Pratite nas

Naši u svijetu

Održan sastanak s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine iz Republike Srbije

Objavljeno

na

U četvrtak, 20. travnja 2017. g. Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine iz Republike Srbije, dr. sc. Slavenom Bačićem, predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća Republike Srbije i g. Tomislavom Žigmanovim, parlamentarnim zastupnikom u Skupštini Republike Srbije, ravnateljem Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata i predsjednikom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

G.Bačić i g. Žigmanov su informirali državnog tajnika Milasa o najvažnijim aktualnim problemima i izazovima s kojima se susreću predstavnici hrvatske manjine u Republici Srbiji te su prigodno predali projektnu dokumentaciju za Spomen dom/rodnu kuću Josipa bana Jelačića u Petrovaradinu.

Državni tajnik Milas je istaknuo da će Ured, kao središnje tijelo državne uprave, i nadalje potpomagati hrvatsku manjinsku zajednicu u Republici Srbiji kroz projekte te će posebice ustrajati na provedbi preporuke međuvladinog Mješovitog odbora ustrojenog na Sporazumu o zaštiti manjina između Republike Hrvatske i Republike Srbije.

Napomenuo je da je ova preporuka o restauraciji i obnovi rodne kuće bana Jelačića za potrebe Hrvatskog nacionalnog vijeća i kulturnih organizacija hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji ušla u Zapisnik već na Prvoj sjednici međuvladinog Mješovitog odbora (održana u Beogradu, 22. studenoga 2005. godine), koju srpska strana nažalost još nije ispunila te nadalje ostaje kao preporuka koja se treba realizirati. Vlada Republike Hrvatske, odnosno sva tijela državne uprave koja imaju u svoj nadležnosti manjinska pitanja dužna su voditi brigu o punoj provedbi svih prijelaznih mjerila koja se odnose na prava hrvatske manjine u Republici Srbiji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Nova knjiga Tomislava Žigmanova

Objavljeno

na

Objavio

Nova knjiga pisca i esejista Tomislava Žigmanova “Vivisekcije književnosti – vojvođanske i ine književne teme hrvatske” bit će predstavljena u utorak, 23. travnja u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI).

Nova Žigmanovljeva (Subotica, 1967.) knjiga donosi zbirku tridesetak književnih rasprava i kritika na žanrovski raznovrsnu literarnu produkciju suvremenih hrvatskih autora – pjesnika, pripovjedača, esejista i znanstvenika pod indikativnim naslovom „Vivisekcije književnosti – vojvođanske i ine književne teme hrvatske“, navodi Matica, prenoseći recenziju Vinka Brešića.

I o ovoj se zbirci Žigmanovljevih rasprava i kritika može govoriti kao o respektabilnoj monografiji koja na visokoj razini registrira i problematizira aktualne kulturne, u prvome redu književne teme vojvođanskih Hrvata te pridonosi kritičkome usustavljivanju nacionalne baštine, ističe HMI i napominje kako je ta knjiga nagrađena Nagradom Julija Benešića.

Knjiga je tiskana u nakladi Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika Pula i Hrvatskog akademskog društva Subotica.

Uz samog autora, knjigu će predstaviti: ravnatelj HMI Mijo Marić, recenzent Vinko Brešić s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkog Filozofskoga fakulteta te u ime nakladnika Istarskog ogranka DHK urednik knjige Boris Domagoj Biletić i Mirko Ćurić, predsjednik Ogranka DHK slavonsko-baranjsko-srijemskog.

Budući da se u utorak, 23. travnja održava 8. Noć knjige, iz Matice skreću pozornost da će, nakon promocije, u čitaonici Matice biti otvorena Izložba časopisa hrvatskih manjina iz zemlja srednje i jugoistočne Europe, a u večernjim satima održat će se i Virtualni festival pročitanih iseljeničkih knjiga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Tomislav Žigmanov: Zločini nad Hrvatima u Vojvodini devedesetih se prikrivaju i niječu

Objavljeno

na

Objavio

Srbija još nije spremna suočiti se sa zločinima nad Hrvatima na svojemu teritoriju, ocijenio je u razgovoru za tjednik „Hrvatska riječ“ od subote predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov, komentirajući odbacivanje kaznene prijave za zločin nad braćom Abjanović u listopadu 1991. u srijemskom mjestu Moroviću.

Tužiteljstvo za ratne zločine Srbije odbacilo je kaznenu prijavu koju je Fond za humanitarno pravo podnio početkom veljače 2019. godine, zbog zločina protiv čovječnosti, koji je počinjen u listopadu 1991. godine u Moroviću, kada su pripadnici JNA iz kuće izveli braću Abjanović, nakon čega im se izgubio svaki trag.

Žigmanov je rekao kako je po njegovu mišljenju to „posljedica nespremnosti srbijanskih institucija da se otvoreno suoče sa zločinima iz prošlosti, i to zločinima koji su počinjeni na teritoriju Srbije spram građana hrvatske nacionalnosti, građana koji ni na koji način nisu predstavljali prijetnju po sigurnost“.

„Naprotiv, svojom su lojalnošću svjedočili suprotno, a stradali su samo, po svemu sudeći, zbog svoje nacionalne pripadnosti! Također, ova odluka govori i u prilog tomu da u Srbiji još uvijek nevine žrtve, barem kada je riječ o Hrvatima, ne mogu računati na zadovoljštinu u vidu pronalaženja krivaca i njihovo kažnjavanje“, naveo je čelnik DSHV-a.

Na koncu, dodao je, ovakva odluka Tužiteljstva za ratne zločine šalje poruku nespokojstva za svakog Hrvata u Srbiji danas, jer se bijegom države od odgovornosti za zločine nad Hrvatima 1990-tih namjerno i nametnuto relativizira njihova žrtva.

„Šutnja državnih tijela može se onda jedino tumačiti tako da je u funkciji prikrivanja i nijekanja zločina nad Hrvatima u Vojvodini“, istaknuo je.

Uspoređujući položaj hrvatske manjine u Srbiji i srpske u Hrvatskoj, Žigmanov drži da su Hrvati u daleko nepovoljnijem položaju.

„Srbi u Hrvatskoj i Hrvati u Srbiji nalaze se u, strukturalnom i formalnom smislu, u nejednakom položaju. Najprije, pristojna konsolidirana demokracija, stupanj vladavine prava, nezavisnost i funkcionalnost institucija, ustavna pozicioniranost manjinskih prava i prateći institucionalni aranžmani, napose uključenost u procese odlučivanja, kao i razvijenost manjinskih prava i financijska sredstva koja se imaju na raspolaganju za ostvarenje istih, daleko su povoljniji čimbenici kada je riječ o Srbima u Hrvatskoj“, ocijenio je predsjednik DSHV-a.

Recimo, dodao je, „u obrazovanju – još uvijek nemamo sve udžbenike koji su potrebni za nastavni proces na hrvatskom, više od 70 posto nastavnika je jezično nekompetentno, a ni nakon 17 godina postojanja obrazovanja ne postoji prosvjetni savjetnik za nastavu na hrvatskom; ili u kulturi – ne postoji nikakav popis niti materijalne niti nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Srbiji, a godinama izostaje zaštita ili obnova sakralnih objekata vezanih uz Katoličku crkvu; izostaju osude predstavnika vlasti i sankcije pravosudnih tijela kada je riječ o etnički motiviranim incidentima; ne postoji točna slika o kvaliteti ostvarivanja prava na službenu uporabu hrvatskog jezika i pisma; nema podataka, osim na razini Autonomne Pokrajine Vojvodine, o broju Hrvata uposlenih u državnoj upravi dok su financijska sredstva s kojima hrvatska zajednica u Srbiji raspolaže nekoliko desetaka puta manja“.

Žigmanov ističe i kako još uvijek nije riješeno ključno pitanje zajamčenih mandata u predstavničkim tijelima Srbije, a k tome dijelovi državnog aparata se više od tri desetljeća jednostrano s brojnim aktivnostima miješaju u identitetska pitanja ovdašnjih Hrvata i tako odlučujuće pridonosi izgradnji tzv. bunjevačke nacije“.

„Pri tomu mi, naravno, ne pada na pamet zanijekati da se u svakodnevnom životu građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj suočavaju s problemima, s kršenjem ljudskih prava i s neostvarivanjem manjinskih prava“, zaključio je predsjednik DSHV-a i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u razgovoru za tjednik „Hrvatska riječ“.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari