Od kamena u šaci do cijelog svijeta na dlanu

Od prapovijesnih vremena sve što je čovjek osmislio i napravio, nije imalo primarnu svrhom destrukcije, već olakšavanja dnevnih radnji prvenstveno lova, pravljenja nastambi, odjeće od krzna i slično. Taj ljudska potreba egzistirati će dok je čovjeka.

Nije nikakva ekskluziva da su sve te kroz historijske  umotvorine u nekom trenutku počele koristile za destrukciju i namjernu ili nenamjernu autodestrukciju.  Možemo li to nazvati zlouporabom ljudskog uma i karaktera, je li čovjek po svojoj prirodi primarno dobar ili isto tako loš, agresivan, uništavajući i samouništavajući,  sasvim je jedna nova i široka teme u koju sada  ne namjeravan ulaziti.

U vrijeme sveopće informatizacije, kada je svakome postala dostupna i cjenovno pristupačna tehnička podrška  interneta, nastale su i društvene mreže poput face booka, twittera, instagram i sl.

Po već opisanom principu nastanka različitih pomagala i alata s namjerom olakšanja ostvarenja cilj, uvijek po istoj matrici upadamo u zamku zlouporabe, destrukcije i autodestrukcije.

U ovom pisanju, osvrnuti ću se na facebook, platformu koju i sam koristim.

Psiholozi, psihijatri i stručnjaci iz Silicijske doline upozoravaju da upotreba društvenih mreža može izazvati ovisnost i da njezine posljedice budu iste kao i kod bilo koje druge ovisnosti: tjeskoba, ovisnost, razdražljivost, nedostatak samokontrole itd. Suočeni s ovom perspektivom, ljudi su sve se više pitaju: jesu li društveni mediji stvarni problem?

Istraživanje koje je provela poslovna škola Chicago Booth već je prije pet godina pokazalo da Facebook, Twitter i druge društvene mreže mogu izazvati veću ovisnost od duhana i alkohola jer im je, između ostalog, pristup jednostavan i besplatan. Zapravo, ako otac iPada, iPoda i iPhonea, Steve Jobs, ne bi dopustio da se njegova djeca previše vežu uz tehnologiju (ograničio im je vrijeme korištenja), vjerojatno je imao predodžbu o tome kako društveni mediji utječu na naše mladići.

Ono što je sigurno jest da, prema mnogim stručnjacima, upotreba društvenih mreža – a to uključuje i usluge razmjene trenutnih poruka – može dovesti do ozbiljnih ovisnosti i s njima povezanih posljedica: tjeskobe, depresije, razdražljivosti, izolacije, distanciranja od stvarnog svijeta i iz obiteljskih odnosa, gubitka kontrole itd. Ali što zapravo podrazumijevamo pod ovisnošću?

Ovisnost je ovisnost o tvarima ili aktivnostima koje štete zdravlju ili psihološkoj ravnoteži. Te aktivnosti uključuju, na primjer, igranje video igara – koje je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) već označila kao bolest – opsjednutost poslom, igranjem i off-line igrama, a za mnoge i pretjeranu upotrebu društvenih medija zapravo sada ima preko 3 milijarde aktivnih korisnika širom svijeta. Ipak, unatoč tim prenapuhanim brojkama, stručnjaci vjeruju da samo mali postotak od te 3 milijarde pokazuje stvarnu ovisnost o društvenim mrežama.

UZROCI I PROFIL LJUDI OVISNIH O SOCIJALNIM MEDIJIMA

Među najpoznatijim uzrocima ovisnosti o društvenim mrežama su nisko samopoštovanje, osobno nezadovoljstvo, depresija i hiperaktivnost, pa čak i nedostatak naklonosti, nedostatak koji adolescenti često pokušavaju zamijeniti poznatim lajkovima. Zapravo, mnogi ih mladi traže gotovo prisilno kako bi iskusili intenzivan – ali uvijek prolazan – osjećaj zadovoljstva koji unatoč tome može biti kontraproduktivan čineći ih dugoročno ovisnima o mišljenjima drugih.

Uobičajeni profil ovisnika je mlada osoba u dobi između 16 i 24 godine. Adolescenti su u najvećem riziku da padnu u ovisnost, kažu stručnjaci, iz tri osnovna razloga: njihova sklonost ka impulzivnosti, njihova potreba za širokim i rastućim društvenim utjecajem , i konačno, potreba da oni potvrde svoj grupni identitet.

Sherry Turkle, psihoanalitičarka s Massachusetts Institute of Technology (MIT), provela je opsežno istraživanje utjecaja društvenih medija na odnose i potvrdila da one slabe ljudske veze. U svojoj knjizi Sami zajedno: zašto očekujemo više od tehnologije, a manje jedni od drugih ona detaljno opisuje negativne učinke stalnog povezivanja, što, paradoksalno, sa sobom donosi određeni osjećaj usamljenosti. Kao što i sama kaže “Veze koje stvaramo putem Interneta na kraju nisu veze koje vežu. Ali one su veze koje zaokupljaju.”

SIMPTOMI OVISNOSTI O SOCIJALNIM MEDIJIMA

Što predstavlja ovisnost? Granice su nejasne, ali postoje neki pokazatelji koji daju dobru ideju o postojanju ili neovisnosti o ovisnosti o društvenim mrežama, iako konačna riječ uvijek ostaje za medicinskom profesijom. Ovo su uobičajena dijeljenja:

• Osjećate se nervozno kad nema pristupa internetu, socijalna mreža je u kvaru ili je sporija nego inače.
• Prvo provjeravanje društvenih mreža ujutro, a posljednje noću.
• Osjećaj stresa kad pametni telefon nije pri ruci.
• Korištenje društvenih mreža u šetnji.
• Loše se osjećam kad ne dobivam oznake “sviđa mi se”, proslijeđeni tweet ili pregled.
• Korištenje društvenih mreža za vrijeme vožnje.
• Radije komunicirate s prijateljima i obitelji putem društvenih mreža, a ne licem u lice.
• Osjećam potrebu da cijelo vrijeme dijelimo svakodnevne stvari.
• Misleći da je život svih drugih bolji od našeg, ovisno o tome što vidimo na mrežama.
• Čekiramo se kamo god krenuli.

KAKO SPRIJEČITI OVISNOST O SOCIJALNIM MEDIJIMA

Kao i kod svih ovisnosti, prevencija je bolja od liječenja. S tim u vezi postoje neke jednostavne prakse koje su vrlo učinkovite u smanjenju one pretjerane upotrebe društvenih mreža koja dovodi do ovisnosti. Sljedeće su među najučinkovitijima:

Postavite najmanje 15 minuta između veza.

U ključna doba dana (doručak, ručak i večera) nemojte bez mobitela.

Isključite automatske obavijesti.

Stavite svoj mobitel na tiho i nemojte ga niti koristiti kao sat ili alarm da biste izbjegli iskušenja.

Svakog dana postavite minimalno vrijeme za potpuno offline aktivnosti kao što su sport, čitanje ili slušanje glazbe.

Smanjite broj prijatelja na društvenim mrežama.

Izbrišite nepotrebne aplikacije i WhatsApp grupe.

Trpimir Jurić

Što vi mislite o ovoj temi?