Pratite nas

BiH

Odbijen zahtjev – Jadranko Prlić ne može kaznu zatvora služiti u BiH

Objavljeno

na

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) odbio je zahtjev nekadašnjeg predsjednika vlade  Hrvatske republike Herceg Bosne Jadranka Prlića da preostalu kaznu zatvora, umjesto u zloglasnom zatvoru Wight u Velikoj Britaniji, služi u Bosni i Hercegovini jer s tom zemljom ne postoji sporazum, niti je takva mogućnost predviđena statutom MICT-a, objavili su mediji u Mostaru.

“Što se tiče služenja kazne gospodina Prlića u Bosni i Hercegovini, to trenutačno nije moguće po pravilima Mehanizma”, stoji u komentaru iz MICT-a. Pojasnili su da nije moguće prebacivanje u BiH nekadašnjeg čelnika HR HB, koji je osuđen na kaznu zatvora od 25 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima, jer je statutom ove međunarodne pravosudne institucije propisano gdje može služiti kaznu.

“Kazna zatvora služi se u državi koju je Mehanizam odredio s popisa država s kojima Ujedinjeni narodi imaju sporazume u tu svrhu. Takav zatvor bit će u skladu s mjerodavnim pravom dotične države, pod nadzorom Mehanizma”, stoji u Statutu MICT-a. Po navodima suda “trenutačno Ujedinjeni narodi nemaju potpisan sporazum s bilo kojom državom iz regije bivše Jugoslavije, uključujući Bosnu i Hercegovinu” o služenju kazne zatvora za osuđenike ovoga suda.

Prlić je početkom travnja pisao predsjedniku MICT-a, sucu Carmelu Agiusu i ministru pravde  BiH Josipu Grubeši tražeći da mu se odobri služenje kazne zatvora u Bosni i Hercegovini. Naveo je da je zatvor na otoku Wight u Velikoj Britaniji, u kojem služi kaznu, namijenjen prijestupnicima osuđenim za nasilne ili seksualne zločine. Uz to, Prlić upozorava da zatvor na otoku Wight ne predviđa mogućnost da zatvorenici koriste računalo, što će mu otežati rad na zahtjevu za preispitivanje presude kojom je pravomoćno proglašen krivim.

Ministar Grubeša pojasnio je kako do sada nije postojala inicijativa da osuđenici za ratne zločine kaznu služe u BiH. Naveo je kako bi potrebno potpisati sporazum s UN-om te uspostaviti poseban Zavod na državnoj razini za čuvanje takvih zatvorenika. No, po njemu to ne bi jamčilo mogućnost da BiH preuzme takve zatvorenike, budući da takav zahtjev osuđenika može odbiti MICT ili pak pojedinačna država.

Nekadašnji predsjednik Vlade HR HB Jadranko Prlić osuđen je pravomoćno u studenom 2017. godine na 25 godina zatvora zajedno s tadašnjim ministrom obrane Herceg-Bosne Brunom Stojićem, koji su kao i generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković kažnjeni s 20-godišnjom kaznom zatvora, dok je zapovjednik Vojne policije HVO-a Valentin Ćorić osuđen na 16 godina, a načelnik Odjela za razmjenu zatočenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora zbog ratnih zločina počinjenih nad Bošnjacima tijekom rata.

General Praljak je u znak prosvjeda tijekom izricanja kazne ispio otrov. Kaznu zatvora odslužio je Pušić, dok je Ćorić pušten nakon izdržane dvije trećine kazne. Stojić služi kaznu u Austriji, a Petković u Haagu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

Milorad Dodik podržao izmjene Izbornog zakona BiH

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik podržava promjenu Izbornog zakona Bosne i Hercegovine kojim bi se, kako kaže, dala prilika Srbima, Hrvatima i Bošnjacima da biraju svoje predstavnike.

To je, kaže, jedini način da BiH, ipak osigura mir i stabilnost te da se svako nametanje rješenja drugima pokazalo kao neprihvatljivo.

Dodik je u izjavi novinarima u Banjoj Luci kazao kako predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ima pravo kada traži promjenu Izbornog zakona BiH, “jer se nitko od konstitutivnih naroda u BiH ne može preglasavati, kao što je bilo takvih slučajeva s Hrvatima”.

U Daytonskom sporazumu je, kaže, uspostavljen jedan važan princip da BiH može egzistirati samo uz dogovor tri naroda i dva entiteta, ali su ga predstavnici međunarodne zajednice oskvrnuli i “bilo je puno petljavina”.

Ponovio je da je neprihvatljiv Zakon o slobodi vjeroispovijesti u Crnoj Gori, jer je njime, kako tvrdi, učinjena diskriminacija prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi i njezinoj imovini, te da treba podržati zahtjeve za njegovo ukidanje.

On je danas u Banjoj Luci sudjelovao u procesiji povodom pravoslavog praznika Bogojavljenja, a koja je, kako je naveo, bila je posvećena podršci srpskom narodu i Crkvi u Crnoj Gori u nastojanjima da se pokaže jedinstvo kada je riječ o obrani srpskih svetinja, ma gdje se nalazili. (Fena)

Čović: Uz ovu dinamiku Izborni zakon moguće usuglasiti do kraja ožujka

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Dragan Čović: Nakon 12 godina održat će se izbori u Mostaru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjedatelj Doma naroda Parlamenta BiH i čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović ustvrdio je u nedjelju da će se na jesen prvi put nakon 12 godina održati izbori za lokalna tijela vlasti u Mostaru, izražavajući očekivanja da će se izmijeniti i izborna pravila za biranje Doma naroda i Predsjedništva.

U intervju za Novinsku agenciju Federacije BiH (FENA) Čović je rekao kako se vode intenzivni razgovori s vodećom bošnjačkom Strankom demokratske akcije (SDA) kako bi se postigao dogovor o Mostaru.

„Sigurno će biti organizirani izbori u Mostaru 2020. godine. Taj problem će se riješiti, to je sasvim izvjesno. I to u za to predviđenim zakonskim rokovima“, rekao je Čović.

Ustavni sud BiH je 2010. godine po apelaciji tadašnje predsjednice Federacije BiH Borjane Krišto (HDZ BiH) poništio odredbe Izbornog zakona BiH o načinu biranja vijećnika u Gradsko vijeće iz šest gradskih područja.

Nakon toga je aktivistica Naše stranke Irma Baralija prošle godine pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu dobila presudu protiv BiH jer u Mostaru građani godinama ne mogu birati tijela vlasti.

Čović je pojasnio kako je suština tih presuda da se pronađe način izbora 35 vijećnika za Gradsko vijeće, dok pak bošnjačka SDA inzistira na promjeni Statuta i donošenju posebnog zakona o Mostaru kojim bi se onemogućila dominacija brojnijih Hrvata nad Bošnjacima u tome gradu.

„Meni se čini da je realno postaviti plan do kraja trećeg mjeseca da taj posao završimo“, istaknuo je čelnik HDZ-a. Dodao kako se zajedno s time treba postići dogovor o izmjeni izbornog zakonodavstva o načinu biranja Doma naroda i Predsjedništva BiH gdje pak Hrvati traže zaštitu od preglasavanja brojnijih Bošnjaka.

Po njegovim riječima HDZ-ov prijedlog i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora temelje se na idejama federalizma koje baštini Europska unija kao standard, te da se u BiH uz građane trebaju zaštititi i tri naroda.

Čović je uvjeren kako bi se nakon izmjena Izbornog zakona BiH trebali stvoriti uvjeti za izbor nove Vlade Federacije BiH i predsjednika toga entiteta. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari