučajno stare podatke na njihovim stranicama, to zaboravite jer ih nema. Za te podatke morate pitati dr. Google, on zna i ništa ne zaboravlja. Zato su u ova četiri tjedna, ( 07.01.2019. ) promijenili Grafikon na početnoj stranici da se ne zamijeti što su sve „izračunali“. No, njima na „čast“.

Idemo dalje jer se i ova analiza već oduljila, a Hrvati ionako vole čitati samo naslove i gledati slike.

Sigurno je isto tako i da će HZZO opet poslovati pozitivno, a što se indirektno može „pročitati“ i iz Tablice ispod.

Mirovinska reforma je iza nas, ali uvijek vrijedi pogledati Tablicu HZMO i odnos broja korisnika mirovina i osiguranika koja nam opet potvrđuje da će i 2018. HZZO opet poslovati pozitivno.

„Uljanik grupa“ uzela je svoj „danak“ u iznosu od cca 2,5 milijardi kuna, ali to sigurno neće utjecati na rast BDP-a, već isključivo na „smanjeni“ VIŠAK proračuna opće i konsolidirane države (ESA 2010.) za 2018.

Unatoč svemu, RH će i u 2018. zabilježiti VIŠAK proračuna opće i konsolidirane države (ESA 2010.) za 2018. kao i smanjenje Javnog duga RH! ( 74.3 % i/ili manje)

(https://kamenjar.com/za-sve-je-kriva-14-vlada-rh-2/?fbclid=IwAR3nyEDJuhOWjg8MF1dGUYIhfFmji8RTUJEXUHBgmQUJtiCAh87ccSWHpMo )

Kako su već objavljeni medijski podatci o prosinačkoj potrošnji, sjetimo se i „crnog petka“ iz studenog, realno je očekivati, a tako će i biti da će Trgovina na malo zabilježiti rast na sličnoj ili višoj razini nego u studenom (+ 5,8 %), tada sa sigurnošću TVRDIM kao što sam već poviše u tekstu i napisao, da će BDP u 4/2018. „eksplodirati“ kao i u 4/2016.

Pokušat ću biti „konzervativan“, kao i najbolji Ministar financija RH g. Zdravko Marić, i napisati da će BDP  u 4/2018.  biti na razini +3,8 % i/ili više, a na razini cijele 2018. godine očekujem, tj. podižem ljestvicu iz prošlih analiza s + 2,7 % – +2,9 %, na +3,0 % – + 3,2 %!


Zbog trenutnog nedostatka podataka o građevinarstvu, robnom uvozu – izvozu, Trgovini na malo, …… nije isključeno niti se smije isključiti da će rast BDP-a u 4/2018. biti i na razini + 4,0 % i/ili više!

Ako iz svega navedenog ne vidimo da Hrvatska ide dalje i da najbolja 14. Vlada RH vodi državu u odličnom smjeru, onda sigurno nešto nije u redu s našim mentalnim sklopom i da su nam „vrane popile mozak“!

Komu smeta neka pati jer

Hrvatska ide dalje unatoč i usprkos!

Milivoj Lokas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Država na cigaretama zaradi više od milijardu maraka godišnje

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja još jednom je došlo do poskupljenja cigareta u BiH. Razlog je novo povećanje trošarina, zbog čega će država ubirati rekordna sredstva po ovoj osnovi. Kako su za Večernji list izračunali u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, po kutiji cigareta koja košta 5,50 maraka, obveze koje se plaćaju državi ukupno iznose 4,76 maraka. Ili s druge strane – proizvođaču od 5,50 maraka ide 0,74 KM, a sve ostalo državi.

– Ako kutija cigareta u BiH u maloprodaji košta 5,50 KM, obveze koje se moraju platiti državi iznose: proporcionalna trošarina 42% maloprodajne cijene (2,31 KM), specifična trošarina (1,65 u 2019. godini) te PDV 17% (0,80 KM). Kada se sve zbroji, dobijete brojke koje smo ranije naveli – rekli su za Večernji list u Upravi za neizravno oporezivanje BiH.

Od 1. siječnja još jednom je došlo do poskupljenja cigareta u BiH. Razlog je novo povećanje trošarina, zbog čega će država ubirati rekordna sredstva po ovoj osnovi. Kako su za Večernji list izračunali u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, po kutiji cigareta koja košta 5,50 maraka, obveze koje se plaćaju državi ukupno iznose 4,76 maraka. Ili s druge strane – proizvođaču od 5,50 maraka ide 0,74 KM, a sve ostalo državi.

– Ako kutija cigareta u BiH u maloprodaji košta 5,50 KM, obveze koje se moraju platiti državi iznose: proporcionalna trošarina 42% maloprodajne cijene (2,31 KM), specifična trošarina (1,65 u 2019. godini) te PDV 17% (0,80 KM). Kada se sve zbroji, dobijete brojke koje smo ranije naveli – rekli su za Večernji list u Upravi za neizravno oporezivanje BiH.

Proizvođači i distributeri cigareta već su ranije upozoravali kako će novo povećanje trošarina dovesti do novog rasta crnog tržišta jer veći broj građana više sebi ne može priuštiti kupnju cigareta u legalnoj prodaji. UNO BiH je prije nekoliko tjedana priopćio kako se odluka o odgađanju povećanja trošarina može provesti, ali takva odluka mora biti donesena u državnom Parlamentu.

Kako je državno zakonodavno tijelo tek u fazi formiranja nakon listopadskih izbora, do toga nije došlo i nove, povećane trošarine stupile su na snagu. Ipak, očekuje se kako će novi saziv Parlamenta BiH donijeti odluku o moratoriju na povećanja trošarina u idućih nekoliko godina.

– To vrijeme poslužilo bi da se tržište cigareta vrati u zakonske okvire jer je stalnim povećanjem trošarina više od 50 posto ovoga tržišta otišlo u sivu zonu. Država na ovome gubi jako puno novca, a zbog toga trošarine nemaju učinak kakav se očekuje – zaključili su naši sugovornici.

Država tako na cigaretama zaradi više od milijardu maraka godišnje. Poražavajuća je činjenica kako taj novac ne bude usmjeren u zdravstveni sustav i socijalna davanja ili pak izgradnju autocesta, nego se koristi za troškove administracije i krpanje proračunskih rupa.

Štoviše, i uz stalan rast prihoda po ovoj osnovi, nije smanjena potreba države za daljnjim zaduživanjima kako bi iznijela teret tekućih obveza, navodi Večernji List.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari