Connect with us

Kolumne

Odlazak ljudi s Twittera i Facebooka šansa je za proširenje slobode govora

Objavljeno

on

Gab/isječak

Nakon incidenta na Kapitolu od 6. siječnja, vidimo kako je pokrenuta široka kampanja demonizacije političkih neistomišljenika i cenzure na društvenim mrežama.

Sve je, kažu, počelo 2009. Pokrenuta je nova medijska platforma, koja je u samo godinu dana dosegnula nevjerojatnih 100 milijuna korisnika, da bi ubrzo postala jedna od najvećih društvenih mreža na svijetu.

Ljudi su tu dolazili uglavnom kako bi se zabavili i opustili, komentirajući s prijateljima najrazličitije stvari, od događaja iz privatnog života, problema na poslu, zanimljivosti iz svijeta zabave, pa sve do bistrenja političkih zbivanja. Poglavito su strastveno ulazili u političke rasprave.

Izražavali su nezadovoljstvo lokalnom upravom, osuđivali ponašanje regionalnih glavešina, pisali osvrte na postupke ovog ili onog političara, sve do kritike samog vrha vlasti. Studenti, radnici, domaćice, svi su koristili ovu platformu kao mjesto na kome mogu slobodno iznositi svoje mišljenje. Regulacija na toj mreži gotovo da nije ni bilo, a vlastodršci kao da su zaboravili na sve blagodati cenzure.

Razumljivo, takvo stanje nije moglo trajati vječno. I doista, nakon par godina neometane kritike dolazi do smjene u državnom vrhu. Novo rukovodstvo obnaroduje kako zemlja kreće novim smjerom, a svaka se kritika doživljava kao napad na novi poredak i zavodi se cenzura. Platforma počinje kontrolirati sadržaj postova, blokira korisničke račune, a ljudima na vrata dolazi policija. Neki su uhićeni, dok se drugi moraju javno odreći svojih stavova.

Naravno, kako je politika sada dopuštala samo jedno mišljenje, ljudi se više nisu osjećali sigurnim bilo što komentirati na mreži. Glavni sadržaj su postali razni zabavljači i “pranksteri”, ali sve to ubrzo dosadi. Nije bilo više onih žustrih političkih rasprava koje su toliko privlačile ljude. Izgubila se interakcija i povjerenje između ljudi – što je bit društvenih mreža – i počeli su masovno napuštati ovu medijsku platformu.

Ako ste pomislili kako je ovo opis onoga što se trenutno događa u Americi oko cenzure na Twitteru i Facebooku, bili ste blizu. Ali ipak, medijska platforma o kojoj je riječ nije Twitter, već kineski Weibo, dok je spomenuti novi vlastodržac Xi Jinping, a ne njegov novokomponirani američki pandan.

No, već samo to što ste mogli pomisliti kako se radi o Americi, dovoljno govori za sebe, kad makar u primisli možemo pomiješati totalitarnu Kinu i današnju Ameriku. Nakon incidenta na Kapitolu od 6. siječnja, vidimo kako je pokrenuta široka kampanja demonizacije političkih neistomišljenika i cenzure na društvenim mrežama.

Profili desetina tisuća ljudi su blokirani, dok su milijuni ljudi, slično Kinezima na Weibou, odlučili ukinuti svoje naloge na Twitteru i Facebooku. Dozvoljeno je samo jedno mišljenje, pa se u ljude uvukao strah da bi zbog svog političkog stava mogli izgubiti posao ili završiti u zatvoru. Cenzura političkih neistomišljenika koju, uz blagoslov politike, trenutno provode najveće tehnološke kompanije ostat će zabilježena kao “crni petak” u povijesti društvenih mreža. Smiješno je slušati pravdanja kako je ovdje riječ o privatnim kompanijama, jer je jasno da te platforme po definiciji ne bi smjele utjecati na sadržaj onoga što se objavljuje da im to nije omogućila politika. Radi se o ogoljenoj političkoj cenzuri i napadu na slobodu govora.

Srećom, Amerika ipak nije Kina, pa još uvijek postoji nekakvo tržište i kakva-takva alternativa monopolu ovih kompanija. Zato su se korisnici Facebooka i Twittera masovno okrenuli uslugama Parlera, Gaba ili Telegrama.

Tako je Parlerova aplikacija – dok ih Amazon nije skinuo sa svog servera – gotovo trenutno skočila na prvo mjesto po popularnosti, dok je Telegram u tri dana zabilježio skok od čak 25 milijuna novih korisnika. Svako je zlo za neko dobro. Odlazak ljudi s platformi velikih tehnoloških kompanija znak je kako korisnici gube povjerenje u njih. A to znači i jak udar na njihovo poslovanje, koje se zasnivalo na povjerenju – ili pak naivnosti – korisnika da im daju svoje osobne podatke na raspolaganje.

Sada smo se konačno uvjerili kakvu prijetnju ove kompanije predstavljaju za slobodu kada to povjerenje zloupotrijebe, a to će povjerenje svakako teško povratiti. Ako ljudi nastave odlaziti s Twittera i Facebooka to će stvoriti šansu za pojavu ozbiljne konkurencije na tržištu društvenih mreža. Masovno brisanje njihovih aplikacija pokrenulo bi pravu malu revoluciju i označilo osvajanje novih prostora za slobodu govora.

Borislav Ristić/VečernjiList

Podijeli članak s prijateljima

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari