Pratite nas

‘Odozgora promatra cirkus koji je ostavila iza sebe, i samo se slatko smije’

Objavljeno

na

Umrla je Lauren Bacall. Piše to tamo negdje dolje na portalima, tamo na samom dnu. Umrla je jedna od najvećih i najljepših glumica svih vremena, biser Hollywooda pedesetih i šezdesetih, kada je riječ glamur zaista nešto značila. Umrla je najveća ljubav Humphreya Bogarta, žena koja je snimala sa Merlinkom, cura kojoj su Amerika i čitav svijet jeli iz ruke.

laurenS vremena na vrijeme, u raznim društvima, uz koju čašu više ili manje, znala se potegnuti ona dobra stara tema – koga si od poznatih vidio u živo? Ja sam tu imao dosta sreće. Jednom sam se kod Central parka, ispred ulaza u neki hotel sudario s Davidom Carradinom, baš u vrijeme kada je izašao Kill Bill, pa sam se onako smušen zabezeknuo na tom pločniku, i na tren mi bilo žao što nisam ponio sablju. Na Broadwayu sam jednom naletio na Jeana Renoa, pretrčavao je ulicu, i umalo nas je pogazio isti bijesni taksist.

A jednog sam poslijepodneva stajao ispred famozne zgrade imena Dakota, baš tamo na onom komadu pločnika na kojem je Chapman presudio Lennonu, pa s jednim prijateljem radio rekonstrukciju događaja. Stajali smo ispred zgrade, lamentirali, mahali rukama, a onda su se vrata otvorila i pred nama se pojavila Lauren.

Tada je imala osamdeset i četiri godine.

I još uvijek je bila lijepa.

Šutke smo promatrali kako joj vozač otvara vrata, kako ulazi u limuzinu i nestaje u nepoznatom smjeru. Kasnije smo se pješice vraćali prema Villageu i razmišljali kako bi bilo lijepo ući u Laureninu glavu. Kako bi bilo lijepo vidjeti to što je ona vidjela i razgovarati s ljudima s kojima je ona razgovarala.

I sada je Lauren mrtva, i to sam pročitao na dnu naslovnica portala.

Tužan je to dan. Ne zato što je umrla Lauren, koja je sa osamdeset i devet godina vjerojatno i sama pomalo priželjkivala da ode. Ne zato što je umrla Lauren, jer je u taj svoj strpala još dvadeset raznih života, svaki od njih odživjela punim plućima, i kada proživiš takav dug i sadržajan život, onda je smrt zapravo radost, posljednje slavlje.

Tužan je to dan jer sam vijest o Laureninoj smrti pročitao na dnu portala, a na vrhu naslovnica šepurio se veliki, bogato opremljeni tekst o Kim Kardashian i novom trendu naziva Vocal Fry, načinu govora dubokim, gušećim glasom, koji je opće prihvaćen od strane tisuća i tisuća maloumnih američkih tinejdžerki.

Tužan je to dan jer često zaboravim kako je ovaj svijet pomahnitao, ali onda me ovaj raspored važnosti odabira svjetskih top tema podsjeti u kolikoj smo zapravo banani.

Globalna diva, žena koja je odigrala briljantne role u dvadesetak bisera kinematografije, žena koja je drugovala i ljubovala s državnicima i moćnicima, takva žena protiv tupave starlete crne kose i velike guzice, takva žena gubi utakmicu i pada na dno svjetskih tema.

Vjerojatno sada odozgora promatra cirkus koji je ostavila iza sebe, i samo se slatko smije.

A za koje desetljeće, kada se u nekim novim društvima, uz čašicu više ili manje, povede tema – koga si od poznatih vidio uživo? – vjerojatno će svatko moći nabrojati nekoliko svjetskih selebova koje je sreo na ulici.

Ali s obzirom na smjer u kojem svijet ide, uz sve te selebove radije ćemo okretati glavu na drugu stranu.

Hrvoje Šalković/dnevnik.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

Biskupi o ćirilici u Vukovaru: Treba puno mudrosti da se ‘na rane koje još nisu zacijeljene ne otvaraju nove rane’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

HBK: Biskupi raspravljali o kurikulumu za katoličke škole i ekumenizmu

Hrvatski biskupi raspravljali su u protekla tri dana na redovitom plenarnom 59. zasjedanju Sabora Hrvatske biskupske konferencije (HBK)  o ekumenizmu i kurikulu katoličkih škola, a na konferenciji za novinare komentirali su i neke aktualnosti.

Požeški biskup mons. Antun Škvorčević predstavio je prijedlog kurikula za katoličke osnovne i srednje škole, što je nadopuna nacionalnom kurikulumu.

“Na temelju onoga što je na nacionalnoj razini postalo obvezno, katolička crkva je nastojala na temelju ugovora države i Svete stolice oblikovati svoju nadopunu, na način da se definiraju posebnosti i identitet katoličkih škola”, napomenuo je.

Po njegovim riječima, prihvatili su izazov otvorenosti nacionalnog kurikuluma pa su učitelji i nastavnici iz katoličkih osnovnih i srednjih škola izradili radni dokument koji je predstavljen svim ravnateljima katoličkih škola.

Neki od ciljeva dokumenta su, među ostalim, izgradnja identiteta katoličkih škola te učenika u svjetlu evanđelja, za svaki predmet napravljeni su uvodni tekstovi i opći odgojno-obrazovni ishodi koji se mogu koristiti, uz popis korisne literature.

Tekuće školske godine provodit će se eksperimentalni kurikulum u katoličkim školama, nadopunjavat će se na temelju iskustva i na kraju godine napraviti revizija i konačni tekst. “Za iduću godinu ćemo imati konačno oblikovanu nadopunu kurikula za katoličke škole”, najavio je Škvorčević.

Vijeće za ekumenizam i dijalog, na čelu sa Škvorčevićem, pripremilo je nacrt Pisma za vjernike katolike i druge kršćane dobre volje, s obzirom da ekumenska ideja doživljava određeni zamor, ističući da ekumenizam pitanje vjere, ne politike ili nacije. “Kod nas ima poimanja da je to strategija katoličke crkve za političke ili nacionalne ciljeve, pa odmah nastaje nesporazum”, rekao je.

“Oni koji vjernički pristupaju tom pitanju nisu se umorili nego od biskupa očekuju jasnu riječ i mi to želimo ovim dokumentom koji želi ostati na načelnoj razini, dati smjernice i poticaje na temelju onoga što o ekumenizmu misli i zastupa katolička crkva u svojim službenim dokumentima. Ovaj dokument će olakšati razumijevanje tog područja ne samo što se tiče crkve nego i šire, postojat će dokument koji je okosnica za naš razgovor o tome”, istaknuo je.

Gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić je predstavio prijevod dokumenta Kongregacije za katolički odgoj o rodnoj ideologiji pod nazivom “Muško i žensko stvori ih – put dijaloga o pitanju roda u odgoju”, koji je objavila kongregacija za katolički odgoj 10. lipnja, sada je preveden na hrvatski i uskoro će biti tiskan.

“Dokument ima za cilj pomoći onima koji djeluju na području odgoja i obrazovanja, prije svega u katoličkim školama i vjernicima u državnim školama kada je u pitanju ljudska seksualnost”, rekao je Križić.

Prema tom dokumentu, rodna ideologija donijela je kulturnu dezorijentaciju. Dokument ima tri djela – slušanje, razmišljanje i prijedlozi, a  naglasak je na tome da se tom ideologijom negira prirodna razliku muškarca i žene te dokida antropološki temelj obitelji.

Križić smatra da je najveći problem što ta ideologija niječe naravnu različitost i uzajamnost muškarca i žene te nameće društvo bez razlika između spolova, te manipulira onime što je priroda.

Dokument stavlja naglasak na točke susreta, prije svega borbu protiv svake diskriminacije, ravnopravnost muškarca i žene, odgoj djece i mladih u toleranciji različitosti s obzirom na rasu, vjeru afektivne sklonosti, te promicanje ženskih vrijednosti i njihovom doprinosu u odgoju.

Dodao je da crkva prije svega nudi kršćansku antropologiju koja je utemeljena na činjenici da čovjek poštuje prirodu, naglašava ulogu obitelji u odgoju djece, kao i škole te društva, jer se ne može nametnuti samo jedan oblik odgoja u školama, već roditelji moraju biti pitani o tome, a i sama znanost se treba izjasniti.

Biskupi o aktualnostima

Novinare je zanimalo kakav je stav crkve o štrajku učitelja, iako katoličke osnovne i srednje škole nisu u štrajku.

“Traženje prava svakoga djelatnika i radnika, osobito onih koji smatraju da su ponešto zakinuti sasvim je legitimno, ali na drugoj strani je pitanje tražimo li nešto što je nemoguće”, rekao je biskup Škvorčević.

“Mi kao vjernici trebamo izraziti solidarnost na drugi način koji ne isključuje i ovaj, ali nije štrajkaški, postoje mogućnosti i mi ćemo o tome raspraviti s ravnateljima katoličkih škola pa vidjeti što možemo na ovo pitanje još čvršće zastupati”, dodao je.

Djelatnici katoličkih škola nisu potpisnici kolektivnih ugovora i nemaju te mehanizme, ali imaju neke druge.

“Nije dobro da mi kažemo za ili protiv, jer imamo svoju specifičnost, i u tom smislu, ne da smo protiv radničke borbe za prava i dostojanstva, nego metode, puta koji ćemo upotrijebiti za postizanje svojih prava”, ustvrdio je.

Na pitanje novinara izjašnjava li se crkva dovoljno o nasilju nad ženama ili nacionalnim manjinama, biskupi su rekli da je pitanje gdje se to može reći, a u zadarskom slučaju premalo je detalja, iako ovdje “nema nikakvog opravdanja o nasilju”.

Biskup Škvorčević je ustvrdio da su jasna polazišta crkve, no pita se je li oportuno da ona odmah osuđuje. “Katkad se od crkve očekuje da bude arbitar, ona to nije i ne može biti. Znamo što je čovjek u svojoj idealnoj koncepciji, treba osuditi onoga tko čini zlo, nekoga može smetati da nismo osudili, no to nije naša prva zadaća, naša je zadaća i u najtežim situacijama promicati dostojanstvo čovjekovo jer i oni najgori imaju pravo na dostojanstvo”, dodao je.

Upitani o tome da se biskupi protive ukidanju Dana neovisnosti, što se pisalo u Glasu Koncila, biskupi kažu da je to mišljenje glavnog urednika, a na plenumu se o tome nije raspravljalo. “To je pitanje društvene zajednice, onih kojima smo povjerili da promisle što je dobro, a što nije za hrvatsko društvo, da su u pitanju crkveni blagdani, onda bismo se uključili ovako ne”, kazao je.

Za slučaj ćirilice u Vukovaru, biskupi su rekli kako treba puno mudrosti da se “na rane koje još nisu zacijljene ne otvaraju nove rane”, no pitanje je kako liječiti tu situaciju, s osjećajima za obje strane, koje su ranjene i imaju problema. (Hina)

 

SDSS-ovac Penavi dao statut na ćirilici, on ga bacio na pod

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Braniteljske udruge s Jandrokovićem: Zaustaviti blaćenje ugleda Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Čelnici Hvidre, Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata i Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi najavili su u petak nakon sastanka s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem da će saborski Odbor za ratne veterane uskoro održati raspravu o “zaustavljanju blaćenja ugleda Hrvatske”.

“Sastanak je prošao u uvažavajućem tonu, zaključak je da će u što kraćem vremenu Odbor za ratne veterane sazvati sjednicu s jednom točkom dnevnog reda – pojavnosti koje štete ugledu Hrvatske, i njihovo uklanjanje, te zaštita digniteta Domovinskog rata, i puna primjena deklaracije o Domovinskom ratu”, rekao je novinarima predsjednik Hvidre Josip Đakić.

Na sastanku se spominjao i Pupovac

Novinari su čelnike udruga pitali je li se na sastanku spominjao i predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac.

“Između ostaloga i on, uz sve pojavnosti koje prate Hrvatsku, s onim tonovima koji su štetni za ugled Hrvatske, između ostaloga i njegova izjava”, kazao je Đakić pritom misleći na Pupovčevu izjavu slovenskom listu Delo, gdje je usporedio današnju Hrvatsku s NDH.

Predsjednik Udruge specijalne policije Zoran Maras podsjetio je da su još prošle godine poslali dopis Saboru o kršenju Deklaracije o Domovinskom ratu i Pupovčevu odlasku u Bačku Palanku na obilježavanje Dana sjećanja na stradale i izbjegle Srbe.

“Do danas nismo dobili odgovor na naš zahtjev, shodno zadnjim pojavama kršenja Deklaracije o Domovinskom ratu ponovno smo uputili dopis Odboru za ratne veterane, dobili smo i odgovor s kojim nismo bili zadovoljni”, rekao je Maras.

Braniteljske udruge i dalje očekuju od Državnog odvjetništva da izvijesti Odbor za ratne veterane o tome postoji li osnovana sumnja oko “počinjenja kaznenog djela blaćenja ugleda Hrvatske”.

“Nacionalne manjine su bogatstvo ove države, ovdje nije problem Milorad Pupovac, ovdje je pojavnost i činjenica da se učestalo blati moderna hrvatska država”, kaže Maras.

Na opetovano novinarsko pitanje o tome tko to radi, Maras je ustvrdio: “Pa i sam gospodin Pupovac”.

U Vukovaru se nisu stekli uvjeti za dvojezične ploče

Predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi Krešimir Maretić ustvrdio da se ne smije cjelokupnu problematiku svesti na ime i prezime, na jednu osobu.

“Problematika i pojavnosti u ovom društvu su velikog i širokog spektra. Imamo 3. kolovoza u SNV-u tiskovno obraćanje da je Oluja bila etničko čišćenje. Treba netko odgovarati”, ističe Maretić.

Maras je također komentirao današnju sjednicu vukovarske Gradske Skupštine, na kojoj je gradonačelnik Ivan Penava bacio na pod Statut grada Vukovara napisan na ćirilici. “Penava je jasno rekao da se nisu stekli uvjeti za dvojezične ploče”, rekao je Maras.

Đakić je također kratko odgovorio kako je Ustav po tom pitanju jasan. “Smatram da je jasan članak Ustava koji govori o tome da se primjenjuje onda kada se s time složi i većinski narod, ti uvjeti nisu stečeni”, zaključio je Đakić. (Hina)

 

Penava: Nisu se stekli uvjeti za ravnopravnu upotrebu ćirilice u Vukovaru

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari