Pratite nas

Pregled

Odbor za veterane predlaže da Dan antifašističke borbe više ne bude blagdan

Objavljeno

na

Saborski Odbor za ratne veterane u srijedu je predložio amandman na Vladin prijedlog zakona o blagdanima, po kojemu bi se Dan Hrvatskog sabora, 8. listopada, umjesto kao spomendan slavio kao blagdan, a praznik Dan antifašističke, 22. lipnja ‘postao’ bi spomendan.

Potvrdio je to nakon sjednice Odbora njegov predsjednik Josip Đakić (HDZ), priznavši da o tome nije razgovarao s Vladom, odnosno premijerom, pa slijedom toga ne zna hoće li Vladi to biti prihvatljivo.

“O tome nismo razgovarali, nisam znao što će se na Odboru predložiti, samo sam vodio sjednicu”, rekao je Đakić.

Taj su amandman, kako se doznaje, inicirali vanjski članovi Odbora, a kod glasovanja za njega je bilo devet članova, jedan suzdržan – Zdravko Ronko.

Odbor je predložio i da se promijeni redoslijed navođenja režima u nazivu spomendana Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma. Stav je Odbora da prvi na tom popisu treba biti komunizam.

Činjenica da je Odbor predložio spomenuti amandman ne znači da će on automatski biti i prihvaćen. O njemu će prvo svoje mišljenje reći Vlada koja je zakon predložila, a u konačnici i Hrvatski sabor koji će glasovati o svim amandmanima koji će se podnijeti.

Đakić: Ukidanje Dana antifašističke borbe kao praznika je razuman prijedlog

Predsjednik HVIDR-e i saborski zastupnik HDZ-a Josip Đakić osvrnuo se na amandman kojim se našim vojnicima koji su u mirovnim misijama u inozemstvu želi dati ista prava kao i braniteljima te izmjenama Zakona o praznicima i državnim blagdanima kojima bi Dan antifašističke borbe umjesto praznika postao spomendan.

Prvo se osvrnuo na prijedlog Vlade o tome da se našim vojnicima u mirovinim misijama u inozemstvu koji nastradaju želi dati ista prava kao hrvatskim braniteljima.

“U prijedlogu Zakona o službi u oružanim snagama predloženo je u prvom čitanju kako bi se to primijenilo na stradanja naših vojnika u mirovnim misijama i mirovnim operacijama koje se događaju ili operacijama bilo kojeg karaktera u kojima su stradali da se na njih primjenjuje način vrednovanja po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja. To znači da ne stječu status hrvatskih branitelja ni status hrvatskog ratnog vojnog invalida nego se samo po takvim pravilima pa i komisijama koje rade pri Ministarstvu hrvatskih branitelja u procjenama njihovih vrijednosti bi se stjecali njihovi statusi”, rekao je Đakić.

“To je dobro jer je tamo sve uređeno zakonski pa samo bi se te zakonske odrednice primjenjivale i na hrvatske vojnike koji stradaju u misijama”, dodaje.

Još jednom je naglasio kako ti vojnici ne bi stjecali status hrvatskih branitelja. “Na njih se samo upotrebljava norma zakonska po kojoj se ocjenjuje njihova invalidnost ili se njihovim obiteljima isplaćuje ono što pripada i poginulim hrvatskim braniteljima”, objašnjava Đakić.

Potom se osvrnuo na amandmane koji su predloženi na saborskom Odboru za veterane, a kojima bi, između ostalog, Dan antifašističke borbe umjesto praznika postao spomendan.

“Razgovarali smo o državnim blaganima. Tu smo uputili samo da se izmijeni redoslijed riječi komunizam, nacizam i fašizam. U daljnjem slijedu rasprave došle se do toga kako bi i 8. listopada trebao biti državni blagdan kao što je do sada, a da se Dan antifašističke borbe stavi kao spomendan, mislim da su prijedlozi zapravo razumni jednako kao i treći amandman koji su bili da je u Dan sjećanja na žrtve Vukovara da se tu stavi da se u Domovinskom ratu, a povod da bude velikosrpska agresija u Domovinskom ratu. To je ona definicija koju članovi odbora zahtijevaju da bude u ovom novom Zakonu o blagdanima i spomendanima”, rekao je Đakić.

Upitan ne misli li da će ukidanje Dana antifašističke borbe kao državnog praznika izazvati polemike, Đakić je kazao: “Praznik je i ovako i onako, zvao se spomendan ili bio neradni dan. Mislim, neradni dan je onda kada se ljudi okupljaju na manifestacijama, kada to obilježavaju, kada se izvjesi hrvatski državni stijeg na institucije, na prihvatne kuće, kada se obilježava diljem Hrvatske, svi građani zajedno. Pa uostalom, sada kada vraćamo i 30. svibnja, onda imamo i gospodina Škrabala koiji je bio predlagač izmjena i dopuna tog Zakona. On je sam priznao da je pogriješio u tome pa mislim da ovaj puta i mi ne griješimo nego predlažemo konkretno ono što bi bilo zadovoljavajuće za najveći dio hrvatskog naroda, kako bi to bilo ustaljeno, kako bi se to obilježavalo, kako bi se to slavilo i kako bi se sjećanje na te ponosne datume u stvaranju, obrani i oslobođenju domovine Hrvatske”. (Hina/N1)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zapovjednik HRZ-a Michael Križanec: Piloti su imali propisanu opremu za let iznad vode

Objavljeno

na

Objavio

Zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva brigadni general Michael Križanec izjavio je u ponedjeljak kako su piloti vojnog helikoptera koji je jutros pao u more u Zlarinskom kanal kod Šibenika imali propisanu opremu za let iznad vode, opovrgavajući tako medijske napise o neopremljenosti pilota.

“Imali su svi propisanu opremu, između ostalog i pojas za preživaljavanje i spašavanje, čiji je sastavni dio i pojas za plutanje, u slučaju da se nađu iznad vodene površine.

No preduvjet da bi ga iskoristili je da su morali izaći neozlijeđen iz helikoptera da bi ga mogli aktivirati”, kazao je Križanec gostujući u emisiji RTL Danas.

Rekao je i kako je zabrinut jer “ovo nisu ni ugodne ni lijepe stvari kada se događaju”. “Ali, kao pilot i kao sve moje kolege u zrakoplovstvu koje se bave ovom poslom znaju što on nosi”, poručio je

Zapovjednik HRZ-a Križanec izrazio je sućut obitelji poginulog pilota Marina Klarina.

Za drugim članom posade helikoptera, pilotom Tomislavom Baturinom i dalje se intenzivno traga, a uzrok nesreće još se utvrđuje. (Hina)

Objavljeni detalji o padu vojnog helikoptera

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Milan Kujundžić: Radi se o orkestriranom napadu!

Objavljeno

na

Objavio

Ministar zdravstva Milan Kujundžić stavio je u ponedjeljak svoj mandat na raspolaganje premijeru Andreju Plenkloviću rekavši kako od njega očekuje da će odluku donijeti na temelju činjenica, a ne medijskih napisa.

“Kriv sam jer sam formalno nomotehnički krivo ispunio imovinsku karticu. Pošto sam sve u životu stekao pošteno nisam bio opterećen formom, a po drugoj strani sadržajno ništa nisam nelegalno ili moralno sporno učinio”, poručio je Kujundžić na konferenciji za novinare i ispričao se za nemarno ispunjenu imovinsku karticu.

Moral i životni kredo mi ne dopuštaju dati ostavku

Za niz članaka u medijima o poslovanju nekadašnje firme njegove supruge “Zidni vrt”, isplatama Ministarstva zdravstva prema tvrtkama Kujundžićevih prijatelja, prodaji nekretnine ispod tržišne vrijednosti i neprijavljenim nekretninama na Pagu ustvrdio je da su redom neistiniti i da bez provjeravanja činjenica diskreditiraju njegov životni rad i dignitet te njegovu obitelj i prijatelje.

“Po broju skandala koji svakodnevno izlaze razvidno je svakome da se radi o okrestriranom napadu, odnosno djelovanju interesnih skupina”, ocijenio je ministar i poručio da će dokumentacijom dokazati neistinost tih napada i zatražiti zaštitu pravnih tijela kako bi se u budućnosti spriječili takvi “linčevi”.

“Niti jedna pozicija nije vrijedna ovakvog tereta i najjednostavnije bi bilo dati ostavku, međutim moj moral i životni kredo mi ne dopuštaju to učiniti jer bi s time pobijedile interesne skupine koje čine štetu svima”, kazao je Kujundžić ne precizirajući o kojim interesnim skupinama je riječ.

Otkrio je da se s premijerom Plenkovićom dogovorio u korektnom ozračju staviti svoj mandat na raspolaganje kako bi dobio vrijeme za obranu.

Rekao je da će svi dokumenti biti proslijeđeni Povjerenstvu za sukob interesa, premijeru, članovima Vlade, koalicijskim parterima i Predsjedništvu HDZ-a i pozvao Plenkovića da odluku o smjeni donese na temelju činjenica, a ne medijskih napisa.

Dodao je kako premijer nema vremenski rok za odluku, ona može biti ove sekunde, a može proći i nekoliko dana.

Branim premijera, Vladu i HDZ

“Ja nisam ekspert za pravo, ali s formalno-pravnog aspekta dok premijer ne potpiše ostavku, do tog trenutka ja vodim ministarstvo”, rekao je Kujundžić odgovarajući na pitanja novinara.

Na sastanku s Plenkovićem su razmotrili sve varijante, a premijer mu je odlučio ostaviti prostor da iznese obranu, te će potom vidjeti što će učiniti s obzirom na politički rejting stranke. “Ja zapravo ovim činom branim premijera, Vladu i HDZ”, ustvrdio je.

Kujundžić je poručio kako je njegov put kao ministra bio izuzetni težak jer nije dio nijedne interesne skupine, ali je radio pošteno, najbolje što je znao i u interesu države i zdravstva.

Pohvalio se povlačenjem sredstava iz EU fondova za opremanje bolnica, povećanjem broja specijalizacija, povećanjem plaća zdravstvenim radnicima, prioritetnim listama čekanja, uređenjem kalendara naručivanja, povećanjem izvršenih postupka za 10 do 20 posto, stabilizacijom financijskog sustava, fondom za skupe lijekove…

“Usprkos upozorenjima i prijetnjama pokrenuo sam nabavu PET/CT uređaja kako bi se država riješila zastarjele tehnologije i štetnih odnosa i monopola privatne tvrtke, o čemu bi Vlada trebala donijeti odluku ovih dana”, dodao je Kujundžić.

Također je napomenuo kako nije dopustio da se informatizacija zdravstvenog sustava u vrijednosti od preko 100 milijuna kuna iz EU fondova provede po tzv. natjecateljskom postupku uz pregovore, već da to bude otvoren i transparentan natječaj.

Boji se jedino Boga

Na novinarski upit je li prijavio prijetnje koje je primio Kujundžić je odvratio da se nije time bavio ali se “ne boji nikoga, već jedino Boga”.

Kujundžićev odvjetnik Janko Grlić pobrojao je sve nekretnine Kujundžića naglasivši kako je ona na Ravnicama u Zagrebu kupljena kreditom, ušteđevinom i pozajmicom, a da se tržišna vrijednost stana na Markuševcu mijenjala ovisno o tržišnim uvjetima.

Za nekretninu u Ivanbegovini kazao je da se radi o nasljedstvu i da je u imovinskoj kartici nije navedena površina neuređenog potkrovlja koje se ne koristi.

Za Novalju je rekao da Kujundžić ima jedan apartman, a drugi je prodao, dok je vlasništvo nekretnine u Klari preneseno na likvidatora. Za sva pitanja uputio je zainteresirane da se obrate na e-mail adresu odvjetničkog ureda. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari