Pratite nas

Od učenika generacije do svetog ratnika džihada

Objavljeno

na

Njegovo ime je Mirza Ganić. Ima devetnaest godina, iz Novog Pazara je. Bio je učenik generacije u osnovnoj školi i imao je sve petice u novopazarskoj gimanziji. Dva mjeseca prije završetka školske godine otišao je u Siriju i postao sveti ratnik džihada. I sad su mu neprijatelji svi pa čak i majka, stric, dosadašnji prijatelji…

A postao je poznat kada je na Fejsbuku zaprjetio smrću Rasimu Ljajiću i ministru sigurnosti BiH Fahrudinu Radončiću.

 

O mladiću Mirzi iz Novog Pazara se glasno ne  govori. Od kada se saznalo da je u Siriji svi samo šapuću njegovo ime. Kad  pitamo ljude zašto, kažu „pusti, to su vehabije, opasno je to sad“.

Mirzina majka Šadija živi u selu Gornje Sebečevo. Zatekli smo je pored porodične kuće.

-Ništa vi ne shvatate. On više ne postoji. Otet je. Ti ljudi koji su to uradili su opasni, za njega, a ni mene više života nema. Policija ništa nije uradila a mog sina više nema. Ti ljudi su ga  oteli. Ne smijem od njih riječ više da izustim. Izgubila sam dijete, plašim se za sebe i drugog sina. Idite – pokazuje Šadija ka izlazu iz dvorišta porodične kuće.

Mirzi Ganiću ostalo  je još samo dva mjeseca da završi Gimnaziju u Novom Pazaru. Učenik sa svim peticama u srednjoj školi, đak generacije Osnovne škole u Gornjem Sebečevu.

Džemil Ganić, Mirzin rođeni stric, također nije krio strah. Gledajući na put da li neko dolazi, a češće u zemlju, priča kako je Mirza otišao u Siriju.

– Put je spremao godinu dana. Majci, ocu i meni je  pričao kako se sprema da ide u Kairo, gdje će navodno studirati matematiku. I sve nas je lagao. To jutro, kad je otišao, spakovao je stvari u torbicu.  Jednu maicu, farmerke i rezervne tene. U pet ujutro je probudio majku i oca, poljubio ih i reko da ide. Javio se  nekoliko dana kasnije sa Turske granice i rekao da je otišao u džihad. Svi smo se šokirali – priča Džemail. Pitanje o tome kako se jedan uzorna mladić, odličan đak i vjernik regrutuje za vehabijski pokret Džemaila Ganića je potpuno uznemirilo.

– Njega su regrutovali u džamiji u Novom Pazaru. Mirzu i još dvojicu koji su iz BiH. Usadili su im nešto u glavu, on je poludio.  Čuo sam da ima ta neka agencija koja ih šalje u Siriju. Niko do njih ne množe da dođe, čak ni policija. Pristup tome ima samo uzak krug ljudi, vjernici iz džamije. Preko islama su Mirzi ušli u glavu i kao da su ga drogirali – priča stric i počinje da plače.

– Posljednji put se javio telefonom prije dva mjeseca. Preklinjali smo ga da se vrati. Rekli smo mu da ne zna šta radi, da grješi. Rekao nam je da smo mi od sad njegovi neprijatelji, majka i ja. Samo zato što se protivimo njegovoj ideji. Rekao je da vodi sveti rat i da mu je čast da za to pogine. Tada je prekinuo razgovor i od tada ga nismo više čuli – objašnjava Džemail Ganić.

Otac otputovao u Njemačku
Safet Ganić, Mirzin otac, otputovao je prema rječima njegovog brata, prije dva mjeseca u Njemačku, gdje je našao posao. Ipak prem rječima mještana sela, Safet je otišao put Turske i pokušava da pronađe sina i vrati ga kući.

Direktor gimanzije: Plašim se da pričam

Zoran Stojisavljević, direktor Gimnazije u Novom Pazaru, javio se na poziv „Blica“ ali je vrlo mao htio da priča o bivšem učeniku Mirzi Ganiću.

– Išao je kod nas u školu. Bio je dobar đak. Ali nemojte mene da dovodite u vezu sa ovom pričom. Ovo je vruća tema, opasna. Iskreno, plašim se da pričam o tome. Pitao sam neke profesore, niko ne smije da kaže ni riječ. Nadam se da razumijete – bilo je sve što je rekao Stojisavljević.

Izbacili ga iz džamije

Sklonost ka radikalnom islamu, kao ni prema ratu i oružju nikad nije pokazivao, sve do pred sam polazak na put.

– Izbacili su ga iz džamije u selu, jer se čudno ponašao tokom molitve. Iz čista mira je ustajao, uzimao telefon u ruke i slao poruke. Govorio je da šalje nekom poruke i da su obilježeni svi  koji ne radikaliziraju svoje molitve. Počeo je da pušta bradu. Jednog dječaka, maloljetnika, pokušao je da drži uz sebe i navodno mu u kaže na pravi put, ali je hodža uspio da ga u tome spriječi, a Mirzu je izbacio – priča jedan od vjernika iz sela.

Šadija: Izgubila sam sina, idite

– Molim vas idite od kuće dok vas neko nije vidio. Pravite mi probleme, od kojih ni sama ne mogu da živim. Izgubila sam sina, nešto najvrjednije u životu – kaže majka Šadija i odomahuje glavom na rječi da je Mirza i dalje živ.

 

avaz.ba

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Stjepan Šterc: Problem iseljavanja Hrvata iz Hrvatske i iz BiH postaje pitanje nacionalne sigurnosti

Objavljeno

na

Objavio

Problem raseljavanja stanovništva iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine poprimio je dramatične razmjere i postao pitanjem nacionalne sigurnosti, upozorio je u utorak hrvatski demograf Stjepan Šterc istaknuvši kako je posebice ugrožen opstanak Hrvata koji žive u BiH jer bi se njihov broj u toj zemlji u idućih deset godina mogao smanjiti čak za trećinu.

Šterc, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (PMF), kazao je u intervjuu za bosanskohercegovački portal Slobodna Bosna kako demografska politika postaje ključno pitanje budućnosti i razvitka obje države.

“Način upravljanja u ovim prostorima i državama je i najveći krivac pojave suvremenog egzodusa, potpuno zanemarujući u provođenju izvršne vlasti funkcionalnost demografskog i gospodarskog razvitka. Mogli bi takav način upravljanja nazvati političkom okupacijom u kojoj nema praktički ničeg ozbiljnijeg vezanog za struku, logiku, znanost te projiciranje i modeliranje budućnosti”, kazao je Šterc dodajući kako je jasno da političari svojim odlukama i postupcima izravno utječu na odlazak ljudi.

Iako je Štercov plan izlaska iz demografske krize, koji je nastao kao dio izbornog programa predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, usvojen u hrvatskim tijelima vlasti, on drži kako to ipak nije učinjeno sukladno njegovim programskim načelima i koncepcijama.

Demografska problematika, kazao je Šterc, nije shvaćena kao strateško razvojno pitanje pa su posljedice nastavak svih negativnih trendova i pokazatelja do razine na kojoj se već ugrožavaju osnovni sustavi u zemlji.

“Razlog? Politička sebičnost, interesna povezivanja, financijsko-gospodarski pristup bez vrednovanja ljudskog potencijala i još puno toga. Moj je prijedlog bio vladin ured na čijem bi čelu bio podpredsjednik vlade kako bi izravno mogao politički usmjeravati stratešku revitalizacijsku politiku, jasna procjena što je u proračunu manje bitno od demografskog opstanka, apsolutna zaštita žena u trudnoći i na porodiljskom (radno pravo, ekonomska i financijska sigurnost i sl.), povezivanje s iseljeništvom. Sadašnji su postupci samo dio socijalne politike i ništa više”, konstatirao je Šterc.

Demografska kretanja osobito pogubna po Hrvate u BiH

Komentirajući demografske probleme u BiH Šterc je upozorio kako ta zemlja iz godine u godinu bilježi sve veći pad prirodnog prirasta staovništva. Razlika između broja rođenih i umrlih u 2015. godini tako je bila oko pet i pol tisuća, a u 2016. godini ta brojka je već između devet i deset tisuća.

Procjena je kako bi prirodni gubitak hrvatske populacije u BiH u narednih deset godina mogao iznositi oko 40 tisuća osoba.

Uz prirodni pad od oko dvije i pol tisuće stanovnika hrvatske nacionalnosti, na godišnjoj razini treba uračunati oko deset tisuća onih koji će svake godine trajno napustiti tu zemlju.

To bi značilo kako bi broj Hrvata u BiH, kojih je prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. bilo 544 tisuće, odnosno 15,4 posto ukupnog stanovništva te zemlje, za deset godina mogao biti smanjen za 125 tisuća.

To je dramatičnih 31.3 posto sadašnje populacije, analize su na koje ukazuje Šterc.

Sve to izravno će ugroziti sustav radne snage, mirovinski, zdravstveni te obrazovni sustav.

“Problem zaista postaje pitanje nacionalne ili državne sigurnosti, odnosno jednostavnije rečeno opstanka. Tko to na vrijeme shvati sva će svoja politička djelovanja usmjeriti nacionalnim interesima i očuvanju najvećeg potencijala u svim društvima i prostorima.”, zaključio je Šterc. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Pero Kovačević: Presuda Ratku Mladiću

Objavljeno

na

Objavio

U srijedu presuda Ratku Mladiću

Ratko MladićRaspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda u Den Haagu će u srijedu (22. studenoga 2017.) izreći prvostupanjsku presudu Ratku Mladiću.

Podsjetimo se, Ratko Mladić je bio zapovjednik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS) od 12. svibnja 1992. do najmanje 8. studenoga 1996. godine.

Tužiteljstvo u optužnici Ratka Mladića tereti u dvije točke za genocid; u pet točaka za zločine protiv čovječnosti; u četiri točke za kršenja zakona i običaja ratovanja.

Haaška optužnica protiv Mladića ne obuhvaća zločin u Škabrnji.
Zločini koji se navode u optužnici Mladiću uključuju, između ostalih:

• Ubijanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; npr. ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u KP domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

• Zatočenje tisuća bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

• Ubijanje više od 7,000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana iz Srebrenice putem organiziranih i situacijskih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1000 muškaraca bosanskih Muslimana pored škole u Orahovcu.

• Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom zemlje.

• Djela ubojstava koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. maja 1992. do novembra 1995. godine, uključuju granatiranje tržnice “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 ljudi.

Tužiteljstvo je u završnoj riječi suđenja zatražilo da Ratko Mladić bude osuđen na doživotnu kaznu zatvora.

Pero Kovačević / HKV

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari