Pratite nas

BiH

Od trošarina i registracija prikupili pet milijardi, a dižu kredite za autoceste

Objavljeno

na

BiH je jedina zemlja u Europi koja je u 21. vijek ušla bez ijednog kilometra autoputa

Od trošarina, prema izjavama stručnjaka, BiH je bez ijedne marke kredita mogla izgraditi više od 500 kilometara autoputa.

Po osnovu trošarina na naftu i kroz registracije vozila u BiH tijekom proteklih deset godina prikupljeno je, prema neslužbenim procjenama, blizu pet milijardi maraka i sasvim je sigurno da ovaj novac koji je namijenjen za izgradnju i održavanje putova i autoputova nije potrošen namjenski, pišu Nezavisne novine.

Od tog novca, prema izjavama stručnjaka, BiH je bez ijedne marke kredita mogla izgraditi više od 500 kilometara autoputa. Službeni podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH govore da je po osnovu trošarina za putove i autoputove od 2010. godine do kolovoza ove godine prikupljeno više od 3,2 milijarde KM i ako se tome doda i novac koji je prikupljen prilikom registracije vozila, dođe se do brojke od blizu pet milijardi KM.

Bivši direktori poduzeća koja se bave održavanjem i izgradnjom putova i autoputova, kao i ekonomski analitičari tvrde da je sigurno da se taj novac troši nenamjenski te da kroz proračun uglavnom ode na javnu potrošnju, plaće i financiranje drugih proračunskih rashoda.

“Kada sam došao u tadašnju Direkciju za ceste, iz proračuna smo dobivali po osnovu prikupljenih namjenskih sredstava za putarine oko 40 milijuna KM, a po tom osnovu se prikupljalo više od sto milijuna KM godišnje.

Tada sam bio politički utjecajniji i uspio sam da dobijem ono što mi sljeduje. U četiri godine mog mandata u Direkciju se slijevalo između 105 i 115 milijuna KM”, rekao je Nemanja Vasić, bivši direktor Direkcije za ceste, a sada potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Kaže da se taj namjenski prikupljen novac sada zloupotrebljava, te da se koristi za druge namjene, a ne za izgradnju putova i autoputova. Inače, BiH ima najmanje kilometara autoputova u regiji, svega oko 200, računajući i autoput Banjaluka – Doboj, koji još nije završen, a ono što je najgore, svaki metar, i pored milijardi KM prikupljenih po osnovu putarina, izgrađen je kreditnim sredstvima.

Srbija ima oko 800, a Hrvatska više od 1.300 kilometara i BiH je jedina zemlja u Europi koja je u 21. vijek ušla bez ijednog kilometra autoputa. Ensad Karić, bivši direktor JP “Autocesta FBiH”, kaže da je novac koji im je doznačavan od putarina, dok je on bio na čelu poduzeća, namjenski trošen, ali da ne može govoriti da li je poduzeće dobivalo sve što mu sljeduje s obzirom na novac koji se prikupi po tom osnovu.

Ovo poduzeće, prema izvještaju koji je nedavno dostavilo Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, od siječnja 2011. godine do kraja svibnja ove godine potrošilo je svega oko 400 milijuna KM prikupljenih po osnovu prihoda od trošarina i putarina.

“Sigurno je da toliki novac nije potrošen namjenski, jer da je tako, a uzimajući koliko u normalnim zemljama košta kilometar autoputa, u BiH bi do sada samo od tog novca trebalo da bude više od 600 kilometara, i to bez ijedne marke kredita za to. Ovako taj novac je otišao na plaće i javnu potrošnju”, rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Zbog ovoga, odnosno nenamjenskog trošenja novca, u parlamentu BiH formirana je i istražna komisija. Međutim, kako kažu stručnjaci, domet te komisije bit će samo da utvrdi ono što svi znamo, a to je da novac nije potrošen namjenski i na tome će se sve završiti.

Usprkos nenamjenskom utrošku sredstava, dio vlasti u BiH pokušava da izmijeni Zakon o trošarinama i za još 0,15 feninga po litru poveća trošarinu na naftu. Obrazloženje za taj potez pokušavaju opravdati pričom da se ubrza izgradnja autoputova i putova u BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Uzaludan trud bošnjačkih stranaka – Bez Čavarinog potpisa (protuustavni) zakon ne može stupiti na snagu

Objavljeno

na

Objavio

Ni jedan zakon kojeg usvoji Parlament Federacije, odnosno oba parlamentarna doma, Zastupnički i Dom naroda, ne može stupiti na snagu dok ga svojim ukazom ne proglasi predsjednik Federacije BiH. Drugim riječima bez potpisa Marinka Čavare (HDZ BiH) uzaludan će biti trud bošnjačkih stranaka da kroz federalni parlament “proguraju” zakonsko riješenje koje je u potpunoj suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše Hrvatski Medijski Servis.

Podsjetimo, bošnjačke stranke SDA, SBB, SDP, DF i Naša stranka najavili su kako će danas Federalnom parlamentu uputiti prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i rasporedu mandata u Zastupničkom i Domu naroda Paralemnata FBiH, kojim se navodno implementira presuda po apelaciji Bože Ljubića iz prosinca 2016.

Podsjetimo, Ustavni sud BiH tada je proglasio neustavnim odredbu Izbornog zakona BiH da se iz svake županije bira najamanje jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako je takav izabran u županijsku skupštinu, te odredbu koja je precizno definirala koliko se iz koje županije bira pripadnika kojeg konstitutivnog naroda i ostalih u federalni Dom naroda.

Zahvaljujući tim odredbama bilo je moguće da se, primjerice, iz Bosansko-podrinjske županije, gdje prema popisu stanovništva iz 2013. žive 23 Hrvata izabere jedan izaslanik u Hrvatski klub Doma naroda jednako kao i iz Posavske gdje živi 35.000 Hrvata. Glas Hrvata iz BPŽ tako je vrijedio 1400 puta više nego glas Hrvata iz PŽ što je Ustavni sud BiH ocjenio diskriminirajućim i proglasio neustavnim, a pola godine poslije stavio i izvan snage. Na osnovu takvih odredbi bošnjačkim je stranakama bilo omogućeno da izaberu trećinu izaslaniku u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH, dovoljno da, prema nametnutim ustavnim amandmanima, u dva navrata izaberu predsjednika i dopredsjednike FBiH, te Vladu Federacije, bez učešća stranka za koje je glasovala većina Hrvata.

Bošnjačke stranke sada žele zadržati status quo predlažući zakon prema kojem bi se iz svakog kantona birao po jedan izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih, ako takav postoji u županijskoj skupštini, te da osnov za raspored mandata zastupnika i izaslanika bude popis stanovništva iz 1991.

I jedano i drugo zakonsko riješenje ne samo da ne provodi presudu Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, već je u suprotnosti s tom presudom. Uz to izmjene Izbornog zakona BiH su u nadležnosti državnog, a ne entitetskih parlamenata.

Bošnjačke stranke, pri tom ističu kako je njihov zakonski prijedlog u skladu s Ustavom FBiH, zanamerujući to što je Ustav BiH iznad entitetskih ustava, te da u presudi Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji stoji kako svi zakoni i drugi propisi uključujući i ustave entiteta moraju biti usklađeni s presudom Ustavnog suda BiH. Kako u Ustavu FBiH i dalje egzistira odredba identična onoj koju je Ustavni sud BiH poništio u Izbornom zakonu BiH, predsjedateljica Zastupničkog doma parlamenta FBiH Borjana Krišto, početkom godine, zatražila je od Ustavnog suda BiH da se očituje je li spomenta odredba Federalnog ustava u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH, te da, ukoliko jeste, a očito je da jeste, proglasi je neustavnom i stavi izvan snage.

No, bošnjačke stranke računaju na većinu koju imaju u Zastupničkom i Domu naroda Federalnog parlamenta. Ukoliko tu većinu iskoriste da nametnu neustavan zakon, Klub Hrvata moći će pred Ustavnim sudom FBiH pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa. No ,Ustavni sud FBiH o tomu se neće moći očitovati, jer nije popunjeno Vijeće za zaštitu nacionalnog interesa tog suda.

Hrvati međutim, podsjeća HMS, imaju, još jedan zaštitni mehanizam kojim mogu spriječiti stupanje na snagu protuustavnog zakona bošnjačkih stranaka- veto predsjednika FBiH. Naime, bez potpisa Marinka Čavare ( HDZ BiH) ni jedan zakon usvojen u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta FBiH, prema odredbama federalnog Ustava, ne može stupiti na snagu. Nema sumnje kako će Čavara iskristiti pravo koje mu daje federalni Ustav da spriječio nametanje zakona koji je u suprotnosti s Ustavnom BiH i presudom Ustavnog suda BiH po Ljubićevoj apelaciji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

U sukobu migranata u Salakovcu jedna osoba izbodena nožem

Objavljeno

na

Objavio

U tučnjavi između migranata u Izbjegličkom centru u Salakovcu kod Mostara jedan migrant je izboden nožem.

Kako doznaje Vecernji.ba, ozlijeđena osoba je prebačena u RMC “Safet Mujić” gdje je zadržan na liječenju, dok je druga osoba uhićena i nalazi se u pritvoru.

Nakon ubojstva migranta u Velikoj Kladuši, ovo je drugi slučaj gdje se u sukobu između migranata koristilo hladno oružje.

Inače, MUP HNŽ-a je u posljednja 72 sata priveo nekoliko migranata koji su otkriveni na području Čapljine, što je samo pokazatelj kako oni i dalje prolaze kroz Hercegovinu i pokušavaju doći do Hrvatske.

Današnji slučaj u Salakovcu je unio nemir među lokalno stanovništvo i dodatno narušio sigurnosno stanje u ovome dijelu Mostara.

Iz MUP-a HNŽ-a su poručili kako poduzimaju mjere kako bi zaštitili lokalno stanovništvo i spriječili bilo kakve nove incidente.

 

Migranti iz Velike Kladuše krenuli prema Hrvatskoj

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori