Pratite nas

Iz Svijeta

Odluke NATO-a o povećanju spremnosti i jačanju zapovjedništva

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministri obrane zemalja članica NATO-a donijeli su u petak na svom sastanku u Bruxellesu odluku o prilagodbi zapovjedne strukture Saveza, koja će se povećati za 1200 ljudi te prihvatili “inicijativu spremnosti” prema kojoj će saveznici do 2020. godine imati 30 mehaniziranih bojni, 30 zrakoplovnih eskadrila i 30 borbenih plovila, spremnih za djelovanje u roku od 30 dana ili manje.

“Zapovjedna će struktura biti povećana za 1200 mjesta. Hrvatska koja je dosad imala 20 pozicija u zapovjednim strukturama NATO-a, sada će ih dobiti još pet do šest. Mi ćemo to osigurati jer je to u funkciji jačanja Hrvaske vojske i u funkciji jačanja sigurnosti Hrvatske”, izjavio je ministar obrane Damir Krstičević.

Ministri su također potvrdili da će novo Zajedničko zapovjedništvo za Atlantik biti u Norfolku, u Sjedinjenim Državama, te novo logističko zapovjedništvo u Ulmu, u Njemačkoj.

Govoreći o Inicijativi spremnosti, poznatoj pod nazivom “četiri tridesetice”, ministar Krstičević kaže da to nisu nove snage, nego postojeće kojima se diže sustav spremnosti.

“Imamo nove ugroze, nove aktivnosti. Živimo u svijetu koji je jako promjenjiv i stoga je bitno podizanje spremnost radi sigurnosti. Što se Hrvatske tiče, dobit ćemo snage koje moraju biti na većem stupnju spremnosti. Zasad je riječ o strateškoj odluci, a kada bude točno definirano što to znači za Hrvatsku mi ćemo to ispuniti, u funkciji sigurnosti Hrvatske i NATO-a”, rekao je Krstičević.

U petak, drugi dan ministarskog sastanka, bilo je riječi o suradnji NATO-a s Europskom unijom.
EU i NATO surađuju na 74 konkretna područja, uključujući borbu protiv hibridnih i kibernetičkih prijetnji, u pomorskim operacijama, borbi protiv terorizma itd.

“U području suradnje s EU-om najvažnije je pitanje vojne pokretljivosti. Cilj je osigurati pokretljivost po cijeloj Europi jer je to u funkciji sigurnosti”, kaže ministar Krstičević.

Krstičević ističe da se Hrvatska priprema za to, da se radi na usuglašavanju propisa, carinskih i policijskih i drugih te da je u to uključeno više ministarstava.

Krstičević je rekao da je na marginama sastanka razgovarao sa svojim kolegama iz Rumunjske i Finske. Rumunjska, Finska i Hrvatska predsjedavat će Vijećem EU-a od početka 2019. do polovice 2020. godine i čine predsjedničku trojku, koja zajednički dogovara program predsjedanja.
“Mislim da ćemo biti spremni i dobro odraditi ulogu predsjedatelja Europskom unijom”, rekao je Krstičević.

Ministri obrane NATO-a razgovarali su i o povećanju izdvajanja za obranu. Godine 2014. saveznici su se obvezali da će do 2024. godine izdvajati dva posto BDP-a za obranu. Za vrijeme krize izdvajanja za obranu su prilično smanjena, a u posljednje vrijeme taj je trend preokrenut i svi saveznici najavljuju veće vojne izdatke.

Krstičević je na marginama sastanka razgovarao i s britanskim i američkim kolegama Gavinom Williamsonom i Jamesom Mattisom. S ministrom obrane Gruzije Levanom Izoriom potpisao je Memorandum o suglasnosti između dvaju ministarstava u područje obrambene suradnje.

Sastanak ministara obrane jedan je u nizu sastanka u okviru priprema za sastanak na vrhu šefova država ili vlada 29 zemalja članica koji će se okupiti 11. i 12. srpnja u Bruxellesu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Danska: Nećemo zaustaviti povratak boraca ‘Islamske države’ kući

Objavljeno

na

Objavio

Danska vlada poručila je u četvrtak kako ne može zabraniti svojim građanima, koji su putovali van zemlje da se bore za Islamsku državu, da se vrate kući.

Kako je poraz Islamske države sve izgledniji, njezini borci vraćaju se u zemlje iz kojih su došli, a što s borcima napraviti novi je problem zemalja poput Danske.

“Nemam apsolutno nikakvo suosjećanje prema njima, oni su nepoželjni u Danskoj”, rekao je danski ministar pravosuđa Soren Pape Poulsen za Ritzau agenciju.

“No, ovo je kompleksan problem. Nema savršenih ili jednostavnih rješenja. Činjenica jest da ne možemo odbiti Dance da se vrate u Dansku”, dodao je Poulsen.

Prema navodima vlasti, od 2012. godine 150 ljudi iz Danske otišlo je u Irak i Siriju boriti se za ekstremiste.

Sjedinjene Države predvode poziv državama diljem svijeta da preuzmu natrag građane koji su bili međunarodni borci ili pristaše Islamske države.

Mnoge su borce zarobili Kurdi i SDF kako se urušavala Islamska država.

Predsjednik SAD-a Donald Trump zatražio je od EU da preuzme 800 boraca koji su bili zarobljeni.

State Department u srijedu je rekao kako neće prihvatiti ženu rođenu u SAD-u, a koja je napustila Alabamu da se bori za Islamsku državu u Siriji prije četiri godine.

U Velikoj Britaniji, žestoka je rasprava oko 19-godišnje Shamime Begum i njezina povratka na Otok. Ona je napustila London kao školarka 2015. godine i pridružila se Islamskoj državi, no sada se želi vratiti jer želi svjetliju budućnost za svoje novorođenče u Britaniji.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Peter Szijjarto: Mađarska troši novac na obitelji, Švedska za migrante

Objavljeno

na

Objavio

Švedsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je u srijedu mađarskog veleposlanika u vezi polemike između dvije zemlje koja je izbila zbog švedske kritike mađarske natalitetne politike.

“Susret je održan danas u Stockholmu”, rekao je kratko glasnogovornik ministarstva Anton Dahlquist, bez dodatnih pojedinosti.

Švedska ministrica za socijalna pitanja Annika Strandhaell 12. veljače je na Twitteru ocijenila da “akcijski plan zaštite obitelji” koji je predstavio mađarski premijer Viktor Orban “ima naznake 1930.-tih godina”.

“Ono što se događa u Mađarskoj je alarmantno. Sada Orban želi još ‘prave’ mađarske djece.. ta vrsta politike naškodit će autonomiji za koju su se žene borile desetljećima”, dodala je.

Orban, koji je zaoštrio migracijsku politiku u zemlji i često pribjegava antiimigrantskim govorima, predstavio je prošli tjedan plan potpore natalitetu kako bi odgovorio na demografske probleme u Mađarskoj.

On je predvidio beskamatne kredite za stanove ili automobile i izuzeće od poreza na dohodak za žene koje imaju četvero ili više djece.

Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je švedskog veleposlanika u Budimpešti nakon komentara ministrice.

Mađarski šef diplomacije Peter Szijjarto pojasnio je u petak da je švedskom ambasadoru rečeno da su te riječi “neprihvatljive”.

“Mađarska troši novac na obitelji, Švedska za migrante”, rekao je.

(Hina)

 

Pristaše Orbanovog plana u sedam točaka pozdravili su njegovu demografsku politiku nazvavši je ‘vizionarskom’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari