Pratite nas

Odbacite komplekse jednom zauvijek

Objavljeno

na

Mnogi ljudi imaju komplekse zbog svoje vanjštine, intelektualnih sposobnosti, društvenog položaja, pa čak i tekućeg računa. Oni su žrtve samoprijezira i stalno se uspoređuju s onima koji posjeduju kvalitete i sposobnosti za koje misle da samo njima nedostaju.

Kompleksi nastaju iz osjećaja manje vrijednosti koji izvire kad se uspoređujemo s modelima koje nameće društvo i koje prihvaćamo kao jedino iako nisu prilagođeni nama i našem načinu života. U pitanju je osjećaj koji nas čini ranjivima i ovisnima o odobravanju drugih, pa njihovo mišljenje pretpostavljamo vlastitom samopoštovanju ne uzimajući u obzir da, što više volimo sebe i što smo zadovoljniji sobom, svojim načinom razmišljanja i osjećajima, to više prenosimo taj osjećaj na okolinu.

Neki su kompleksi plod trauma iz prošlosti. Činjenica da ste bili meta poruga ili odbačeni zbog određene mane-umišljene ili stvarne-može jako naštetiti samopoštovanju i potaknuti ekstremnu sramežljivost.

Ljubav prema tijelu

Osoba koja je iskompleksirana zbog svoje vanjštine obično se neprekidno uspoređuje s drugima i čezne da nalikuje osobama čijem izgledu se divi. Najbolji način zavoljeti svoje tijelo jest upoznati ga i prihvatiti  jest da pretpostavimo koja bi nam bila zdrava tjelesna težina, da znamo što nam najbolje pristaje, u čemu izgledamo  dobro. Riječju treba postati „najbolja verzija sebe „ mijenjajući ono što nam se ne dopada (frizura, težina, izgled kože ), a ono što ne možemo promijeniti ( kratke noge, sitne oči, velika stopala ) treba smatrati različitostima koje nas čine jedinstvenim i posebnim, a koje možemo iskoristiti. Vjerom u sebe u svoje vlastite vrijednosti uspijevamo stvoriti sklad između izgleda i osobnosti i prenijeti to drugima.

Pleasing-Couple-Love-Hug-Wallpaper

Potražite odobravanje

Svi volimo da nas hvale, osjećamo se dobro kad nas miluju riječima. Nije loše željeti odobravanje drugih pod uvjetom da to ne pretvorimo u potrebu. Ako dopustite da tuđe mišljenje postane važnije od vašeg vlastitog, osjećat će te se poniženi kad vam netko iznese neku primjedbu ili mišljenje suprotno vašem. Neki  iskompleksirani ljudi često se ponašaju pretjerano ljubazno i ponizno. Imaju potrebu pridobiti pozitivnu pažnju drugih, ne želeći da netko dovede u pitanje njihove ideje. Drugi pak pokazuju veliku suzdržanost u društvenim odnosima, sramežljivi su i nesigurni jer strahuju od nepovoljnih komentara. Čak se i u osoba s kompleksom superiornosti iza taštine i umišljenosti kroje strah od kritike.

Da biste stekli samopouzdanje i oslobodili se kompleksa koji vas blokiraju, prvi je korak prihvatiti sebe kakvi jeste, sa svim vrlinama , vrijednostima i različitostima.

Poštujte sebe: Ne opterećujte se osjećajima, mislima ili tvrdnjama punim samoprijezira i budite sebi dobar prijatelj. Kad se sami osjetite zadovoljni sobom, i drugi će to biti

Cijenite sebe. Svi se kompleksi temelje na pomanjkanju samopoštovanja, a da biste ih prevladali, morate zavoljeti sebe. Podsjetite se na svoje vrline i vježbajte izgovarajući pozitivne tvrdnje i motivirajuće fraze pred zrcalom

Ne jadikujte. Prestanite javno isticati svoja ograničenja ili mane jer moguće je da će drugi tada vidjeti samo tu vašu negativnu stranu. Istaknite ono najbolje na sebi, a prijatelji i obitelj pomoći će vam da otkrijete sve svoje vrline.

Napravite popis mana. Popišite deset aspekata vlastitog izgleda ili osobnosti koji su vam mrski i pokušajte utvrditi koje biste prednosti iz njih mogli izvući. Ako poradite na njima na kraju ćete ih vidjeti kao različitosti a ne kao mane.

Ne uspoređujte se.

Ne smijete misliti da su drugi bolji od vas.

Budite ponosni i zadovoljni onim što jeste i čime se bavite

Jednostavno rješenje je, naučiti gledati sebe s ljubavlju, imati povjerenja u vlastite vrijednosti i jačati samopoštovanje pozitivnim mislima koje nas ispunjavaju sigurnošću i neutraliziraju komplekse

Kučibaba/kamenjar.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Ivan Miklenić: Medijsko stvaranje ‘predsjedničkih kandidata’

Objavljeno

na

Objavio

Sve snažnije kao glavnu temu hrvatskoj javnosti mediji nameću predsjedničke izbore, a do njihova održavanja najmanje je još šest mjeseci ili čitavih pola godine! Čim je apsolvirana tema izbora za Europski parlament, kreatori javnoga mnijenja u Hrvatskoj okrenuli su se predsjedničkim izborima odnosno kandidatima za predsjedničke izbore, a u stvarnosti baš ni jedan jedini političar nije definitivno objavio da želi sudjelovati u nadmetanju na tim izborima. Očito je da mediji i njihovi skriveni usmjerivači i tu temu zlorabe da bi ljudima odvraćali pozornost od onoga što je sada bitno, što se sada događa. Istodobno, s obzirom na predsjedničke izbore, mediji odnosno njihovi usmjerivači postaju glavni kreatori političkih zbivanja, kao da u Hrvatskoj ne postoje državne i druge društvene institucije, kao da ne postoje političke stranke, pa medijski usmjerivači dižu, a često i ruše, »predsjedničke kandidate« koje su sami stvorili i nametnuli javnosti.

Budući da su mediji po svojoj naravi zapravo jedna od industrijskih grana koja kao i svaka druga ima zadaću ponuditi svojim klijentima robu koju će oni htjeti i tako proizvesti profit, aktualni politički protagonizam većine medije očita je zloporaba, neetičko instrumentaliziranje sredstava društvenoga priopćavanja za parcijalne političke svrhe. Takvo neprimjereno ponašanje medijskih usmjerivača, urednika i nekih novinara očit je znak neslobode, upravo ovisnosti, medija u Hrvatskoj, a medijski djelatnici i njihove cehovske udruge o tome šute.

Traže se ideološki poćudne osobe

Budući da su predsjednički izbori postali top-tema gotovo šest mjeseci prije raspisivanja tih izbora, moglo bi se zaključiti da je za medijske usmjerivače i medije uloga predsjednika države u Hrvatskoj doista iznimno važna. No, pogleda li se malo preciznije i pozornije stvarni odnos većine medija prema instituciji predsjednika države Hrvatske, posve je očito da medijima institucija predsjednika kao državna institucija, uostalom kao i druge državne institucije, uopće nije važna. Štoviše mnogim medijskim usmjerivačima i medijima uopće nije važna čak ni Republika Hrvatska kao samostalna država. Njima je važno samo to je li na položaju u instituciji predsjednika, kao i na drugim funkcijama u državnim institucijama, skrivenim moćnicima, koji su stvarni upravljači glavnih procesa u Hrvatskoj, poćudna, politički i ideološki bliska osoba.

Kad bi medijima bila važna institucija predsjednika kao takva, mnogo bi sadržajnije i bogatije prenosili često vrijedne govore i sadašnje Predsjednice, npr. one o hrvatskim demografskim problemima, objektivnije bi izvještavali o njezinim susretima kako na međunarodnoj, odnosno međudržavnoj političkoj sceni tako i o susretima na domaćem terenu. No to se ne događa u Hrvatskoj, i to čak ni na javnom mediju, a samo malo bolje informirani pamte da su prethodni predsjednici, posebno od 2000. godine, uživali posve drugačiji tretman, što medijima skida masku neovisnosti i vjerodostojnosti.

Pozicija predsjednika

Prema ustavnim odredbama nositelj dužnosti predsjednika države u Hrvatskoj nema velikih ovlasti, što je paradoks s obzirom na to da se na tu funkciju dolazi s većim izbornim legitimitetom negoli na ikoju drugu državnu funkciju u Hrvatskoj. Po sadašnjim ovlastima najjača poluga upravljanja nositelja dužnosti predsjednika Republike Hrvatske je riječ, govor, javno obraćanje, uvjeravanje, apeliranje na svijest i savjest, a medijski moćnici ne daju za to dovoljno prostora u medijima.

Istodobno dok se govori nositeljice predsjedničke državne institucije u medijima često marginaliziraju, izruguju, a ona kao osoba potiskuje u svijet estrade, mediji »stvaraju« svoje nove predsjedničke kandidate i nameću ih ljevici i desnici, grubo manipulirajući svojim gledateljima, slušateljima i čitateljima. Nitko nema pravo nikomu ograničavati pravo na kandidaturu za predsjednika države ako ispunjava standardne uvjete, no vrlo je problematično kad se nekoga medijski pretvori u predsjedničkoga kandidata a da on to sam nije odlučio postati. Naime, činjenica je da se do sada ni jedna jedina osoba nije javno očitovala da se definitivno kandidira na budućim predsjedničkim izborima, a mediji »zabavljaju« javnost anketama koje su sami naručili i u kojima su istaknuli imena konkretnih osoba kao predsjedničkih kandidata, kao da su te osobe već donijele odluku da se stvarno kandidiraju.

Takvim postupanjem kreatori tih medijskih anketa najgrublje manipuliraju imenima osoba koje navode kao predsjedničke kandidate, a još više onima koje anketiraju jer traže da se izjasne što će sa zecom na ražnju dok je zec još u šumi. Nedopustivo manipuliraju općom javnošću koju na taj način zapravo parcijalno interesno politički indoktriniraju, ne mareći pritom nimalo za opće dobro. U hrvatskoj stvarnosti ima jako puno vrlo aktualnih tema koje bi trebalo otvoriti i razrađivati da bi hrvatsko društvo ozdravljalo, da bi osobna sloboda mišljenja i uvjerenja postala stvarnost za svakoga hrvatskoga građanina, a da zbog toga ne bude ni u čemu nepravedno zakinut, da bi državne institucije počele stvarno služiti realnim potrebama svih ljudi u Hrvatskoj…

Ivan Miklenić
Glas Koncila

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Sveučilište u Splitu: Dr. Esther Gitman primila počasni doktorat

Objavljeno

na

Objavio

Splitsko Sveučilište ponos je grada, države i cijelog hrvatskog naroda – s tom činjenicom složili su se svi uzvanici svečane sjednice održane u petak 14. lipnja u HNK-u Split u prigodi Dana Sveučilišta.

Bila je to prilika zahvaliti bivšim rektorima, dodijeliti počasne doktorate, plakete i povelje Sveučilišta u Splitu zaslužnima koji čine sinergiju izvrsnosti ovog Sveučilišta koje postiže respektabilne rezultate na svjetskoj razini.

„Studenti su naša budućnost i u njima vidimo nove zamahe razvoja. Na našem je Sveučilištu više od 20.000 studenata, imamo 180 studijskih programa, 85.000 diplomanata, 1526 doktorata, dio smo mreže maritimnih sveučilišta, u provedbi su projekti u vrijednosti od oko 300 milijuna kuna, a odavde je proizišlo 9500 znanstvenih radova i na tome ne stajemo. Imamo toliko snažnu bazu, internacionalno smo usmjereni, a na znanstvenom tržištu vrlo smo tražena ustanova. Upravo smo pokrenuli studije mediteranske poljoprivrede, hotelijerstva i gastronomije, a uoči proslave potpisali smo sa zagrebačkim Sveučilištem sporazum o suradnji na istraživačkim, razvojnim i obrazovnim projektima zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i splitskog Kemijsko-tehnološkog fakulteta. Stvaramo uvjete za zapošljavanje, investiranje, kvalitetu studiranja i življenja u Splitu. Split je postao druga Barcelona“, kazao je rektor prof. dr. Dragan Ljutić, poručivši studentima da nakon studija steknu inozemna iskustva i vrate se u Hrvatsku.

Uz Senat Sveučilišta te ostale članove splitske akademske zajednice i studente svečanosti su nazočili brojni uvaženi gosti: gradonačelnik SplitaAndro Krstulović Opara kao izaslanik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, izaslanik predsjednika Vlade RH akademik Zvonko Kusić, izaslanik ministra obrane general Mate Pađen, resorna ministrica Blaženka Divjak, rektor zagrebačkog Sveučilišta Damir Boras, predsjednik splitskog Gradskog vijeća Igor Stanišić, zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš te splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je održao prigodni govor.

„Mladost okupljena oko našeg Sveučilišta bolju budućnost čini mogućom. Ova cijenjena institucija osim obrazovne ima i odgojnu dimenziju stoga je potrebno, u sklopu rada, nastaviti povezivati tehniku i etiku, znanje i mudrost, izvrsnost i ljudskost. Volio bih da naše Sveučilište zadrži i napreduje u ovoj harmoniji“, kazao je nadbiskup i pridružio se čestitkama za sve nagrađene koji su zadužili našu Domovinu i grad Split kao promotori našeg znanja, kulture, identiteta i tradicije.

Tijekom proslave dodijeljeni su počasni doktorati i to dr. Esther Gitman (KBF) zbog iznimnih zasluga za doprinos u znanstvenomu proučavanju hrvatske povijesti te za promicanje istine o ulozi blaženoga kardinala Alojzija Stepinca u spašavanju Židova i pripadnika drugih naroda koju je uzdigla na svjetsku razinu, prof. dr. Ludwigu Steindorffu (FILF), prof. dr. Igoru Rudanu (MF) i prof. dr. Ivanu Đikiću (MF).

Također, akademik Davorin Rudolf, akademik Dinko Kovačić, prof. emeritus Zvonko Rumboldt, prof. dr. Jakov Miličić, akademik Nenad Cambj i svećenik Splitsko-makarske nadbiskupije prof. dr. don Slavko Kovačić dobili su plakete, a posebnu rektorovu zahvalu primili su akademik Zvonko Kusić i prof. dr. sc. Dragan Primorac. Dodijeljene su i zahvale bivšim rektorima splitskog Sveučilišta.  (misija / ika)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari