Pratite nas

Odbacite komplekse jednom zauvijek

Objavljeno

na

Mnogi ljudi imaju komplekse zbog svoje vanjštine, intelektualnih sposobnosti, društvenog položaja, pa čak i tekućeg računa. Oni su žrtve samoprijezira i stalno se uspoređuju s onima koji posjeduju kvalitete i sposobnosti za koje misle da samo njima nedostaju.

Kompleksi nastaju iz osjećaja manje vrijednosti koji izvire kad se uspoređujemo s modelima koje nameće društvo i koje prihvaćamo kao jedino iako nisu prilagođeni nama i našem načinu života. U pitanju je osjećaj koji nas čini ranjivima i ovisnima o odobravanju drugih, pa njihovo mišljenje pretpostavljamo vlastitom samopoštovanju ne uzimajući u obzir da, što više volimo sebe i što smo zadovoljniji sobom, svojim načinom razmišljanja i osjećajima, to više prenosimo taj osjećaj na okolinu.

Neki su kompleksi plod trauma iz prošlosti. Činjenica da ste bili meta poruga ili odbačeni zbog određene mane-umišljene ili stvarne-može jako naštetiti samopoštovanju i potaknuti ekstremnu sramežljivost.

Ljubav prema tijelu

Osoba koja je iskompleksirana zbog svoje vanjštine obično se neprekidno uspoređuje s drugima i čezne da nalikuje osobama čijem izgledu se divi. Najbolji način zavoljeti svoje tijelo jest upoznati ga i prihvatiti  jest da pretpostavimo koja bi nam bila zdrava tjelesna težina, da znamo što nam najbolje pristaje, u čemu izgledamo  dobro. Riječju treba postati „najbolja verzija sebe „ mijenjajući ono što nam se ne dopada (frizura, težina, izgled kože ), a ono što ne možemo promijeniti ( kratke noge, sitne oči, velika stopala ) treba smatrati različitostima koje nas čine jedinstvenim i posebnim, a koje možemo iskoristiti. Vjerom u sebe u svoje vlastite vrijednosti uspijevamo stvoriti sklad između izgleda i osobnosti i prenijeti to drugima.

Pleasing-Couple-Love-Hug-Wallpaper

Potražite odobravanje

Svi volimo da nas hvale, osjećamo se dobro kad nas miluju riječima. Nije loše željeti odobravanje drugih pod uvjetom da to ne pretvorimo u potrebu. Ako dopustite da tuđe mišljenje postane važnije od vašeg vlastitog, osjećat će te se poniženi kad vam netko iznese neku primjedbu ili mišljenje suprotno vašem. Neki  iskompleksirani ljudi često se ponašaju pretjerano ljubazno i ponizno. Imaju potrebu pridobiti pozitivnu pažnju drugih, ne želeći da netko dovede u pitanje njihove ideje. Drugi pak pokazuju veliku suzdržanost u društvenim odnosima, sramežljivi su i nesigurni jer strahuju od nepovoljnih komentara. Čak se i u osoba s kompleksom superiornosti iza taštine i umišljenosti kroje strah od kritike.

Da biste stekli samopouzdanje i oslobodili se kompleksa koji vas blokiraju, prvi je korak prihvatiti sebe kakvi jeste, sa svim vrlinama , vrijednostima i različitostima.

Poštujte sebe: Ne opterećujte se osjećajima, mislima ili tvrdnjama punim samoprijezira i budite sebi dobar prijatelj. Kad se sami osjetite zadovoljni sobom, i drugi će to biti

Cijenite sebe. Svi se kompleksi temelje na pomanjkanju samopoštovanja, a da biste ih prevladali, morate zavoljeti sebe. Podsjetite se na svoje vrline i vježbajte izgovarajući pozitivne tvrdnje i motivirajuće fraze pred zrcalom

Ne jadikujte. Prestanite javno isticati svoja ograničenja ili mane jer moguće je da će drugi tada vidjeti samo tu vašu negativnu stranu. Istaknite ono najbolje na sebi, a prijatelji i obitelj pomoći će vam da otkrijete sve svoje vrline.

Napravite popis mana. Popišite deset aspekata vlastitog izgleda ili osobnosti koji su vam mrski i pokušajte utvrditi koje biste prednosti iz njih mogli izvući. Ako poradite na njima na kraju ćete ih vidjeti kao različitosti a ne kao mane.

Ne uspoređujte se.

Ne smijete misliti da su drugi bolji od vas.

Budite ponosni i zadovoljni onim što jeste i čime se bavite

Jednostavno rješenje je, naučiti gledati sebe s ljubavlju, imati povjerenja u vlastite vrijednosti i jačati samopoštovanje pozitivnim mislima koje nas ispunjavaju sigurnošću i neutraliziraju komplekse

Kučibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Davor Domazet Lošo: Film ‘General’ je važan, prvi se put pokušala pojasniti cijela bit Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Čak 74.585 gledatelja pohrlilo je prošle godine u kina kako bi pogledalo “Generala”. Po tom je kriteriju ova saga o životu Ante Gotovine neupitno domaći filmski naslov godine.

Ovaj film s istoimenom serijom koja je svojevrsna njegova produžena verzija, na tronu je i po cijeni produkcije; u njega je ulupano čak 20 milijuna kuna samo iz javnih izvora. Najskuplji je to filmski projekt ne samo u prošloj godini nego i u hrvatskoj povijesti, piše Jutarnji list

Za njegovu realizaciju, osim novca, trebalo je i vremena – životni je to projekt Antuna Vrdoljaka, koji ga je pripremao više od deset godina. Sa 88 godina, “Generalom” se, kažu, oprostio od režiranja.

Kritika i publika nisu mu naklonjene. Iako je već prošlo vremena od premijere filma, u Puli, simbolično zakazanoj na Dan domovinske zahvalnosti, reakcije ne prestaju jer se ponedjeljkom uvečer još emitiraju epizode serije.

Malo je reći da u tom udarnom terminu, u kojem se serija na HRT-u prikazuje s nekoliko minuta razlike na dva kanala (s tim da je na jednom prilagođena slijepima i slabovidnima), društvene mreže gore. Zamjerki je bezbroj.

Promašeni senzibiliteti karaktera likova, izostanak događaja koji su bili ključni za razvoj života likova, nejasnoće o tome tko je u filmu tko, vremenska skakanja u kojima se neki glumci mijenjaju dok neki ostaju isti iako su prošli kroz isti period, krivi naglasci, izlizani dijalozi, neuvjerljivi monolozi, izostanak bilo koje vrste specijalnih efekata iako se radi o ratnom filmu…

Popis apsurda ide do toga da se neki pitaju je li cijeli projekt, zapravo, jedna velika ekstravagantno skupa parodija.

No, na stranu kritika i publika, o “Generalu” smo odlučili pitati one koji su u njega bili najdirektnije uključeni: ljude po kojima su nastali likovi te glumce koji su ih utjelovili. Reakcije su različite.

DAVOR DOMAZET LOŠO, umirovljeni admiral (glumi ga Tarik Filipović)

– Znam da ima onih koji napadaju projekt. Onih koji kažu da je u filmskom izričaju, scenariju i režiji on mogao biti bolji. Takvi pronalaze greške poput ruksaka koji je proizveden u 2009., a u seriji se pojavljuje u 1993. godini ili, pak, bočice Jane, koja tada također nije postojala.

No, smatram da je ‘General’ ipak važan. Prvi se put pokušala pojasniti cijela bit; a to je da je Domovinski rat bio obrambeni i najčišći rat, koji je spriječio genocid u Bosni i Hercegovini – kazuje Lošo u razgovoru za Jutarnji list.

Često ga, priča, na ulici zaustave pa pitaju jesu li se neki od ekraniziranih događaja doista tako odvijali. On im kaže da jesu, ali naglašava i da “General” nije dokumentarac.

Štoviše, njegova je igrana dimenzija vrlo izražena.

– Ono što se filmu može zamjeriti je to što nema dinamiku. Danas se filmovi drugačije snimaju. Prošla su vremena usporedne radnje i dugih dijaloga, a toga je u ‘Generalu’ puno – ocijenio je.

Naslovna uloga koju igra Goran Višnjić je, smatra Lošo, previše holivudska.

NEDOSTATAK TEMPA I DINAMIKE

– Filmski izričaj ne treba nužno slijediti želju za time da glumac fizički nalikuje na stvarnu osobu, nego da oslika njezin karakter. Mislim da je to ovdje izostalo. Gotovini su dodijeljeni brojni monolozi i dijalozi koje on nikada ne bi izgovorio.

On je bio operativni časnik, provodio je planove i zamisli nekoga tko je iznad njega. On je ratnik i trebalo ga je tako prikazati, a ne mu dati duge monologe. To je kompletno izvan njegova habitusa i karaktera – smatra.

Bit nije pogođena, smatra, ni u slučajevima sporednih likova, među kojima je i njegov.

– Do izražaja nije toliko došla bit pozicije admirala. Bio sam na svim bojištima kao načelnik obavještajne službe. Moje je bilo misliti i prosuditi koje su namjere protivničke strane – kaže Lošo.

Otkriva nam da ga je prije snimanja filma kontaktirao i glumac Tarik Filipović, koji ga je glumio.

– Rekao sam mu da glumi onako kako on misli da je najbolje. Jedino što sam posebno zamolio je da obavezno nosi brkove, koji su moj zaštitni znak. Nisam bio vidio scenarij, pa je naš dogovor bio jednostavan, a to je da Tarik napravi svoj posao – kaže Lošo.

Komunicirali su, priča, i nakon premijere filma i serije.

– Neki su rekli da je Tarik loše glumio, pa sam mu ja rekao da se ne obazire na takve ljude. Uvijek ima onih koji nisu dobronamjerni, koji su, da ne kažem, zločesti – kaže nam.

Iako Lošo filmu zamjera nedostatak tempa i dinamike, ne smetaju mu dramatične izjave, zamišljeni pogledi u daljinu, divljenja ljepoti mora u gotovo svakoj epizodi i druge slične situacije.

RAT STVARA MELODRAME

– Mora biti malo melodrame, po meni je dobro da je ima. Danas je u svijetu previše nasilja, okrutnosti i sirovosti, tako da je ovo dobar odmak. Slično se vidi i u najboljem hrvatskom filmu, ‘Tko pjeva, zlo ne misli’.

Rat nije samo pucanje, nitko ne stvara toliko melodrame kao rat. U ratu nastaju najbolje ljubavne priče – kaže Domazet.

U konačnici, zaključuje da ‘Generala’ smatra hvalevrijednim potezom unatoč manjkavostima.

– Dobro je da se vidi cjelovitost rata. Domovinskom se ratu svašta pripisuje, a ovdje se vidi da je etika ratovanja bila važna. Na samoj Oluji je primijenjena etika najvišeg stupnja jer su postojali koridori kroz koje su ljudi mogli izaći.

Spašavali su se srpski životi. Takve je stvari važno pokazati iako je film zanatski mogao bolje- kaže.

TOMO MEDVED, ministar branitelja, glumi ga BORIS BARUKČIĆ.

U “Generalu” se pojavljuje i umirovljeni brigadni general Hrvatske vojske te aktualni ministar branitelja Tomo Medved, čiji lik tumači mladi glumac Boris Barukčić.

Nekadašnji general Medved je jedan od rijetkih likova kojima se u filmu i seriji eksplicitno iznosi puno ime i prezime, što je mnoge začudilo s obzirom na to da se velikom broju likova ime niti ne zna.

Njegovu će ekranizaciju većina pamtiti po izjavi “Ja sam Medved, nisam rak”.

Ministar nam kaže da smatra da je iznimno važno snimati filmove s tematikom Domovinskog rata te tako “prenijeti na mlade naraštaje istinu o njemu”.

– Iznimno je zahtjevno snimati film o akterima koji su živi i koji su svjedoci tog vremena. Tematika Domovinskog rata vrlo je složena i iznimno ju je teško sažeti u nekoliko epizoda, odnosno u film, jer su svaki dan u ratu i svaki zasebni događaj imali neko značenje.

Nemoguće je sažeti sve bitne detalje i zadovoljiti očekivanja svih sudionika u ratu, branitelja – kaže nam ministar Medved.

I sam je u skupini onih kojima filmom nisu ispunjena sva očekivanja.

TUĐMANOVA NEPROCJENJIVA ULOGA

– U ‘Generalu’ nije prikazana cjelovita organizacija obrane u Domovinskom ratu, počevši od pozicije i uloge prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koja je bila neprocjenjiva. Slično je i s ministrom obrane Gojkom Šuškom.

Kroz njih bi se postigla jasna slika o složenosti cijele bojišnice, odnosno svih parametara koji su specifični za to vrijeme i Domovinski rat, koji se istodobno, a različitim intenzitetom odvijao na svim bojišnicama – kaže ministar Medved.

On, kaže, ne bi komentirao dramaturški dio “Generala”, nego je koncentriran na “bitke, događaje i odluke”.

Ipak, smatra da, kada je riječ o njegovu liku, nije dovoljno komunicirao s glumcem Barukčićem.

– Čuli smo se, ali, nažalost, u nedovoljnoj mjeri. Mislim da je bolja priprema mogla dovesti do boljeg i jasnijeg prikaza aktivnosti tog vremena. Moglo se to i kvalitetnije odraditi.

Tako je i kod Gotovinina lika, kao i kod ostalih uloga. Da je tijekom pripreme scenarija bilo više konzultacija, vjerujem da bi se postigli i bolji učinci – kaže ministar dodajući da nipošto ne želi negativno kritizirati projekt.

– Svjestan sam da je scenarijem igranog filma jako teško vjerodostojno prenijeti događaje – zaključuje.

Kontaktirali smo i mladoga glumca Borisa  Barukčića, koji je u “Generalu” glumio ministra Medveda. Iako mu je ovo bio produkcijski najveći projekt na kojem je dosad bio angažiran, glumac je, vrlo neobično, u potpunosti odbio za javnost govoriti o vlastitoj ulozi.

Davor Domazet Lošo: Ugroza dolazi od migranata čiju je krizu izazvala anglosaksonska geopolitika

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

EU smanjuje pretpristupnu pomoć Turskoj za 75 posto

Objavljeno

na

Objavio

EU će smanjiti pretpristupnu pomoć Turskoj ove godine za 75 posto zbog neovlaštenog turskog istraživanja nafte i plina u ciparskim vodama i turske vojne ofenzive u Siriji, prenose mediji u subotu.

Smanjenje sredstava ne odnosi se na iznos koji EU plaća Turskoj za zbrinjavanje izbjeglica, objavile su novine medijskog koncerna Funke (bivši WAZ) u subotu, pozivajući se na pismo visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku, upućeno Europskom parlamentu.

Prema Borrellovom pismu EU je odlučila smanjiti izvorno predviđena sredstva za 75 posto u 2020. Turska će dobiti samo 168 milijuna eura iz Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA).

Od tog iznosa 150 milijuna eura namijenjeno je jačanju demokracije i vladavine prava, a preostalih 18 milijuna eura za ruralni razvoj.

Cilj tog mehanizma je pomoći zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u da provedu potrebne reforme za pristup Uniji.

Pristupni pregovori s Turskom godinama stoje na istom mjestu.

Borrell je opravdao smanjenje sredstava turskim neovlaštenim istraživanjem nafte i plina kod obale članice EU-a Cipra te turskom vojnom operacijom na sjeveroistoku Sirije koja je započela u listopadu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari