Pratite nas

Pregled

Odjel za Drugi svjetski i Domovinski rat na komemoraciji na Radimlji

Objavljeno

na

Delegacija Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat, na čelu s glavnim tajnikom Odjela Nikom Marušićem, prisustvovala je Svetoj misi i komemoraciji na Radimlji pokraj Stoca, u znak sjećanja na preko 10 000 ubijenih hrvatskih i njemačkih vojnika.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Svečanoj komemoraciji hrvatskim i njemačkim vojnicima koje je jugokomunistička vladavina s Josipom Brozom Titom na čelu mučki bestijalno poubijala nakon završetka Drugog svjetskog rata, pridružile su se brojne  delegacije i pojedinci, predstavnici općine Stolac na čelu s načelnikom Stjepanom Boškovićem, općine Neum koju je predvodio načelnik Živko Matuško, izaslanstvo općine Ravno, Izaslanstvo HDZ BiH koje je  predvodio dr. Mladen Bošković, potpredsjendik HDZ BiH i predsjednik Općinskog odbora Stolac zajedno sa gosp. Rafaelom Gagrom, predsjednikom Županijskog odbora HDZ BiH,ravnatelj centra za Domovinski rat Željko Raguž, HKZ Troplet koju je predvodio predsjednik Miroslav Nikolić, Udruge proistekle iz Domovinskog rata te učenici srednjih i osnovnih škola s područja Stoca i brojni mještani.

Svečanu misu predvodio je fra Miljenko Mića Stojić povjerenik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski matrirologij. U nadahnutoj propovijedi osvrnuo sa na teško stanje hrvatskog Naroda nakon 1945. pod tiranijom Josipa Broza Tita i komunističke Partije. »Danas smo okupljeni na ovome mjestu koje nas podsjeća na velike muke koje su ovdje mnogi naši proživljavali, u lijepom Gospinom mjesecu svibnju 1945. godine. No podsjeća nas i na smrti koje su se nakon toga događale. Zločin se prosuo hrvatskim zemljama kao led za velika nevremena. Ipak te žrtve su doživjele Uskrsnuće, jer su mnogi bili nevini i duboku su vjeru u sebi nosili…«

Radimlja 001.

Glavni tajnik Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat Niko Marušić izjavio je nakon završetka misnog slavlja, „Zlo koje je 1945 i poslije vladalo ovim prostorima trebamo pamtiti za sva vremena. Ovdje smo jer želimo, osim odavanja počasti hrvatskim i njemačkim vojnicima te civilima koji su nakon predaje kukavički i mučki pobijeni, upoznati širu svjetsku javnost s genocidom nad hrvatskim Narodom  koji se dogodio na prostorima nekoliko država  nakon Drugog svjetskog rata. Ne možemo biti neutralni, želimo znati istinu i želimo se na neki način odužiti žrtvama, svima koji su ovdje bili osuđeni na smrt.  Mnogi su tu završili  na kraju svoga križnog puta na kojem su bili mučeni i ubijeni, a malobrojni preživjeli u velikom su strahu šutjeli desetljećima a neki su s tom tajnom otišli u grob.“

Prije komemoracije delegacija Odjela za Drugi svjetski i Domovinski rat s još brojnim izaslanstvima položila je vijence i cvijeće te zapalila svijeće  kod spomenika nevino pobijenima na Radimlji.Uz Marušića delegaciju Odjela HNS-a činili su, Pero Kožul, Nikola Koncul, Vice Nižić, Velimir Mabić, Žarko Vrljić, Mile Pušić, Ivan Sabljić i Dinko Grbešić.

Radimlja je jedno od najvećih stratišta na području Jugoistočne Europe. Zločin se dogodio u drugoj polovici 1945. Prema posljednjim podacima,  oko 10 tisuća žrtava je pokopano na ovom mjestu.

Preživjelo je svega 10-ak vojnika i civila, dok je većina poginula pod paljbom mitraljeza.

kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Policija osumnjičila 59-godišnjaka za ubojstva branitelja i civila u Škabrnji

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Facebook

Za ubojstva 30 civila i 13 branitelja u Škabrnji 18. i 19. studenoga 1991. zadarska policija osumnjičila je 59-godišnjeg Srbina koji živi u Sidneyju i ima australsko državljanstvo koji Policijska uprava zadarska izvijestila je u četvrtak o završenoj kriminalističkoj istrazi ratnih zločina na području Škabrnje godine.

Prema pisanju medija radi se o Zoranu Tadiću, dobrovoljcu iz Loznice, koji je zapovijedao specijalnim vodom benkovačkih specijalaca.

Voditelj Službe kriminalističke policije Bore Mršić istaknuo je da je u dugotrajnom i zahtjevnom kriminalističkom istraživanju utvrđeno da je tada 32-godišnji Z. T., državljanin Srbije, kao zapovjednik 2. specijalnog voda TO Benkovac izravno odgovoran za mučenja, zlostavljanja i ubijanje 43 Škabrnjana, 30 civila i 13 branitelja, u čijim je ubojstvima i sam sudjelovao.

Danas 59-godišnji Z. T. živi u Sidneyju i ima australsko državljanstvo, a osumnjičen je da je, postupajući protivno odredbama Ženevske konvencije o zaštiti građanskih osoba za vrijeme rata i protivno odredbama Ženevske konvencija o postupanju s ratnim zarobljenicima, počinio kaznena djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika.

Policijska uprava zadarska izvijestila je i o završenoj kriminalističkoj istrazi ratnih zločina iz koje, kako je rečeno, nedvojbeno proizlazi da je Ratko Mladić odgovoran za zločine 18. i 19. studenoga 1991. kada je zapovijedao napadima na Nadin i Škabrnju.

I u njegovu dnevniku stoji “da se zbriše i kvalitetno očisti rajon Škabrnja-Nadin“. Protiv njega je podneseno posebno izvješće.

(Hina)

 

Škabrnja: Poginuli u mislima i srcima

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Bačić: Ja sam zadovoljan kako je reagirao premijer Planković

Objavljeno

na

Objavio

Treba li nam izmjena izbornog zakonodavstva? Zašto se predlaže talijanski i grčki model prema kojem se relativnom pobjedniku dodaje nekoliko desetaka mandata? Kako zaustaviti stampedo stranačkih prebjega? Jesu li oni legitimni ili se radi o političkoj korupciji? Kakva je uopće razina rasprave u sabornici?

Na ta i brojna druga pitanja u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala odgovore su pokušali dati gosti: predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk, Natalija Kanački iz Građanske inicijativa “Narod odlučuje”, saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak i Robert Jankovics, predsjednik Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika.

No za početak su komentirali današnje incidente u sabornici.

Branko Bačić zadovoljan je reakcijom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na provokacije i optužbe Mostovog zastupnika Nikole Grmoje.

– Premijer je rekao da nije imao namjeru nikakvog fizičkog obračuna. Kako u životu tako i u politici postoje granice do kojih možete nekoga vrijeđati, do kojih možete nekoga klevetati. Optužba da predsjednik i potpredsjednica Vlade rade u interesu druge države, u ovom slučaju Srbije, optužiti ih za veleizdaju kap je koja je prelila čašu i ja sam zadovoljan kako je reagirao premijer Planković, rekao je Bačić.

Mostov zastupnik Robert Podolnjak kaže kako je činjenica da kolega Grmoja opetovano upozorava kako sama Vlada ne poštuje odluku koja je na snazi o osnivanju povjerenstva koje bi pratilo mjerila koje mora ispuniti Republika Srbija u Poglavljima 23 i 24.

– Kada vi uvijek skrećete pozornost predsjedniku Vlade i ministrici vanjskih poslova da ne poštuju odluku po kojoj moraju djelovati u nizu važnih pitanja i kada ima nakon toga kažete da ne štite interese Republike Hrvatske to jeste objektivna kritika, tvrdi Podolnjak.

– Svi oni koji su danas u Saboru izgubili malo živce biti će podložni ocjeni svojih birača. Ja do sada nisam imao poriv da s malo bržim korakom i oštrim pogledom hodam po parlamentu, komentirao je današnji incident SDP-ov Arsen Bauk nakon čega se rasprava prebacila na glavnu temu emisije – najavu izmjena Izbornoga zakona.

Premijerova najava novog izbornog zakona prema kojem bi relativni pobjednik dobio “bonus” mandate probudila je političke strasti. Premijer objašnjava da je riječ samo o jednom od mogućih rješenja kojim bi se osigurala stabilnost i smanjila mogućnost političkih ucjena i prebjega, a nikako o konačnom prijedlogu.

– Pa su tako neke zemlje odlučile imati bonus mandate za relativnog pobjednika. Da se ne mora slagati parlamentarna većina od nekih krupnih i velikih i možda puno malih ili onih koji će biti manji po ovom izbornom sustavu a htjeli bi biti malo veći kao što je Most. To je bila jedna teoretska opaska, tvrdi premijer Andrej Plenković.

Teoretska ili ne – najava izbornog zakona koji kopira grčki ili talijanski model naišla je na oštre kritike Mostova zastupnika Roberta Podolnjaka. Smatra da bi takav zakon pogodovao jednoj stranci i da bi se njime stvorila umjetna parlamentarna većina.

– Takav izborni model koji vam se toliko sviđa je zapravo model koji je primjenjen u kraljevini Jugoslaviji za diktature kralja Aleksandra na izborima 1931. godine kada je relativno najjačoj trebalo pripasti 2/3 poslaničkih mandata, kaže Podolnjak.

U Mostu predlažu svoj zakon kojim bi smanjili ukupan broj zastupnika, ali i broj zastupnika nacionalnih manjina. U Glasu pak predlažu mještoviti ili tzv. njemački model u kojem bi se pola zastupnika biralo razmjernim sustavom sa stranačkih lista, a pola većinskim sustavom u manjim izbornim jedinicama. Premijerov prijedlog smatraju najlošijim rješenjem. U SDP-u podsjećaju i na izvješće Ustavnog suda u kojem se upozorava na neravnomjernu raspodjelu birača po izbornim jedinicama. Budući da se time dovodi u pitanje i sama zakonitost izbora, ustavni su suci još 2010. zatražili da se izmijeni Zakon o izbornim jedinicama. Od promjene izbornog zakona, i to putem referenduma, ne odustaje građanska inicijativa Narod odlučuje. Traže da se izborni prag spusti na 4%, smanjenje ukupnog broja saborskih zastupnika, zastupnika manjina te tri preferencijska glasa.

Odgovarajući na pitanje voditelja je li se u HDZ-u raspravljalo o uvođenju grčkog ili talijanskog modela predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić je rekao kako niti na jednom stranačkom tijelu nikada o tome nije bilo govora.

– Premijer je samo u kontekstu nestabilnosti Vlade i prebjega u Saboru rekao kako neke druge države poput Grčke i Italije u ovakvim situacijama, kako bi spriječili prelaske iz stranke u stranku, benefitom nagrađuju relativnog izbornog pobjednika koji onda dobije određeni broj mandata kako bi mogao formirati stabilnu vladu, objasnio je Bačić.

– To je model koji postoji samo u Grčkoj, odnosno primjenit će se još samo na idućim izborima jer je zakonom ukinut. U Italiji su taj model ugradili u jedan od brojnih izbornih zakona. Dio tog modela je ukinuo talijanski Ustavni sud jer smatra kako u razmjernom izbornom sustavu se ne može na taj način nagraditi pobjednička stranka. Nakon toga su Talijani mijenjali zakon nekim drugim formulacijama, ali Ustavni sud je i to ukinuo. Dakle, takav model praktično više nigdje u svijetu ne postoji, ustvrdio je Podolnjak dodavši da bi takav model HDZ želio kod nas ozakoniti.

Suprotstavio mu se predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a rekavši da premijer nikad nije rekao da razmišlja o uvođenju toga modela.

Predsjednik Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika Robert Jankovics kaže da je njihov klub uveo jednu novinu u hrvatskoj politici jer se oni dogovaraju oko svake odluke i mišljenje svih članova je bitno.

– Vjerujem da je to glavni razlog zašto zastupnici drugih strnaka prelaze u naš klub, istaknuo je Robert Jankovics. Rekao je da im ulazak u Vladu trenutačno nije ambicija. “Smatramo da vlada radi dobar posao i da treba izbjeći turbulencije”.

Natalija Kanački iz građanske inicijative “Narod odlučuje” rekla je da iz perspektive birača ovaj Sabor uopće ne odražava sliku onoga za što su birači glasali.

– Tu smo imali toliko političke trgovine, o korupciji neću niti pričati, to je za neka druga državna tijela, ali ću vam reći da iz perspektive nas običnih ljudi sve ovo izgleda kao pogodovanje, politička trgovina i velika nesređenost. Nadam se da će birači prepoznati što se u ove četri godine događalo, istaknula je. Naša inicijativa nastavlja svoju borbu za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakona, dodala je.

– 2011. je Ustavni sud ustvrdio da postoji velika razlika birača po izbornim jedinicama, a nakon toga je još jednom odlučivao o Zakonu o izbornim jedinicama ali ga nije ukinuo jer je ocijenio da odstupanja nisu takva da bi to zahtijevalo njegovo ukidanje, kaže Arsen Bauk. Ja smatram da postoji još jedan problem s brojem birača po izbornim jedinicama jer se do samog dana izbora ne zna koliko birača ima u svakoj izbornoj jedinici jer se pripadnici nacionalnih manjina na sam dan izbora mogu odlučiti u kojoj će izbornoj jedinici glasovati, ustvrdio je. Kaže kako je mala šansa da se tzv. grčki i talijanski model usvoji u Hrvatskom saboru.

 

Plenković: Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ nedopustive i najteže klevetničke uvrede

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari