Pratite nas

BiH

Od trošarina i registracija prikupili pet milijardi, a dižu kredite za autoceste

Objavljeno

na

BiH je jedina zemlja u Europi koja je u 21. vijek ušla bez ijednog kilometra autoputa

Od trošarina, prema izjavama stručnjaka, BiH je bez ijedne marke kredita mogla izgraditi više od 500 kilometara autoputa.

Po osnovu trošarina na naftu i kroz registracije vozila u BiH tijekom proteklih deset godina prikupljeno je, prema neslužbenim procjenama, blizu pet milijardi maraka i sasvim je sigurno da ovaj novac koji je namijenjen za izgradnju i održavanje putova i autoputova nije potrošen namjenski, pišu Nezavisne novine.

Od tog novca, prema izjavama stručnjaka, BiH je bez ijedne marke kredita mogla izgraditi više od 500 kilometara autoputa. Službeni podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH govore da je po osnovu trošarina za putove i autoputove od 2010. godine do kolovoza ove godine prikupljeno više od 3,2 milijarde KM i ako se tome doda i novac koji je prikupljen prilikom registracije vozila, dođe se do brojke od blizu pet milijardi KM.

Bivši direktori poduzeća koja se bave održavanjem i izgradnjom putova i autoputova, kao i ekonomski analitičari tvrde da je sigurno da se taj novac troši nenamjenski te da kroz proračun uglavnom ode na javnu potrošnju, plaće i financiranje drugih proračunskih rashoda.

“Kada sam došao u tadašnju Direkciju za ceste, iz proračuna smo dobivali po osnovu prikupljenih namjenskih sredstava za putarine oko 40 milijuna KM, a po tom osnovu se prikupljalo više od sto milijuna KM godišnje.

Tada sam bio politički utjecajniji i uspio sam da dobijem ono što mi sljeduje. U četiri godine mog mandata u Direkciju se slijevalo između 105 i 115 milijuna KM”, rekao je Nemanja Vasić, bivši direktor Direkcije za ceste, a sada potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Kaže da se taj namjenski prikupljen novac sada zloupotrebljava, te da se koristi za druge namjene, a ne za izgradnju putova i autoputova. Inače, BiH ima najmanje kilometara autoputova u regiji, svega oko 200, računajući i autoput Banjaluka – Doboj, koji još nije završen, a ono što je najgore, svaki metar, i pored milijardi KM prikupljenih po osnovu putarina, izgrađen je kreditnim sredstvima.

Srbija ima oko 800, a Hrvatska više od 1.300 kilometara i BiH je jedina zemlja u Europi koja je u 21. vijek ušla bez ijednog kilometra autoputa. Ensad Karić, bivši direktor JP “Autocesta FBiH”, kaže da je novac koji im je doznačavan od putarina, dok je on bio na čelu poduzeća, namjenski trošen, ali da ne može govoriti da li je poduzeće dobivalo sve što mu sljeduje s obzirom na novac koji se prikupi po tom osnovu.

Ovo poduzeće, prema izvještaju koji je nedavno dostavilo Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, od siječnja 2011. godine do kraja svibnja ove godine potrošilo je svega oko 400 milijuna KM prikupljenih po osnovu prihoda od trošarina i putarina.

“Sigurno je da toliki novac nije potrošen namjenski, jer da je tako, a uzimajući koliko u normalnim zemljama košta kilometar autoputa, u BiH bi do sada samo od tog novca trebalo da bude više od 600 kilometara, i to bez ijedne marke kredita za to. Ovako taj novac je otišao na plaće i javnu potrošnju”, rekao je Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Zbog ovoga, odnosno nenamjenskog trošenja novca, u parlamentu BiH formirana je i istražna komisija. Međutim, kako kažu stručnjaci, domet te komisije bit će samo da utvrdi ono što svi znamo, a to je da novac nije potrošen namjenski i na tome će se sve završiti.

Usprkos nenamjenskom utrošku sredstava, dio vlasti u BiH pokušava da izmijeni Zakon o trošarinama i za još 0,15 feninga po litru poveća trošarinu na naftu. Obrazloženje za taj potez pokušavaju opravdati pričom da se ubrza izgradnja autoputova i putova u BiH.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Bevanda: Pelješki most poželjan je i za BiH, Zvizdić ne istupa u ime države

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Zamjenik predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar financija Vjekoslav Bevanda (HDZ BiH) upozorio je u utorak kako je negativno reagiranje predsjedatelja tog tijela Denisa Zvizdića na potpisivanje ugovora o gradnji Pelješkog mosta samoinicijativno pa time i štetno djelovanje koje ugrožava interese države koju predstavlja.

U izjavi koja je medijima dostavljena iz Bevandinog ureda u Sarajevu ističe se kako Zvizdić “ponovo djeluje samoinicijativno u komunikaciji s drugim državama, zadirući u resore kojima ne rukovodi i za koje nema ovlasti”.

“To može nanijeti nemjerljivu štetu Bosni i Hercegovini”, izjavio je Bevanda reagirajući na Zvizdićevu najavu kako će ponovo pisati hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću i čelnicima Europske unije zbog izgradnje Peljškog mosta.

“Ukoliko će se iznositi osobna stajališta, ali i stajališta stanovnika BiH na koje se izgradnja mosta izravno odnosi, onda treba pozdraviti potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta i početak radova jer će se tako jedini bosanskohercegovački grad na moru Neum rasteretiti ljetnog prometnog kaosa što će doprinijeti boljoj turističkoj ponudi”, stoji u Bevandinoj izjavi.

On je podsjetio kako Vijeće ministara BiH nije usvojilo zaključak Zastupničkog doma parlamenta BiH iz srpnja 2017. godine kojim je zatraženo da se uputi nota Hrvatskoj o obustavi svih aktivnosti u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta dok se ne postigne potpuna obostrana suglasnost.

Vijeće ministara BiH je pak na 108. sjednici održanoj 19. srpnja 2017.godine jednoglasno je usvojilo izvješće ministra prometa i komunikacija BiH Ismira Juske gdje stoji kako nema formalnih zapreka za izgradnju Pelješkog mosta i da to ne treba povezivati s Konvencijom UN-a o pravu mora.

Ministar Bevanda upozorava kako je više puta slao požurnice predsjedatelju Zvizdiću da se verificiraju zaključci sa sjednice Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske iz srpnja 2017. godine, no to nikada nije stavljeno na dnevni red niti je obrazloženo zašto.

Bevanda zaključuje kako se iz svega može zaključiti da se radi o predizbornim aktivnostima predsjedatelja Zvizdića i stajalištima njegove stranke a ne izvršnog tijela vlasti kojim rukovodi i koji bi trebao predstavljati stajališta vladajuće većine.

(Hina)

U Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji Pelješkog mosta

 

Komšić ‘puko’ povodom potpisivanja ugovora o izgradnji Pelješkog mosta

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Karamatić: Sarajevo je crna rupa Bosne i Hercegovine koju treba nekako zašiti ili premostiti

Objavljeno

na

Objavio

U gostima kod urednika i voditelja Marija Vrankića kroz talk show “Dobar, loš, zao” na Našoj TV zanimljiv i otvoren nastup, kao i inače, vidjeli smo od Marija Karamatića, predsjednika HSS-a BiH i izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Vijugav životni put koji je isprepleo školovanje u Zagrebu prekinuto ratom u kojemu je aktivno sudjelovao, slanje u mirovinu u tridesetim godinama, u konačnici ga je odvelo u političke vode, pa do Hrvatske seljačke stranke.

“Volim povijest i uvijek me je fascinirao Vladko Maček i njegov životni put, naravno, Stjepan i Antun Radić također, ali da budem iskren htio sam HSS jer ga nije bilo, nisam morao opravdavati nešto što je netko drugi radio prije mene, ne volim biti nečiji poslušnik”, opisuje Karamatić.

U zatvoru nikada nije bio radi kriminala, no dok je služio JNA često je znao završiti u tzv. “vojničkom pritvoru”, a najbizarnija situacija je bio bijeg iz karaule na granici tadašnje Jugoslavije i Rumunjske, jer je htio ići na nastup grupa Judas Priesta i Panthere što dovoljno govori o ljubavi prema rocku, metalu i sviranju gitare.

“Baš bih volio s kolegom Vjekoslavom Bevandom raspraviti jeli bolji album Metallice “Justice for All” ili “Black”, komentira tvrdnju kako i ministar Bevanda ima sklonost toj vrsti glazbe.

Mario Karamatić je inicirao u Domu naroda više prijedloga zakona, inicijativa, rasprava i zaključaka nego kompletan Dom naroda BiH, od čega je velika većina inicijativa usvojena. Po pitanju političkog opredjeljenja sebe smatra normalnih Hrvatom koji baštini tradicionalne vrijednosti.

“Iako nas smještaju u desno krilo, HSS je oduvijek bio progresivna, takoreći lijeva opcija, i to je danas. Mi jesmo uz tradicionalne vrijednosti i nacionalno svjesni, ali zalažemo se za sva ljudska prava”, tvrdi Karamatić. “Ako potražite priče o meni i Zakonu o zabrani diskriminacije naći ćete da sam bio jedini protiv njega, jer nije bio usmjeren protiv diskriminacije, već je krio promicanje određenih ideologija, dodaje.

“Bilo da čovjek sadi krumpir ili se bavi politikom, minimum pristojnosti zahtjeva da odradi dionicu koja mu se zada”, komentira neaktivnost nekih kolega političara na svim razinama.

Nevjerojatnim smatra i odnos države prema nekim granama ljudskih djelatnosti poput toga da akcize na kilogram rezanog duhana iznose 118 konvertibilnih maraka, bez PDV-a i drugih davanja. “SIPA po mom kraju traži i upada babama od 80 godina i traži koliko su struka duhana posadili, dok dileri droga hodaju oko naših škola i prodaju djeci te nude smrt”, kaže. Zato Karamatić predlaže stavljanje stvari u istu ravan i legalizaciju narkotika na koje bi država “natovarila” svoje obveze i počistila dilere u sivoj zoni djelovanja.

Na optužbe da je fašist iz stranaka kao što su SDP ili DF odgovara da je to kombinacija socijalizma i nacionalizma koji podsjeća na Hitlerovu stranku, stoga bi trebalo razmisliti koga se etiketira fašistom. “Zanimljivo, nikada nisam vidio nekog Muhameda i sl. u partizanskim filmovima koji kaže “drugovi za mnom”. To je zato što su muslimani, danas Bošnjaci bili rijetki u tim postrojbama”, kaže Karamatić.

Karamatić tvrdi da zaista voli Bosnu i Hercegovinu koji je cijelu prošao, ali ne shvaća mržnju Sarajeva prema svemu što nije Sarajevo. “Oni su kao neka crna rupa Bosne i Hercegovine koju treba zašiti” slikovito opisuje situaciju u glavnom gradu.

Hrvati su apsolutno svjesni da ne mogu ništa promijeniti bez suglasnosti Srba i Bošnjaka, isto tako Srbi, a samo dio političkog Sarajeva ne shvaća da bez druga dva naroda (i u slovu zakona) ne mogu silom nametati i mijenjati stvari u državi čija će je tzv. ljubav i ubiti.

“Ne vjerujem u usvajanje Izbornog zakona i ja više nemam namjere spašavati Bosnu i Hercegovinu, Federaciju i jedina opcija će biti vratiti se na Herceg-Bosnu”, komentira Karamatić mučne pregovore bez perspektive.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati