Pratite nas

Iz Svijeta

Odluke NATO-a o povećanju spremnosti i jačanju zapovjedništva

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministri obrane zemalja članica NATO-a donijeli su u petak na svom sastanku u Bruxellesu odluku o prilagodbi zapovjedne strukture Saveza, koja će se povećati za 1200 ljudi te prihvatili “inicijativu spremnosti” prema kojoj će saveznici do 2020. godine imati 30 mehaniziranih bojni, 30 zrakoplovnih eskadrila i 30 borbenih plovila, spremnih za djelovanje u roku od 30 dana ili manje.

“Zapovjedna će struktura biti povećana za 1200 mjesta. Hrvatska koja je dosad imala 20 pozicija u zapovjednim strukturama NATO-a, sada će ih dobiti još pet do šest. Mi ćemo to osigurati jer je to u funkciji jačanja Hrvaske vojske i u funkciji jačanja sigurnosti Hrvatske”, izjavio je ministar obrane Damir Krstičević.

Ministri su također potvrdili da će novo Zajedničko zapovjedništvo za Atlantik biti u Norfolku, u Sjedinjenim Državama, te novo logističko zapovjedništvo u Ulmu, u Njemačkoj.

Govoreći o Inicijativi spremnosti, poznatoj pod nazivom “četiri tridesetice”, ministar Krstičević kaže da to nisu nove snage, nego postojeće kojima se diže sustav spremnosti.

“Imamo nove ugroze, nove aktivnosti. Živimo u svijetu koji je jako promjenjiv i stoga je bitno podizanje spremnost radi sigurnosti. Što se Hrvatske tiče, dobit ćemo snage koje moraju biti na većem stupnju spremnosti. Zasad je riječ o strateškoj odluci, a kada bude točno definirano što to znači za Hrvatsku mi ćemo to ispuniti, u funkciji sigurnosti Hrvatske i NATO-a”, rekao je Krstičević.

U petak, drugi dan ministarskog sastanka, bilo je riječi o suradnji NATO-a s Europskom unijom.
EU i NATO surađuju na 74 konkretna područja, uključujući borbu protiv hibridnih i kibernetičkih prijetnji, u pomorskim operacijama, borbi protiv terorizma itd.

“U području suradnje s EU-om najvažnije je pitanje vojne pokretljivosti. Cilj je osigurati pokretljivost po cijeloj Europi jer je to u funkciji sigurnosti”, kaže ministar Krstičević.

Krstičević ističe da se Hrvatska priprema za to, da se radi na usuglašavanju propisa, carinskih i policijskih i drugih te da je u to uključeno više ministarstava.

Krstičević je rekao da je na marginama sastanka razgovarao sa svojim kolegama iz Rumunjske i Finske. Rumunjska, Finska i Hrvatska predsjedavat će Vijećem EU-a od početka 2019. do polovice 2020. godine i čine predsjedničku trojku, koja zajednički dogovara program predsjedanja.
“Mislim da ćemo biti spremni i dobro odraditi ulogu predsjedatelja Europskom unijom”, rekao je Krstičević.

Ministri obrane NATO-a razgovarali su i o povećanju izdvajanja za obranu. Godine 2014. saveznici su se obvezali da će do 2024. godine izdvajati dva posto BDP-a za obranu. Za vrijeme krize izdvajanja za obranu su prilično smanjena, a u posljednje vrijeme taj je trend preokrenut i svi saveznici najavljuju veće vojne izdatke.

Krstičević je na marginama sastanka razgovarao i s britanskim i američkim kolegama Gavinom Williamsonom i Jamesom Mattisom. S ministrom obrane Gruzije Levanom Izoriom potpisao je Memorandum o suglasnosti između dvaju ministarstava u područje obrambene suradnje.

Sastanak ministara obrane jedan je u nizu sastanka u okviru priprema za sastanak na vrhu šefova država ili vlada 29 zemalja članica koji će se okupiti 11. i 12. srpnja u Bruxellesu.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde odgodila posjet Saudijskoj Arabiji

Objavljeno

na

Objavio

Direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde odgodila je posjet Saudijskoj Arabiji, rekao je u utorak njezin glasnogovornik, u jeku afere oko nestanka saudijskog novinara Jamala Khashoggija u Istanbulu.

“Ranije planirani posjet izvršne direktorice regiji Bliskog istoka je odgođen”, rekao je glasnogovornik, ali nije rekao da je ta odgoda povezana sa slučajem Khashoggi.

Lagarde je trebala sljedeći tjedan govoriti na skupu Inicijative za buduća ulaganja.

Tijekom vikenda, rekla je da je “užasnuta” nestankom Khashoggija ali da i dalje planira ići na skup.

Jamal Khashoggi, kritičar saudijskih vlasti, nestao je 2. listopada nakon što je posjetio konzulat svoje zemlje u Istanbulu radi administrativnih poslova vezanih uz skoro vjenčanje. Po turskim dužnosnicima, ubili su ga agenti iz Saudijske Arabije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Ruski znanstvenici razvijaju lijek protiv raka dostupan svima

Objavljeno

na

Objavio

Sibirski znanstvenici su uz podršku Ruskog fonda za fundamentalna istraživanja započeli razvijati pristupačan lijek za imunoterapiju onkoloških bolesti.

Mehanizam djelovanja imunoterapije zasniva na otkrićima naučnika, dobitnika Nobelove nagrade za medicinu za 2018. godinu, izjavio je šef laboratorija Instituta za kemijsku biologiju i fundamentalnu medicinu sibirskog ogranka Ruske akademije nauka Dmitrij Stecenko.

Laureati Nobelove nagrade za medicinu za 2018. godinu, James Allison i Tasuku Honjo, predložili su pristup u liječenju raka koji se principijelno razlikuje od kemoterapije i radioterapije.

Njihova metoda se zasniva na tome da ćelije raka sprječavaju aktivaciju limfocita orijentisanih na borbu sa tumorom i postaju otporni na imuni sustav osobe. Oni su razvili metodu borbe sa tom pojavom pomoću inhibicije “kontrolnih točaka” imuniteta kroz koje imunitet treba da prođe kako bi uključio mehanizam za uništavanje tumora.

”Tema našeg projekta je izravno povezana sa radovima dobitnika Nobelove nagrade za medicinu. Mi istražujemo istovremene efekte na nekoliko molekularnih meta koje se nalaze u ćelijama imunog sustava i odgovorne su za prepoznavanje ćelija raka.

Planiramo sintetiziranje vještačkih molekula, čiji će zadatak biti da blokiraju ključne ‘kontrolne točke’ i time povrate sposobnost T limfocita da napadaju ćelije tumora”, objasnio je Stecenko i dodao da postoji niz preparata za imunoterapiju raka koji se zasnivaju na monoklonskim antitjelima, odnosno proteinskim molekulima koji su sposobni da blokiraju “kontrolne točke” odgovorne za imunosupresiju.

Međutim, liječenje je veoma skupo i jedan od zadataka sibirskih znanstvenika je da učine preparat dostupnijim. ”Cilj našeg projekta je razrada pristupa proizvodnje lijekova protiv raka koji neće biti manje učinkoviti od monoklonalnih antitjela, ali će biti pristupačniji širokom spektru pacijenata oboljelih od raka”, zaključio je Stecenko, prenosi Sputnik.

 

Amerikanac i Japanac koji su pronašli nov i revolucionaran lijek za rak dobili Nobela za medicinu

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori
Sponzori

Komentari