Pratite nas

Pregled

Odbor za veterane predlaže da Dan antifašističke borbe više ne bude blagdan

Objavljeno

na

Saborski Odbor za ratne veterane u srijedu je predložio amandman na Vladin prijedlog zakona o blagdanima, po kojemu bi se Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, umjesto kao spomendan slavio kao blagdan, a praznik Dan antifašističke, 22. lipnja ‘postao’ bi spomendan.

Potvrdio je to nakon sjednice Odbora njegov predsjednik Josip Đakić (HDZ), priznavši da o tome nije razgovarao s Vladom, odnosno premijerom, pa slijedom toga ne zna hoće li Vladi to biti prihvatljivo.

“O tome nismo razgovarali, nisam znao što će se na Odboru predložiti, samo sam vodio sjednicu”, rekao je Đakić.

Taj su amandman, kako se doznaje, inicirali vanjski članovi Odbora, a kod glasovanja za njega je bilo devet članova, jedan suzdržan – Zdravko Ronko.

Odbor je predložio i da se promijeni redoslijed navođenja režima u nazivu spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Stav je Odbora da prvi na tom popisu treba biti komunizam.

Činjenica da je Odbor predložio spomenuti amandman ne znači da će on automatski biti i prihvaćen. O njemu će prvo svoje mišljenje reći Vlada koja je zakon predložila, a u konačnici i Hrvatski sabor koji će glasovati o svim amandmanima koji će se podnijeti.

Đakić: Ukidanje Dana antifašističke borbe kao praznika je razuman prijedlog

Predsjednik HVIDR-e i saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić osvrnuo se na amandman kojim se našim vojnicima koji su u mirovnim misijama u inozemstvu želi dati ista prava kao i braniteljima te izmjenama Zakona o praznicima i državnim blagdanima kojima bi Dan antifašističke borbe umjesto praznika postao spomendan.

Prvo se osvrnuo na prijedlog Vlade o tome da se našim vojnicima u mirovinim misijama u inozemstvu koji nastradaju želi dati ista prava kao hrvatskim braniteljima.

“U prijedlogu Zakona o službi u oružanim snagama predloženo je u prvom čitanju kako bi se to primijenilo na stradanja naših vojnika u mirovnim misijama i mirovnim operacijama koje se događaju ili operacijama bilo kojeg karaktera u kojima su stradali da se na njih primjenjuje način vrednovanja po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja. To znači da ne stječu status hrvatskih branitelja ni status hrvatskog ratnog vojnog invalida nego se samo po takvim pravilima pa i komisijama koje rade pri Ministarstvu hrvatskih branitelja u procjenama njihovih vrijednosti bi se stjecali njihovi statusi”, rekao je Đakić.

“To je dobro jer je tamo sve uređeno zakonski pa samo bi se te zakonske odrednice primjenjivale i na hrvatske vojnike koji stradaju u misijama”, dodaje.

Još jednom je naglasio kako ti vojnici ne bi stjecali status hrvatskih branitelja. “Na njih se samo upotrebljava norma zakonska po kojoj se ocjenjuje njihova invalidnost ili se njihovim obiteljima isplaćuje ono što pripada i poginulim hrvatskim braniteljima”, objašnjava Đakić.

Potom se osvrnuo na amandmane koji su predloženi na saborskom Odboru za veterane, a kojima bi, između ostalog, Dan antifašističke borbe umjesto praznika postao spomendan.

“Razgovarali smo o državnim blaganima. Tu smo uputili samo da se izmijeni redoslijed riječi komunizam, nacizam i fašizam. U daljnjem slijedu rasprave došle se do toga kako bi i 8. listopada trebao biti državni blagdan kao što je do sada, a da se Dan antifašističke borbe stavi kao spomendan, mislim da su prijedlozi zapravo razumni jednako kao i treći amandman koji su bili da je u Dan sjećanja na žrtve Vukovara da se tu stavi da se u Domovinskom ratu, a povod da bude velikosrpska agresija u Domovinskom ratu. To je ona definicija koju članovi odbora zahtijevaju da bude u ovom novom Zakonu o blagdanima i spomendanima”, rekao je Đakić.

Upitan ne misli li da će ukidanje Dana antifašističke borbe kao državnog praznika izazvati polemike, Đakić je kazao: “Praznik je i ovako i onako, zvao se spomendan ili bio neradni dan. Mislim, neradni dan je onda kada se ljudi okupljaju na manifestacijama, kada to obilježavaju, kada se izvjesi hrvatski državni stijeg na institucije, na prihvatne kuće, kada se obilježava diljem Hrvatske, svi građani zajedno. Pa uostalom, sada kada vraćamo i 30. svibnja, onda imamo i gospodina Škrabala koiji je bio predlagač izmjena i dopuna tog Zakona. On je sam priznao da je pogriješio u tome pa mislim da ovaj puta i mi ne griješimo nego predlažemo konkretno ono što bi bilo zadovoljavajuće za najveći dio hrvatskog naroda, kako bi to bilo ustaljeno, kako bi se to obilježavalo, kako bi se to slavilo i kako bi se sjećanje na te ponosne datume u stvaranju, obrani i oslobođenju domovine Hrvatske”. (Hina/N1)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Znanstveni skup ‘Antemurale Christianitatis – Crkva i društvo na području Središnje Hrvatske krajem 15. i početkom 16. stoljeća’

Objavljeno

na

Objavio

Znanstveni skup pod nazivom „Antemurale Christianitatis – Crkva i društvo na području Središnje Hrvatske krajem 15. i početkom 16. stoljeća“, održan je u petak, 15. studenoga u Sisku i Hrvatskoj Dubici, a povodom 500. obljetnice od kako je papa Lav X. dao Hrvatskoj i ovim krajevima naziv predziđe kršćanstva.

Cilj ovoga skupa bio je revalorizirati ulogu bana Petra Berislavića, ali i drugih crkvenih, plemićkih i političkih organizacija koje su branile spomenute krajeve u to doba. Početkom XVI. stoljeća hrvatski su krajevi bili su usred višestoljetnoga udara Osmanlijskoga Carstva, čija će osvajanja zauvijek promijeniti zemljovid Europe i svijeta te ostaviti dubok pečat na društvo, gospodarstvo, umjetnost, granice, političke odnose kako u onodobnom Hrvatskom Kraljevstvu, ali i dugoročno sve do današnjih dana.

Jedan od ključnih motiva koji se javlja u to doba je percipiranje hrvatskih krajeva kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis). To je izričaj koji se često rabi, ali zapravo je slabo poznato da je u ovom značenju upotrijebljen u pismu pape Lava X. hrvatskomu banu i vesprimskomu biskupu Petru Berislaviču 1519., prije točno pola tisućljeća. Malo je poznato i kako je upravo je Hrvatska Dubica bila mjesto najsjajnije Berislavičeve pobjede nad Osmanlijama 1513. godine.

U organizaciji Sisačke biskupije te suorganizaciji Hrvatskih studija sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta prvi dio skupa održan je u sisačkom Velikom Kaptolu gdje su na početku ispred organizatora sve okupljene pozdravili sisački biskup Vlado Košić, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić s Odjela za povijest HKS-a i doc. dr. sc. Vlatka Vukelić s Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Govoreći o nazivu predziđe kršćanstva biskup je rekao kako ga je Hrvatska dobila zbog obrane europskog kršćanstva nad nadiranjem islama koji je tada bio agresivan i ognjem i mačem je podčinjavao države i narode. „Međutim na Hrvatima je slomio zube. Polumjesec sa zvijezdom pokorio je Bosnu i Hercegovinu, Slavoniju i Liku, ali kada je krenuo na središnju Hrvatsku zaustavljen je na Uni i Ilovi, a to su danas upravo granice naše Sisačke biskupije.

Dakle naši su ljudi ovdje bili na prvoj crti obrane Hrvatske i Europe, ali i kršćanstva“, rekao je biskup te dodao kako kršćanstvo nije u teritoriju nego u izboru srca i životu u skladu s tim izborom. „Ipak jedan narod stvara stoljećima od tog izbora svoju tradiciju i povijest i ima pravo sačuvati ju pred svim prijetnjama. Osobito su naši stari bili osjetljivi kad im se silom željelo mijenjati vjeru. Branili su je svojom krvlju. I premda su krvarili, obranili su ju i sačuvali“.

Biskupov govor

Prvom sekcijom moderirao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić na temu „Kraljevina Hrvatska na kraju 15. i početku 16. stoljeća“, zatim prof. dr. Marija Karbić na temu „Biskup i ban Petar Berislavić i njegova uloga u protuosmanlijskoj obrani, te dr. sc. Tomislav Matić s temom „Antemurale Christianitatis u kontekstu protuosmanlijske propagande 15. stoljeća“.

Drugom sekcijom moderirao je dr. sc. Branimir Brgles, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez na temu „Bitke na gazovima Zrinskih na rijeci Uni tijekom osmog i početkom devetog desetljeća 15. stoljeća, doc. dr. sc. Krešimir Kužić s temom „Bitka kod Dubice 1513. – analiza obrambenog djelovanja banske vojske Kraljevstva Hrvatske“ te na kraju doc. Valentina Janković „Campsu Zagrebiensis u spisima i dokumentima vremena banovanja Petra Berislavića“.

Treća sekcija održana u Hrvatskom domu u Hrvatskoj Dubici gdje je okupljene na početku pozdravila načelnica Općine Ružica Karagić, a sekcijom je moderirala doc. doc. Vlatka Vukelić. Predavanja su održali: dr. sc. Krešimir Regan na temu „Kastrum Dubica“, dr. sc. Branimir Brgles „Utvrde i posjedi između Kupe i Une u svjetlu arhivskih vrela s početka 15. stoljeća“, doc. dr. sc. fra Danijel Patafta „Redovništvo na pordručju središnje Hrvatske do Mohačke bitke – procvat i propadanja“ te na kraju Goran Dejavnović, mag. hist. na temu „Indetitet Zrinskih u kontekstu predziđa kršćanstva“.

Znanstveni skup zaključen je misnim slavljem u župnoj crkvi Presvetog Trojstva koje je predvodio generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić u zajedništvu s fra Danijelom Pataftom i domaćim župnikom preč. Željkom Jurkovićem.

Na početku mons. Cvitkušić pozdravio je sve okupljene, a posebno predavače, zahvalivši im na uloženom trudu da se ovaj skup ostvari. U prigodnoj propovijedi istaknuo je da nam je kršćanska dužnost voljeti svoj narod i domovinu Hrvatsku, a za što imamo potvrdu iz sv. Pisma. Isus je tugovao i plakao nad svojim narodom koji ga nije prihvatio kao svojega Spasitelja, a apostol Pavao je razočaran što njegov židovski narod ne prihvaća Isusovo Evanđelje. On bi htio biti ‘proklet’, odvojen od Krista, za sunarodnjake svoje po tijelu. Taj pretjeran izraz ‘proklet’ pokazuje koliko je Pavao ljubio svoj narod.

Prema propovjednikovim riječima hrvatski ban i biskup Petar Berislavić volio je i ljubio svoj hrvatski narod i hrvatsku grudu kada je godine 1513. preuzeo bansku dužnost te je odmah ustao protiv turskih osvajača koji su porobljavali stanovništvo između Une i Kupe. Kod Dubice je odbio napad brojnih Turaka tako da ljetopisi navode ‘što Turaka ne izgine na bojnom polju, to pozoba Sava i Una’. Tada je papa Lav X. ustvrdio da je Hrvatska ‘predziđe kršćanstva.

Na kraju propovjednik je zaključio kako se hrvatski čovjek ne samo u vrijeme bana Berislavića već kroz cijelu svoju mukotrpnu povijest do današnjih dana borio za svoju pravicu i slobodu. Zahvaljujući mnogim znanim i neznanim hrvatskim velikanima izborili smo slobodu! Naši nas hrvatski velikani srca i uma zadužuju da se nastavimo boriti za istinu, pravdu i dostojanstvo hrvatskog čovjeka. Učimo se od njih hrabrosti u borbi za istinu i pravdu i molimo se za njih da im Gospodin udijeli vječnu nagradu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska će zbog huškanja migranata zabraniti ulazak ministrima iz BiH?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska bi mogla zabraniti ulazak ministrima iz BiH jer huškaju migrante na ilegalni ulazak u Hrvatsku, piše u subotu Večernji list, pozvajući se na ocjene hrvatskih službi i nadležnih institucija.

Posljednje poruke političkih čelnika vlade Unsko-sanskog kantona koje su izgovorene u vezi s blokadom migrantskih centara Bira i Miral, gdje je od jučer uvedena apsolutna blokada kretanja za migrante, bile su dosta dvosmislene i iz njih se iščitava da će izlazak iz kampova biti omogućen samo onima koji se ilegalno upute preko hrvatske granice.

Ocjena je to hrvatskih službi koje pomno prate izjave čelnika Unsko-sanskog kantona, a kako doznajemo, nadležne institucije razmatraju mogućnost primjene mjera zabrane ulaska u Hrvatsku takvim osobama, navodi dnevnik.

Ponajprije se to odnosi na ministra unutarnjih poslova vlade Unsko-sanskog kantona Nermina Kljajića, čiju su izjavu prenijeli mediji u Bosni i Hercegovini i Srbiji navodeći kako je kazao da će izvan ovih kampova koji se nalaze u neposrednoj granici s Hrvatskom moći samo oni koji žele okušati sreću i krenuti rutom prema državnoj granici u namjeri da uđu u Hrvatsku.

Hrvatska je već zabranila ulazak stranim dužnosnicima – u travnju 2018. srbijanskom je ministru obrane Aleksandru Vulinu poručeno da do daljnjega nije dobrodošao u Republiku Hrvatsku nakon niza zapaljivih izjava poput onih da o njegovu dolasku “može odlučiti vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srbije Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu odlučiti hrvatski ministri“.

Tada je MVEP, koji takve odluke donosi s MUP-om, u diplomatskoj noti kazao da je riječ o pokušaju negiranja suvereniteta Hrvatske. Tada se povela diskusija što znači sloboda kretanja, budući da je Hrvatska članica EU, te diplomatska putovnica u kontekstu zabrane ulaska stranom dužnosniku. No zabrana je moguća, pa čak i između dvije EU države, kako je presudio Sud EU, donosi Večernji list. (Hina)

Sandru Benčić i društvo hitno u Bihać da smire situaciju!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari