Pratite nas

Herceg Bosna

Od Makarske do Međugorja za pola sata

Objavljeno

na

autoput1Najjužnija poddionica na koridoru Vc u našoj državi od Zvirića do Kravica ovih dana užurbano se završava jer je za 16. rujna zakazano svečano otvaranje ovoga dijela autoceste od Počitelja do Bijače.

Puštanjem u promet ovog dijela autoceste jug države spojit će se s europskom mrežom autocesta, a samim tim Hercegovci, ali i svi građani BiH, puno brže i lakše stizat će do morskih obala u susjednoj Hrvatskoj.
Iz Autocesta Federacije BiH kazali su nam kako su na terenu u tijeku završna uređenja.
– Radovi na poddionici Zvirovići – Kravice, najjužnijoj dionici autoceste na koridoru Vc od Počitelja do Bijače, završeni su. U tijeku su završna uređenja razdjelnog pojasa, bankina, postavljanje prometne signalizacije, zaštite od buke te uređenje prilaza na autocestu i povezivanje trase s lokalnim i regionalnim cestama, rekli su iz Autocesta.

Završni radovi

Podsjećaju kako je riječ o poprilično zahtjevnoj poddionici, jer se od Zvirovića prema Kravicama nižu most Studenčica dužine 590 metara pa usjek dužine 230 metara, kao i vijadukt Pavlović dužine 385 metara. Nakon toga ulazi se u tunel Bijela Vlaka dužine 485 metara s dvije tunelske cijevi te slijede usjeci i nasipi dužine 330 metara. Tu nije kraj jer slijedi most Trebižat ispod vodopada Kravice, pa trasa u dužini od 530 metara do spoja s poddionicom koja je već puštena u promet. U okviru ove poddionice izgrađen je i međunarodni granični prijelaz Bijača, što na kraju čini ukupno 10 kilometara autoceste kroz Hercegovinu.

– Višestruk je značaj puštanja u promet prometnice od GP-a Bijača do Međugorja.
Otvaranjem ove dionice južni dio koridora Vc se spaja na europsku mrežu cesta, a koristi će biti prvenstveno za turizam, kažu iz Autocesta. Nakon što se poveže granični prijelaz Bijača s odmorištem Kravice, iznad jednog od najljepših vodopada u BiH, stizat će se za samo dvije minute vožnje.

– Zvirovići, Međugorje, ali i druge turističke destinacije u Hercegovini, poput drevnog Počitelja ili Parka prirode Hutovo blato, znatno će se primaknuti jadranskoj obali, ali i potencijalnim posjetiteljima iz Europske unije. U Međugorje dolazi veliki broj turista, a primjerice, iz Splita do Međugorja neće biti potrebno više od tri sata vožnje, a iz Makarske više od 30 minuta, kazali su iz Autocesta. Pričaju kako će otvaranje ove dionice značiti više turista u Hercegovini jer će putovanje biti upola kraće, a uz to sigurnije i ugodnije.
– Jug naše zemlje se nalazi na čvorištu autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik i koridora Vc, na samoj granici s Europskom unijom, u neposrednoj blizini luke Ploče što za stanovnike znači nemjerljivu ekonomsku korist, kažu iz Autocesta FBiH.

autocesta2Novi projekti

Kada su u pitanju novi projekti, iz Autocesta kažu kako se već krajem ove godine očekuje početak radova na dionici Počitelj – Zvirovići u dužini od 11 kilometara, a koje će financirati EIB.
U sklopu ove dionice gradit će se je i most Počitelj, koji će se nalaziti sjeverno od grada i koji je dužine 975 metara i visine 85 metara.
– Cilj je spojiti općine Međugorje i Počitelj, što je od posebnog značaja za ekonomski i turistički razvoj ovog dijela Hercegovine. Također za desetak dana počet će rekonstrukcija regionalne ceste R-425 od Trebižata prema Čitluku, poručili su iz Autocesta FBiH. Podsjećaju i na to da je posljednjim razgovorima u Berlinu aktualizirana izgradnja Jadransko-jonske autoceste čime BiH dobiva još jedan veliki infrastrukturni projekt, a posebno grad Počitelj koji je planiran kao čvorište za Jadransko-jonsku autocestu.

80 milijuna eura

Radovi na ovoj poddionici su trajali pune 2 godine i ukupna vrijednost projekta je veća od 80 milijuna eura. U ovaj iznos ulaze i radovi na regionalnoj cesti za Ljubuški te planirani radovi koji kreću za 10-ak dana, a odnose se na rekonstrukciju regionalne ceste od Čitluka prema Čapljini.

Dnevni list

>>U tijeku su završni radovi na dionici 
Kravica-Zvirovići na koridoru VC

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Herceg Bosna

18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna

Objavljeno

na

Objavio

U Grudama je 18. studenoga 1991. godine uspostavljena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, sa sjedištem u Mostaru. U njen sastav ušlo je 30 općina: Jajce, Kreševo, Busovača, Vitez, Novi Travnik, Travnik, Kiseljak, Fojnica, Dobretići, Kakanj, Vareš, Kotor Varoš, Tomislavgrad, Livno, Kupres, Bugojno, Gornji Vakuf, Prozor, Konjic, Jablanica, Posušje, Mostar, Široki Brijeg, Grude, Ljubuški, Čitluk, Čapljina, Neum, Stolac i Ravno.

U Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosne je naglašeno da će Hrvatska zajednica Herceg-Bosna poštovati demokratski izabranu vlast Republike Bosne i Hercegovine sve dok postoji državna nezavisnost Bosne i Hercegovine u odnosu na bivšu ili svaku drugu Jugoslaviju.

Stvaranje obrambene zajednice dobilo je potporu i iz Republike Hrvatske ponajprije zbog teške i neizvjesne situacije u kojoj se ona tada nalazila. Taj dan pao je Vukovar i došlo je do teškog stradanja hrvatskog naroda u istočnoj Slavoniji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna zamišljena je kao privremeno tijelo vlasti u funkciji obrane onih dijelova Bosne i Hercegovine gdje su Hrvati bili u većini ili su barem činili značajan udio stanovništva.

Osnivači Herceg Bosne vjerovali su da će uz pomoć Muslimana uspjeti obraniti te prostore. Predsjednik Herceg-Bosne Mate Boban je na pitanje razloga formiranja Herceg Bosne odgovorio je: „Bosna ponosna prestala je biti ponosna. Njenim cestama, željeznicom, eterom njenim – kruži zlo. Ona je okupirana. Hrvatski narod, ponosan narod, morao je učiniti nešto da u tome ne sudjeluje, da dadne do znanja da to ne želi.”

facebook komentari

Nastavi čitati

Herceg Bosna

Obilježena žrtva Vukovara u BiH i 26. obljetnica Herceg Bosne

Objavljeno

na

Objavio

U središtima većinskih hrvatskih općina u Bosni i Hercegovini u petak su upaljenje svijeće i služene mise za Vukovar i druge hrvatske žrtve u BiH i Hrvatskoj, te je istaknuto kako je uspostavom Hrvatske zajednice Herceg Bosne istoga dana kada je i pao hrvatski grad heroj osigurana opstojnost Hrvata u toj zemlji.

U mostarskoj Vukovarskoj ulici, te na prozorima brojnih stanova i kuća u petak su zapaljene svijeće, a vjernici su se nakon misa u tome gradu okupili na prigodnoj molitvi pred spomen obilježjem. I u drugim općinama zapaljene su svijeće složene u obliku slova grada Vukovara.

Zamjenik predsjednika Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine Bariša Čolak je govoreći povodom 26. godišnjice utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne istaknuo kako su tu odluku 18. studenog 1991. Hrvati u BiH donijeli poučeni padom Vukovara.

Rekao je kako Hrvati u BiH očekuju da drugostupanjska presuda šestorici dužnosnika Herceg Bosne bude oslobađajuća budući su se u ratu branili od agresije.

“Mi smo uvjereni da će ta presuda biti bitno drukčija u odnosu na prvostupanjsku. Naravno da mi očekujemo oslobađajuću presudu jer nije bilo nikakvog udruženog zločinačkog pothvata niti smo mi sudjelovali u takvom nečemu”, rekao je Čolak. Dodao je kako Haški sud nije utemeljen kako bi sudio narodima i državama, nego da bi sudio pojedincima koji su počinili ratne zločine.

U Grudama su 18. studenog 1991. predstavnici 30 općina u kojima su Hrvati činili većinu ili znatan broj utemeljili Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kako bi se obranili pred predstojećom srpskom agresijom na BiH.

U kolovozu 1993. je utemeljena Hrvatska republika HercegBosna kao hrvatska federalna jedinica kao pokušaj rješavanja hrvatskoga pitanja u BiH. Herceg-Bosna je prestala postojati u veljači 1994. nakon što je potpisan Washingtonski sporazum kojim je uspostavljena hrvatsko-bošnjačka Federacija BiH.

Zbog promjena toga sporazuma na štetu Hrvata, njihove političke stranke stalno inzistiraju na izmjenama ustava i izbornog zakona kako bi Hrvati u BiH ostvarili jednakopravnost sa Srbima i Bošnjacima.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari